Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i ocjenjivanja u nastavi povijesti

1
Elementi, oblici i kriterijivrednovanja i
ocjenjivanja unastavi povijesti

• Loranda Miletic, viša savjetnica
• Agencija za odgoj i obrazovanje

2
Koje profesionalne kompetencijetreba imati
ucitelj/nastavnik danas?

• U tradicionalnoj nastavi
• dobro poznavanje podrucja, dobre prezentacijske
  vještine
• U suvremenoj nastavi
• dobro poznavanje podrucja,
• dobre prezentacijske vještine,
• interpersonalne vještine,
• vještine vodenja grupnog rada,
• vještine upravljanja osobnim resursima,
• vještine savjetovanja i davanja povratne
  informacije,
• vještine organiziranja složenih edukacijskih
  aktivnosti,
• vještine pracenja i vrednovanja individualnog i
  grupnog rada...

3
Kljucni pojmovi

• Elementi ocjenjivanja
• Obrazovna postignuca
• (ishodi ucenja)
• Kriteriji ocjenjivanja
• Oblici ocjenjivanja

• Vrednovanje (vrjednovanje)
• Pracenje
• Provjeravanje
• Ocjenjivanje

4
Dokumenti

• Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
• srednjoj školi (Narodne novine, 87/2008.)
• Nacionalni okvirni kurikulum (MZOŠ,2010.)
• Pravilnik o nacinima, postupcima i elementima
  vrednovanja ucenika u osnovnoj i srednjoj školi
  (Narodne novine,112/2010.)

5
Nacionalni okvirni kurikulum

• Ucitelj/nastavnik u vrjednovanju ucenikova rada i
  rezultata
• osmišljava vrijednosna nacela (kriterije) i
  nacine (strategiju) ocjenjivanja,
• ukljucuje sve ucenike u procjenjivanje ako je to
  moguce,
• ucenicima objašnjava vrijednosna nacela
  (kriterije) ocjenjivanja.
• Ucenici uvijek trebaju znati što se od njih
  ocekuje.
• Vrednovanje ucenikovih aktivnosti i uspjeha treba
  služiti osposobljavanju za samoocjenjivanje i
  samovrednovanje radi razvijanja svijesti o
  vlastitim znanjima i stecenim kompetencijama te o
  važnosti stalnoga ucenja.

6
Clanak 2. (Pravilnik)

• Vrednovanje sustavno prikupljanje podataka u
  procesu ucenja i postignutoj razini kompetencija
  u skladu s unaprijed definiranim i prihvacenim
  nacinima, postupcima i elementima.
• Sastavnice vrednovanja
• pracenje,
• provjeravanje i
• ocjenjivanje.

7
Clanak 2. (Pravilnik)

• Pracenje - sustavno uocavanje i bilježenje
  zapažanja o postignutoj razini kompetencija i
  postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i
  predmetnim kurikulumom, nastavnim planom i
  programom te strukovnim i školskim kurikulumom
• Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute
  razine kompetencija u nastavnom predmetu ili
  podrucju i drugim oblicima rada u školi tijekom
  školske godine
• Ocjenjivanje pridavanje brojcane ili opisne
  vrijednosti rezultatima pracenja i provjeravanja
  ucenikova rada prema sastavnicama ocjenjivanja
• Kompetencije - znanja, vještine, sposobnosti,
  samostalnost i odgovornost prema radu

8
Clanak 3. (Pravilnik)

• Elemente ocjenjivanja odredenoga nastavnog
  predmeta te nacine i postupke vrednovanja
  izraduje ucitelj/nastavnik odredenoga nastavnog
  predmeta s uciteljima/nastavnicima istoga
  nastavnog predmeta, odnosno odgojno obrazovnog
  podrucja na lokalnoj, regionalnoj, odnosno
  nacionalnoj razini.

