Predavanja za srednju

1
Predavanja za srednju školuEtika

• mr.sc.Elvira Koic, dr.med.

2
Etika (od gr. ethos obicaj, navada, znacaj,
cud znanost o moralu) Moral (lat. mos, moris
navika, obicaj skup pravila nekog društva o
sadržaju i nacinu medusobnih odnosa)

• Etika je grana filozofije koja odreduje razliku
  izmedu dobrog i lošeg ponašanja odnosno
  postupaka, tj. etika je znanost o moralu.
• Medicinska etika dio je bioetike s društvenim i
  biologijskim komponentama u jednakim dijelovima.

3

• Medicinska deontologija (znanost o dužnostima)
  proucava i uspostavlja dužnosti i obveze
  zdravstvenih djelatnika.
• Medicinska deontologija pokriva moral i pravne
  dužnosti zdravstvenih djelatnika.

4
Eticki kodeks je zbirka pravila i nacela

• Hipokrat, grcki lijecnik, 4.st.p.n.e.
• Moses Maimonides 12. St. židovski lijecnik i
  filozof
• Amatus Lusitanus, 16.st., portugalski lijecnik

• Danas
• Ustav
• Zakon o zdravstvenoj djelatnosti
• Zakon o zaštiti duševnih bolesnika
• Medunarodne deklaracije
• Medunarodni eticki kodeksi
• Eticki kodeksi medicinskih strucnih i
  profesionalnih društava

5

• Profesionalna pogreška proizlazi iz pogrešne
  odluke.
• Profesionalna krivnja proizlazi iz strucne
  pogreške (vitium artis), nehumanog postupka ili
  nemara.

6
Eticke dvojbe odnosa s bolesnikom

• - obveze i prava medicinskog osoblja
• - prava i obveze bolesnika
• - etika terapijskog odnosa

7
Nova postignuca u tehnologiji i znanosti
postavljaju eticko-moralna pitanja, koja se mogu
podijeliti u tri skupine

• - na pocetku života to su pitanja o pocetku
  ljudskog, individualnog i osobnog života
  genetski inženjering kontracepcija pobacaj
  prirodno planiranje obitelji
• - u naponu života koja su prava i dužnosti na
  podrucju zdravlja i bolesti presadivanje organa
  prirodnih ili umjetnih sa leša ili od živih
  pokusi na zdravim, bolesnim, zatvorenicima
• - na kraju života pitanje smisla života, patnje,
  smrti održavanje života, eutanazija ili umiranje
  s ljudskim dostojanstvom definicija i kriterij
  ljudske smrti

8
Bio-medicinska nacela dijelimo u cetiri skupine

• 1. poštivanje autonomnosti (nacelo koje zahtijeva
  poštivanje sposobnosti donošenja odluka
  samostojnih osoba),
• 2. neškodljivost (nacelo koje zahtijeva da se
  drugima ne nanosi zlo),
• 3. dobrocinstvo (skup nacela koja zahtijevaju da
  sprijecimo štetu, omogucimo dobrobit i odmjerimo
  dobrobit u odnosu na opasnost i cijenu) i
• 4. pravednost (skup nacela koja zahtijevaju
  ravnomjernu i poštenu raspodjelu dobrobiti,
  opasnost i cijene).

9
bioeticki i zdravstveno-pravni aspekti unutar
psihijatrije mogu se sagledati u slijedecem
djelokrugu

• dijagnosticiranje psihickih poremecaja i
  lijecenje duševnih bolesnika
• dragovoljni pristanak na lijecenje i problemi
  vezani uz to
• prisilni, nedragovoljni prijam u bolnicu i
• nedragovoljno zadržavanje na lijecenju
• zaštita gradanskih i ostalih prava duševnih
  bolesnika
• kazneni postupak
• i zaštita prava mentalno oboljelih prijestupnika.

