POVIJEST RACUNALA

1
POVIJEST RACUNALA
2
Potreba za brojanjem

• Da bi na vrijeme organizirali svoje vjerske
  obrede i proslave, plemenski vracevi (shamani) su
  morali na neki nacin brojati dane, mjesece,
  godišnja doba...

3
50000-20000 BC Prve metode brojanja

• Prva metoda brojanja je korištenje 10 prstiju
  (dekadski brojevni sustav) prsti su djelotvorni
  kod brojanja ali nisu prikladni za racunanje
• Kamencici za brojeve vece od 10
• Urezivanje zareza na kosti ili štapu
• Kamencici u rupama
• Zapisivanje crtica

4
3000 BC - Abacus

• Izumljen u Kini
• Prvi put opisan u Babilonu, a unapredene verzije
  se koriste od 1300 BC
• Stupci kuglica su podijeljeni u dva podrucja.
  Kuglice u gornjem vrijede 5 puta više od kuglica
  u donjem retku.

5
Oko 1900 BC -Stonehenge prvo racunalo !?

• Gradevina pronadena na Salysbury Plain u
  Engleskoj
• Neki znanstvenici smatraju da je služila za
  proracun astronomskih podataka

6
820.g. - Decimalni brojevi

• Muhammed idn Musa Al-Khwarizmi (780 AD - 850 AD),
  perzijski matematicar, uveo je Hindu decimalni
  sustav i poceo se koristiti pojmom nula
• U knjizi Al-jabr wa'l muqabalah je opisao
  Diophantovu algebarsku jednadžbu.U knjizi rjecima
  opisuje postupke izracunavanja koje danas
  nazivamo algoritmima. Prošlo je tisucu godina da
  bi netko uocio njegov uradak. Bila je to Ada
  Lovelace. Ona je prva upotrijebila rijec
  algoritam.

7
1623.g. - Prvi mehanicki kalkulator

• Wilhelm Schickard izumio i nacinio prvi mehanicki
  kalkulator.

8
Patentirano mehanicko racunalo (Blaise Pascal
1623.-62.)

• 1642. izumio ga je Blaise Pascal kada je imao 16
  godina

Stroj se je sastojao od zupcanika. Svaki je na
plošnoj strani imao oznacene znamenke 0 do 9.
Ovaj princip je korišten kod mehanickih racuna do
kasnih 1960-tih. Njegova ideja se još i danas
koristi kod mjeraca protoka vode plina i
ugradivih brojcanika.
9
Prvi komercijalni uspjeh u prodaji mehanickih
racunala

• Gottfried Wilhelm von Leibnitz (1646.-1716.),
  njemacki filozof i matematicar razvio je
  racunalo koje je zbrajalo, oduzimalo, množilo,
  dijelilo i vadilo drugi korijen
• Pod nazivom Arithmometer prodaje se 1862.-1935.

10
1594. Logaritamsko racunalo

• Lord John Napier (1550.-1617.) škotski
  matematicar, razvio je metodu izracunavanja
  prirodnog logaritma
• Izumio je neku vrstu mehanickog logaritamskog
  racunala poznatog po imenu "Napier Bones"

11
Charles Babbage (1791.-1871.) - otac
racunala

• 1821.g. pocinje dizajnirati i graditi
  "diferencijalni stroj" za izradu logaritamskih
  tablica
• Stroj je bio pokretan vodenom parom i bio je
  potpuno automatiziran
• Ideju diferencijalnog stroja napušta kada mu na
  pamet dolazi nova i puno bolja ideja za...

12
1863.g. Charles Babbage analiticki stroj

• Novi koncept racunala (analiticki stroj)
• Stroj se upravlja bušenim karticama
• Imao je dva osnovna dijela procesni dio i
  memoriju
• Babbage za života stroj nije dovršio jer je
  njegova ideja bila prenapredna za tadašnju
  tehnologiju
• 1863.g. Sheutz i Wiberg su konacno izgradili ovaj
  stroj

13
Ada Augusta Byron, kontesa od Lovelace
(1815-1852) - "prvi programer"

• Kao matematicarka i znanstvenica i kolegica
  Charlesa Babbagea pisala je prve programe
• I ostali matematicari tog vremena su zapoceli
  programirati kako bi programi bili gotovi kada se
  dovrši stroj
• Njoj u cast je programski jezik ADA je dobio ime

14
1850 Logaritamsko racunalo ("Šiber")

• Logaritamsko racunalo kakvo je bilo u uporabi sve
  do pojave digiralnih džepnih kalkulatora
• Dugo je to bio statusni simbol inženjera

15
1890. - Hollerithove tabulirajuce mašine

• 1890.g Herman Hollerith je napravio
  elektromehanicki uredaj koji je koristio bušene
  kartice
• Namjena je ubrzanje postupka brojanja glasova u
  SAD
• Brojanje glasova je na ovaj nacin bilo tri puta
  brže od rucnog prebrojavanja