9
ELEMENTI, OBLICI I KRITERIJI VREDNOVANJA I
OCJENJIVANJA U NASTAVI POVIJESTI Radni listic za
rad u skupinama
elementi ocjenjivanja opis (što provjeravate i ocjenjujete) oblik provjeravanja i ocjenjivanja indikatori ocjenjivanja




1. IZDVOJITE ELEMENTE VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA
U NASTAVI POVIJESTI I UPIŠITE IH U PRVI STUPAC
TABLICE. 2. U DRUGI STUPAC UZ SVAKI ELEMENT
UPIŠITE ŠTO PROVJERAVATE I OCJENJUJETE POJEDINIM
ELEMENTOM. 3. U TRECI STUPAC UPIŠITE OBLIKE
PROVJERAVANJA I OCJENJIVANJA KOJE PRIMIJENJUJETE
ZA POJEDINI ELEMENT OCJENJIVANJA. 4. U CETVRTI
STUPAC UPIŠITE INDIKATORE PREMA KOJIMA
OCJENJUJETE.
10
Elementi, oblici i kriteriji vrednovanja i
ocjenjivanja- rezultati rada u skupinama

• USPOREDBA REZULTATA RADA SKUPINA
• KOHERENTNOST TEORIJE I PRAKSE(?)

11
Elementi ocjenjivanja(proizlaze iz ciljeva
predmeta)

• Osnovna škola
• ? Usvojenost osnovnih podataka
• ? Uocavanje uzrocno posljedicnih veza
• ? Snalaženje u vremenu i prostoru
• ? ?

• Srednja škola
• ? Znanje i razumijevanje dogadaja, ljudi i
  promjena u prošlosti
• (usvojenost povijesnih dogadaja, pojava i
  pojmova)
• ? Kronološko razumijevanje
• ? Snalaženje na zemljovidu
• ? Povijesno istraživanje
• (rad s povijesnim izvorima)
• ? Povijesne interpretacije
• ? ?

Problem nerazlikovanje onog što se promatra i
mjeri (elementi ocjenjivanja) od postupaka kojima
se to postiže (pisani rad, usmeno provjeravanje)
12
Obrazovna postignuca (ishodi ucenja)

• Promjena s orijentiranosti na sadržaj ucenja
  (što se poucava) na orijentiranost na
  ostvarivanje predvidenih postignuca (što ce
  ucenik moci napraviti nakon uspješne nastave).
• Opisuju što ucenik treba znati, razumjeti ili
  biti osposobljen uciniti nakon završetka procesa
  ucenja. To mora biti nešto što se može promatrati
  i mjeriti.
• Potrebno ih je definirati na razini kognitivnih
  procesa i vrsta znanja.
• Za formuliranje obrazovnih postignuca koriste se
  kljucni glagoli.
• Postizanjem odgovarajucih obrazovnih postignuca
  ucenik dokazuje da je stekao neku kompetenciju.

13
1. Povežite kljucne glagole s dimenzijama
kognitivnih procesa (Rad u paru)
1 Usporedi Rašclani Komentiraj Zakljuci Provjeri 2 Prosudi Procijeni Zastupaj Vrednuj Izaberi 3 Kombiniraj Reorganiziraj Poveži Planiraj Eksperimentiraj
4 Imenuj Odredi Navedi Oznaci Opiši 5 Sažmi Objasni Predvidi Klasificiraj Navedi primjer 6 Riješi Izradi Pokaži Primijeni Izaberi
14
Dimenzije kognitivnih procesa Revidirana Bloomova
taksonomija
1. ANALIZIRANJE 4 2. EVALUIRANJE 5 3. KREIRANJE 6
4. PAMCENJE 1 5. RAZUMIJEVANJE 2 6. PRIMJENJIVANJE 3
15
Dimenzije kognitivnih procesa
PAMCENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno naucenog gradiva, zna specificne cinjenice, metode, procedure, zna osnovne koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljucne ideje, tko, što, kada, (imenuj nabroji, definiraj, odaberi)
RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije znacenje materijal, da se pruži primjer, da se predvide buduce posljedice implicirane podacima, da razumiju povijesne procese i objašnjavaju ih, izražavaju se vlastitim rijecima, interpretiraju grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogadaja, uzroke i posljedice (poredaj, protumaci, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. pokazatelja protumaciti posljedice, reorganiziraju podatke prema kategorijama
PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi naucenim informacijama u novonastalim situacijama, rješavanju problema, rješenjima koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije, upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rješavaju probleme i objašnjavaju ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni režimi (primjena, klasifikacija, modifikacija, demonstriranje)
ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logicke postavke u zakljucivanju, razlikuje izmedu cinjenica i zakljucaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalište i pristranost (urediti, zakljuciti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od nebitnog, sažimaju odlomke, uocavaju slicnosti i razlike izmedu totalitarizma, usporeduju metode europskih država u kolonizaciji Afrike.
EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi svoje mišljenje i stajalište o materijalima, usporeduje tekst udžbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnološkog razvija? (ocijeni, obrazloži, argumentiraj, zakljuci)
KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi povežu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) ucenici pišu esej (npr. Ocijenite razlicita historiografska stajališta o sporazumu Cvetkovic- Macek)
Radni listic
16
Razine znanja

