Newtonov drugi zakon gibanja

1
Newtonov drugi zakon gibanja
2

• Newtonovi zakoni gibanja su tri zakona klasicne
  mehanike objavljena 1687. godine u djelu
  Philosophiae naturalis principia mathematica
  Isaaca Newtona
• 1. zakon Svako tijelo (i materijalna
  tocka) ostaje u stanju mirovanja ili jednolikog
  gibanja po pravcu, sve dok ga vanjske sile ne
  prisile da to stanje promjeni. Zovemo ga još
  zakonom inercije

3
2. zakon Brzina promjene kolicine
gibanja proporcionalna je sili koja djeluje i
zbiva se u smjeru pravca u kojem ta sila
djeluje 3. zakon Djelovanje je
uvijek jednako protudjelovanju, ili djelovanja
dvaju tijela jednog na drugo uvijek su jednaka i
suprotnog smjera.
4
Sila je guranje ili povlacenje tijela kao
rezultat interakcije tog tijela s nekim drugim
tijelom Mjeri se u standardnoj metrickoj
jedinici Newton
Sila je vektorska velicina, pa da se u potpunosti
opiše potrebno je naznaciti njenu velicinu i smjer
5
Akceleracija tijela (ili cijelog sistema) ovisi o
masi tijela i sili koja djeluje na to tijelo
Odnos mase i težine masa tijela biti ce ista bez
obzira na to gdje se tijelo u svemiru nalazi, a
težina tijela ce varirati u odnosu gdje se tijelo
nalazi
6
sile nisu u ravnoteži
postoji akceleracija
akceleracija direktno ovisi o vektorskom zbroju
sila
akceleracija ovisi obrnuto proporcionalno o masi
tijela
7
Velika zabluda je da je za gibanje potrebna sila.
Sila je ta koja uzrokuje akceleraciju (pozitivnu
ili negativnu). Primjer s knjigom na stolu
normalna sila
sila trenja
gravitacijska sila
Knjiga u pokretu na stolu ne stane zbog
odsutnosti sile, vec zbog postojanja sile - sile
trenja - koja uzrokuje da knjiga stane
8
Drugi zakon do gibanja tijela dolazi kada sile
koje djeluju na tijelo nisu u ravnoteži zbog
toga je on osnova dinamike. Zakljucujemo da ce
smjer i brzina tijela u pokretu ovisiti o
vektorskom zbroju smjerova i sila koje djeluju na
to tijelo najvažniji zakon klasicne mehanike
9
Slobodni pad bez otpora zraka
10
Slobodni pad je specificni tip gibanja gdje je
jedina sila koja djeluje na tijelo gravitacija.
Tijela koja padaju slobodnim padom, a ne
susrecu se sa znacajnom silom otpora zraka,
padaju samo pod utjecajem gravitacije. Pod tim
uvjetima, sva tijela ce padati s istom
akceleracijom, bez obzira na njihovu masu. Tu
akceleraciju nazivamo gravitacijom
11
Slobodni pad uz otpor zraka
12
 Kada tijela padaju susrecu se s odredenim
stupnjem otpora zraka. Otpor zraka je rezultat
sudara površine tijela s molekulama zraka.
Pojednostavljeno receno 2 faktora koja najviše
utjecu na otpor zraka su brzina tijela i poprecni
presjek tijela. Manji je otpor zraka kada tijelo
ima veliku brzinu i mali poprecni presjek
13
Kada tijelo pada raste mu brzina. Kada postigne
dovoljno veliku brzinu sila otpora zraka postane
ista kao sila gravitacije i tijelo prestane
ubrzavati. Tada je tijelo doseglo konacnu brzinu
i nastavlja se tom brzinom gibati do
pada.  Teža tijela padaju brže od lakših tijela
zato što na njih djeluje veca sila gravitacije.
Zbog toga ubrzavaju na vecu brzinu sve dok sila
otpora zraka ne postane jednaka sili gravitacije