10
HIPOKRATOVA ZAKLETVA

• Kunem se Apolonom lijecnikom, Asklepijem,
  Higijeom i Panakejom, svim bogovima i božicama,
  zovuci ih za svjedoke, da cu po svojim silama i
  savjesti držati ovu zakletvu i ove obveze. Svoga
  cu ucitelja ovog umijeca štovati kao svoje
  roditelje, davat cu mu što mu u životu bude
  potrebno, njegovu cu djecu držati svojom bracom,
  a budu li htjeli uciti ovu umjetnost, poucavat cu
  ih bez ugovora i place. Puštat cu da sudjeluju
  kod predavanja i obuke i u svem ostalom znanju,
  moja djeca i djeca mojega ucitelja. Ucit cu i
  dake koji se budu ugovorom obvezali i ovom
  zakletvom zakleli, ali nikoga drugog. Svoje
  propise odredit cu po svojim mocima i znanju na
  korist bolesnika i štitit cu ga od svega što bi
  mu moglo škoditi ili nanijeti nepravdu. Nikome
  necu, makar me za to i molio, dati smrtonosni
  otrov, niti cu mu za nj dati savjet. Isto tako
  necu ženi dati sredstvo za pometnuce ploda.
  Cisto cu i pobožno živjeti i izvršavati svoju
  umjetnost. Necu operirati bubrežne kamence, nego
  cu to prepustiti drugima, koji se time bave. U
  koju god kucu stupim radit cu na korist
  bolesnika, kloneci se hotimicnog oštecivanja, a
  osobito zavodenja žena i muškaraca, robova i
  slobodnih. Što pri svojem poslu budem saznao ili
  vidio, pa i inace, u odnosu s ljudima, koliko se
  ne bude smjelo javno znati, prešutjet cu i
  zadržat cu tajnu. Budem li održao ovu zakletvu
  i ne budem li je prekršio, neka mi bude sretan
  život i uspješna umjetnost, neka steknem slavu i
  ugled kod ljudi do u daleka vremena prekršim li
  ovu zakletvu i zakunem li se krivo, neka me
  zadesi protivno.

11
Etika u sestrinskoj praksi

• Sestre sudjeluju u donošenju etickih odluka
• Susrecu se s etickim problemima
• - u njezi umirucih bolesnika
• - pitanje eutanazije (gr. eu-thanatos lijepa,
  dostojna smrt)
• - povjerljivost i cuvanje medicinske tajne
• - eticka pitanja transplantacije
• - eticka komponenta komuniciranja (suosjecanje)
• - lijecenje Jehovinih svjedoka

12

• Religijski utjecaj na razvoj etike
• Feministicka etika i sestrinstvo
• Profesionalni odnosi lijecnika i sestara
• Eticka pitanja odnosa s kolegama
• Buducnost sestrinskog poziva

13
Etika vrlina

• Polovicom prošloga stoljeca zacetnica modernog
  sestrinstva Florence Nightingale u svoj model tog
  zanimanja ugradila je i neke eticke komponente.
• Ona je pod utjecajem etike vrlina, odnosno jedne
  od etickih teorija koja je zacijelo u njeno
  vrijeme bila popularna - od svojih sljedbenica
  zahtijevala i moralnu cistocu.
• Njene su nurses predstavljale idealan spoj majke
  i domacice koje su se posvetile uzvišenom cilju
  cinjenja dobrog.
• Kao takve, morale su posjedovati i brojne vrline
  kao što su odgovornost, urednost, hrabrost,
  prisebnost, požrtvovnost,
• radinost, nježnost i pokornost lijecniku.

14
U odnosu na pacijenta.eticki modeli i metode

• metoda pozivanja na autoritet
• Metoda pozivanja na suglasnost
• Intuitivna metoda
• Sokratova dijalekticka metoda
• Kazuisticka, metoda
• analize slucaja

• tzv. odvjetnicki model (advocacy model) (u
  kojem sestra igra ulogu pacijentovog zaštitnika,
  pacijent postaje klijent
• tradicionalni tzv. vojnicki model

15
Profesionalne etike lijecništvo i sestrinstvo
ETICKI KODEKSI

• Eticki kodeks Hrvatskog udruženja medicinskih
  sestara (HUMS) (1995.g.)
• Eticki kodeks Medunarodnoga sestrinskog udruženja
  (ICN)
• Eticki kodeks Udruženja americkih medicinskih
  sestara (ANA)

16

• Suplement nacela medicinske etike (APA, 1973)
  obraduje odnos psihijatar bolesnik, izobrazbu
  psihijatra, ugovornu praksu, vodenje
  dokumentacije bolesnika.
• Havajska deklaracija (WPA, 1997) obraduje prava i
  obveze bolesnika i psihijatra, pravo bolesnika na
  informiranje, informirani pristanak, prisilnu
  hospitalizaciju itd.

17

• - Ženevska deklaracija - Internacionalni kodeks
  medicinske etike - Lisabonska deklaracija
  (Prava pacijenata)- Helsinška deklaracija -
  Izjava o medicinskoj etici u slucajevima
  katastrofe- Pravila u vrijeme oružanih
  sukoba- Deklaracija o nezavisnosti i
  profesionalnoj slobodi lijecnika - Deklaracija
  o ljudskim pravima i osobnoj slobodi medicinskih
  radnika - Madridska deklaracija o
  profesionalnoj autonomiji i samoregulaciji-
  Deklaracija Rancho Mirage o medicinskoj
  edukaciji- Deklaracija 5. Konferencije
  Svjetskog medicinskog udruženjao medicinskoj
  edukaciji- Izjava o akademskim sankcijama i
  bojkotima- Tokijska deklaracija- Malteška
  Deklaracija o štrajku gladu

• - Havajska deklaracija- Madridska deklaracija