• Cinjenicno znanje
• Temeljni elementi koje ucenici moraju poznavati
  kako bi se upoznali s odredenom disciplinom ili
  riješili problem.(datumi, osobe, dogadaji,
  tehnicki vokabular itd.)
• Konceptualno znanje
• Znanje kategorija i klasifikacija unutar
  predmeta, te njihovih medusobnih odnosa.
• (objašnjavanje pojmova i primjena znanja u novim
  situacijama, kronologija, kauzalnost, promjene i
  kontinuitet, interpretativni modeli)
• Proceduralno znanje
• Kako uraditi nešto specificno unutar predmeta,
  metode istraživanja (vještine za analizu izvora,
  odvajanje bitnog od nebitnog, sažimanje,
  usporedivanje, klasificiranje).
• Metakognitivno znanje
• Znanje o spoznaji opcenito te vlastitoj spoznaji
• (Strategijsko znanje o tome kako postupati da bi
  se riješili problemi i kognitivni zadaci
  kontekstualno znanje svijest o razini vlastitog
  znanja)

17
Dimenzije znanja Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije kognitivnih procesa Dimenzije kognitivnih procesa
Dimenzije znanja 1. Pamcenje 2. Razumijevanje 3. Primjena 4. Analiza 5. Evaluacija 6. Kreacija
A. Cinjenicno znanje temeljni elementi nabrojati navesti prepoznati sažeti razlikovati razvrstati odrediti analizirati rašclaniti poredati evaluirati povezati
B. Konceptu-alno znanje opisati oznaciti objasniti tumaciti upotrijebiti pokazati pojasniti povezati ocijeniti procijeniti planirati postaviti
C. Procedu-ralno znanje sastaviti tabelirati iznijeti provjeriti zakljuciti riješiti prosuditi sastaviti razlikovati povezati prosuditi slagati razviti stvoriti
D. Metakogni-tivno znanje primjerena upotreba termina riješiti provesti konstruirati reorganizirati provesti ostvariti djelovati primijeniti ostvariti aktualizirati
18
Prednosti upotrebe obrazovnih postignuca (ishoda
ucenja)

• Za ucenike
• Pružaju jasnu i konkretnu sliku što ce morati
  znati i umjeti na kraju pojedine teme, cjeline,
  razreda, odnosno školovanja,
• jasan okvir koji usmjerava njihovo ucenje,
• jasno oblikovanu osnovu za pripremanje ispita,
  odnosno provjere njihovih postignuca.
• Za ucitelje i nastavnike
• odredivanje sadržaja koje ce poucavati,
  nastavnih strategija i metoda koje ce
  primjenjivati,
• odredivanje aktivnosti koje ucenici trebaju
  izvesti,
• definiranje ispitnih zadataka za vrednovanje
  ucenickog uspjeha,
• vrednovanje ostvarenosti kurikuluma koji
  primjenjuju.
• Za roditelje
• Stjecanje jasne slike o tome koju vrstu i dubinu
  znanja, vještina i vrijednosti ce djeca moci
  steci u školi.