16
1924. - Rodenje IBM-a

• Herman Hollerith osniva Tabulating Machine
  Company koja prodaje njegove mašine vladama
  diljem svijeta
• 1924.g. kompanija se preimenuje u International
  Bussiness Machines (IBM), danas jednog od
  giganata u proizvodnji racunala

17
Elektronicko-mehanicko racunalo Harvard Mark I

• 1937.g. Howard Iken na Harvardskom sveucilištu i
  uz pomoc IBM-a razvija elektromehanicki uredaj
• Koristio je bušene kartice
• Korišten je do 1959. u americkoj mornarici

18
ENIAC - Electronic Numeral Integrator and Computer

• 1943.g. John.W.Mauchly i Presper Eckert na
  University of Pennsylvania razvijaju za vojne
  potrebe novo elektronicko racunalo ENIAC
  (Electronic Numeral Integrator and Computer)
• ENIAC je prvo elektronicko racunalo koje je
  radilo
• Sastojalo se od 17468 elektronskih cijevi, bilo
  je teško 30t, snage 174 kW
• Korišten za rješavanje balistickih problema

19
ENIAC
20
UNIVAC I

• UNIVAC I (Universal Automatic Computer) je prvo
  racunalo za prodaju
• Razvio ga je Remington Rand 1951.g.

21
1973. Prvo osobno racunalo XEROX ALTO

• Alto je projektiran i izveden (Chuck Thacker,
  Butler Lampson) u Xerox Palo Alto Research Center
• Nije na vrijeme komercijaliziran
• Imao je menu-driven, ikone, miša, grafiku visoke
  rezolucije, 8 incne diskove visokog kapaciteta,
  Ethernet
• Koristio je programski jezik Smalltalk ( osnova
  za današnju JAVU)

22
MIKRORACUNALA

• 1973.g. Intel 8080, 8-bitni mikroprocesor
• 1975.g. prvo osobno racunalo Altair 8800
• 1976.g. Apple I
• 1977.g. Apple II prvo osobno racunalo koje je
  ušlo u kucanstva. Sadržavalo je procesor 6502 i
  4kb RAM-a, kazetofon za pohranu podataka i
  televizor kao monitor.
• 1981.g. Operacijski sustav Microsoft DOS
• 1982.g. Intel 80286 poznatiji kao 286 prvi
  procesor koji je mogao izvoditi programe pisane
  za njegove prethodnike
• Takoder izlaze najpopularnija osobna racunala
  80-tih Commodore 64 i Sinclair ZX Spectrum

23

• 1982. god. nastaje prvo IBM prijenosno racunalo
  teži 12.8 kg, 4,77 MHz Intel 8088 procesor, 128
  kB RAM-a, 320 kB disketna jedinica, 9" monitor,
  cijena 5447 dolara
• 1983. IBM predstavlja PC-XT Intel 8088
  procesor, 128 kB RAM-a, 360 kB disketna jedinica,
  10 MB tvrdi disk, 12.5" monitor, cijena 8800
  USD
• 1984. god. IBM predstavlja PC-AT 6 MHz 80286
  procesor, 512 kB RAM-a, 1.2 MB disketna jedinica,
  20 MB tvrdi disk, 12.5 " monitor, cijena 9797 USD
  
• broj racunala povezanih na Internet dostiže 1000

24

• 1985. Compaq predstavlja prvi PC zasnovan na 386
  procesoru 386 na 16 MHz, 1 MB RAM-a, 1.2 MB
  disketna jedinica, 40 MB tvrdi disk, 12 "
  monitor, cijena 12650 USD
• 1989. god. broj racunala na Internetu dostiže
  100.000
• 1990. god. prodaju se PC-i zasnovani na 486DX
  procesoru 25 MHz sa 4 MB RAM-a, 150 MB tvrdim
  diskom, 1.2 i 1.44 MB disketnim jedinicama, 14"
  monitorom, cijena oko 8000 USD
• 1992. god. broj racunala na Internetu dostiže
  1.000.000

25

• 1993. god. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium
  procesoru 66 MHz sa 16 MB RAM-a, 340 MB tvrdim
  diskom, 1.44 MB disketnim jedinicama, 15"
  monitorom, cijena oko 6000 USD
• 1995. broj racunala na Internetu dostiže
  10.000.000
• 1997. prodaju se PC-i zasnovani na Pentium II
  procesoru 233 MHz sa 64 MB RAM-a, 4 GB tvrdim
  diskom, 1.44 MB disketnom jedinicom, CD-ROM
  uredajem, 17" monitorom, cijena oko 4500 USD
• prodaju se PC-i zasnovani na Pentium III
  procesoru 500 MHz sa 128 MB RAM-a, 20 GB tvrdim
  diskom, DVD-ROM uredajem, 19" monitorom, cijena
  oko 3200 USD

26

• 2000. Intel predstavlja Pentium IV procesor 1.5
  GHz, sa 128 MB RAM-a, 40 GB tvrdi disk, CD-RW i
  DVD pogonima i 19 " monitorom stoji oko 2500 USD
• 2001. god. broj racunala spojenih na Internet
  dostiže 100.000.000

27
(No Transcript)
28
(No Transcript)
29
KRAJ

• Hvala na pažnji!