19
Podsjetnik za provjeru definiranih obrazovnih
postignuca

• Je li svako postignuce opisano pomocu jednog
  glagola?
• Jesu li izbjegnuti neodredeni i pasivni glagoli
  (saznati, postati svjesni, biti izloženi,
  nauciti)?
• Jesu li obrazovna postignuca razlicite razine
  njihove složenosti po uzoru na revidiranu
  Bloomovu taksonomiju?
• Do koje razine želimo dovesti naše ucenike?
• Jesu li postignuca mjerljiva i može li se njihova
  demonstracija opažati?
• Jesu li sva postignuca povezana s ciljevima i
  sadržajem?

20

• Zajednicka tema u svim ciklusima obrazovanja
• Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
• Odrediti vrste znanja za pojedina obrazovna
  postignuca
• (ishode ucenja) i razine kognitivnih procesa.
• Rad u skupinama

21
Kriteriji vrednovanja

• Što ocekujemo od ucenika da bi postigao
  odredeni uspjeh (ocjenu)?
• Opisuju koliko dobro su ucenici sposobni
  ostvariti obrazovna postignuca u smislu
  postizanja odgovarajuceg uspjeha (ocjene).
• Kriteriji vrednovanja predvidaju razlicite razine
  ponašanja ucenika tijekom rada ili provjeravanja.
• Obrazovna postignuca opisuju što bi ucenik trebao
  moci uraditi, dok kriteriji vrednovanja opisuju
  koliko dobro ce to moci uraditi.

22
Kriteriji vrednovanja

• Pomažu utvrditi je li vrednovanje uspješno
  (primjenjuju se jednaki standardi za svakog
  ucenika)
• Ako se ponude ucenicima daju im cvrsti standard
  kao cilj povecava se njihovo povjerenje u
  pravednost vrednovanja
• Omogucuju konstruktivniju raspravu ucenikova
  uspjeha nakon provjeravanja (Sjednice UV,NV ili s
  roditeljima)
• Kriteriji koji nisu izreceni i napisani
  omogucuju procjenu ali su podložni brojnim
  pogreškama ocjenjivanja (formuliranjem kriterija
  smanjuje se subjektivnost ocjenjivanja)

23
Obrazovna postignuca - Primjer

• Snalaženje u vremenu i prostoru
• Ucenik ce moci
• - navesti kronologiju pojedinih dogadaja
  (kojih?)
• smjestiti znacajna povijesna razdoblja
  kronološkim redoslijedom (koja?)
• objasniti odnos izmedu odredenih datuma i
  relevantnog stoljeca
• razvrstati ljude, dogadaje i promjene (koje?) u
  ispravna vremenska razdoblja
• upotrebljavati datume i rjecnik koji se odnosi na
  tijek vremena (primjerice pr. Krista, poslije
  Krista, stoljece, desetljece)
• izraditi crtu vremena s razlicitim povijesnim
  aspektima (kojim?) ili usporednu tablicu
  zbivanja
• opisati sadržaj povijesne karte (kartografska
  pismenost)
• objasniti povijesne sadržaje (koje?) uz pomoc
  povijesne karte
• stvoriti zakljucke i predodžbe (kakve?) o
  prikazanom prostoru
• odrediti povijesne sadržaje (koje?) na slijepoj
  karti.

24
Primjer - Kriteriji vrednovanja

• Snalaženje u vremenu i prostoru
• Odlican
• - Tocno i argumentirano razvrstava ljude,
  dogadaje i promjene u ispravna vremenska
  razdoblja (orijentacija unutar razdoblja i kroz
  razdoblja). Potpuno samostalno izraduje tocne i
  cjelovite crte vremena i usporedne tablice
  zbivanja. Opisuje, objašnjava i vrednuje sva
  važna obilježja prošlih društava i razdoblja.
  Ispravno koristi datume i rjecnik koji se odnosi
  na tijek vremena.
• Tocno uocava te objašnjava povijesne sadržaje na
  povijesnoj karti i donosi zakljucke. Samostalno i
  precizno kreira slijepe karte s povijesnim
  sadržajima.
• Vrlo dobar
• - Tocno razvrstava ljude, dogadaje i promjene u
  ispravna vremenska razdoblja. Izraduje tocne
  crte vremena. Usporedne tablice zbivanja izraduje
  uz pomoc nastavnika. Opisuje i objašnjava sva
  važna obilježja prošlih društava i razdoblja.
  Povremeno mu treba postavljati potpitanja.
  Ispravno koristi datume i rjecnik koji se odnosi
  na tijek vremena.
• - Tocno uocava te objašnjava povijesne sadržaje
  na povijesnoj karti. Kreira slijepe karte s
  povijesnim sadržajima koje su gotovo uvijek
  tocne.

25
Primjer - Kriteriji vrednovanja

• Snalaženje u vremenu i prostoru
• Dobar
• - Vecinu ljudi, dogadaja i promjena razvrstava u
  ispravna vremenska razdoblja. Opisuje važna
  obilježja prošlih društava i razdoblja. Cesto mu
  treba postavljati potpitanja. Uz pomoc
  ucitelja/nastavnika izraduje crte vremena.
  Ispravno koristi datume i rjecnik koji se odnosi
  na tijek vremena.
• Uocava vecinu povijesnih sadržaja na povijesnoj
  karti i uz pomoc ucitelja/nastavnika donosi
  zakljucke. Na slijepe karte unosi vecinom
  polovicu traženog sadržaja..
• Dovoljan
• - Površno razvrstava ljude, dogadaje i promjene u
  vremenska razdoblja. Uz cesto postavljanje
  potpitanja ucitelja/nastavnika i navodenja na
  odgovor, opisuje karakteristicna obilježja
  prošlih društava i razdoblja. Djelomicno ispravno
  koristi datume i rjecnik koji se odnosi na tijek
  vremena.
• - Ima poteškoca s orijentacijom u prostoru.
  Površno i s pogreškama uocava povijesne sadržaje
  na povijesnoj karti.

26
Primjer - Kriteriji vrednovanja

• Snalaženje u vremenu i prostoru
• Nedovoljan
• - Unatoc potpitanjima i navodenju od strane
  ucitelja/nastavnika nije odgovorio na više od
  polovicu pitanja. Nije usvojio kljucne pojmove
  vezane uz kronologiju. Niti uz veliku pomoc
  ucitelja/nastavnika ne opisuje karakteristicna
  obilježja prošlih društava i razdoblja.
• - Pogrešno uocava povijesne sadržaje na
  povijesnoj karti i nesuvislo analizira
  kartografske priloge te donosi nelogicne
  zakljucke bez razumijevanja.

27
Nacini vrednovanja

• Subjektivne metode procjene
• usmeni odgovori, izlaganja i prezentacije,
  referati, eseji
• Vršnjacko vrednovanje
• Zadaci objektivnog tipa
• Samovrednovanje

28
O cemu još treba voditi racuna?

• Navesti podatke o broju i vrsti pisanih provjera
  koje ce se provoditi i razradene kriterije
  vrednovanja tih provjera, tablice za ocjenjivanje
  zadataka otvorenoga tipa.
• Navesti predvida li se inicijalno provjeravanje i
  za koga.
• Navesti da se temeljem jednoga usmenoga odgovora
  mogu donijeti ocjene iz 2 elemenata ocjenjivanja,
  primjerice usvojenost osnovnih podataka i
  snalaženje u vremenu i prostoru ili da se
  temeljem jedne pisane provjere, koja se sastoji
  od više segmenata, mogu donijeti 2 ocjene.

29
Afektivno podrucje u nastavi povijesti

• Odnosi se na interese, stajališta i vrednovanje
  ucenika, njihov odnos i osjecaje prema predmetu,
  pojedincima, okolini i društvu u cjelini jer na
  rad mogu biti prisiljeni ili rade iz razlicitih
  pobuda.
• Pretpostavlja emocionalni (subjektivni) aspekt
  ponašanja pri ucenju.
• Ima važan utjecaj na izgradnju i razvoj velikog
  broja generickih i odredenog broja specificnih
  kompetencija.
• Bilježiti u prostor za pracenje
• - Interes za programske sadržaje i sudjelovanje u
  aktivnostima.
• - Odnos prema školskim pravilima i izvršavanju
  obveza, spremnost na suradnju, odnos prema
  vršnjacima, uciteljima, roditeljima.
• - Napredovanje kroz kratke pisane provjere znanja.

30

• Hvala na pozornosti
• loranda.miletic_at_azoo.hr