Psihosomatski poremecaji

1
Psihosomatski poremecaji
Predavanja za srednje škole

• prim.mr.sc.Elvira Koic, dr.med.

2

• Problem odnosa izmedu tijela, duha i duše je star
  koliko i ljudska misao, kao medicina.
• Od Aristotela, do Juliana Huxleya, medicinska
  znanost i biologija traže zajednicku integrativnu
  formulu.
• Problem je to i moderne psihosomatske medicine,
  zahvaljujuci radu Christiana Friedricha Nassea
  (17781851) i Maximiliana Jacobija (17751858),
  njemackog psihijatra, koji je prvi popularizirao
  termin 'psihosomatski poremecaj' u dvadesetim
  godinama devetnaestog stoljeca.
• Od tada, ovaj termin je postajao staromodan i bio
  odbacivan više puta. Kao rezultat neprekidnih
  diskusija, on je konacno izbacen i iz americke i
  medunarodne klasifikacije duševnih bolesti.
• Prvo izdanje americkog Dijagnostickog i
  statistickog prirucnika za mentalne poremecaje
  (DSM-I, 1952) ukljucilo je koncept psihosomatske
  medicine pod terminom 'psihosomatski poremecaj'.
• Drugo izdanje (DSM-II, 1968) odredilo je ove
  poremecaje kao 'psihofiziološki autonomni i
  visceralni poremecaji'.
• Ovi su termini izbrisani i zamijenjeni novim,
  koji glasi 'psihicki faktori koji uticu na
  fizicka oboljenja' u kasnijim izdanjima istog
  prirucnika (DSM-III, 1980 DSM-III-R, 1987 i
  DSM-IV, 1994)
• Deseta revizija Medunarodne klasifikacije
  oboljenja (ICD-10) je uklonila termin
  'psihosomatski poremecaji' i zamijenila ga sa
  'psihicki i ponašajni faktori povezani sa
  poremecajima ili oboljenjima klasifikovanim na
  drugom mjestu'.
• ICD-10 je prva revizija u kojoj se Svjetska
  zdravstvena organizacija odrekla klasicnog
  termina 'psihosomatski'.

3
Psihološki cimbenici utjecu na gotovo sve
kategorije bolesti i stanja, kardiovaskularna,
gastrointestinalna, pulmonalna, neurološka,
reumatološka, neoplasticna, renalna

• Bronhalna astma F54 i J45.-
• Reumatoidni artritis
• Ulcerativni kolitis F54 i K51.-
• Esencijalna hipertenzija
• Dermatitis (neurodermitis) F54 i L23-L25
• Tireotoksikoza
• Duodenalni pepticki ulkus F54 i K25.-
• mukozni kolitis (iritabilni kolon) F54 i K58.-
• urtikarija (koprivnjaca) F54 i L50.-
• Excludes tension-type headache ( G44.2 )
• Poremecaj osjecaja boli povezan s psihološkim
  cimbenicima

• spasticki bronhitis
• psoriasis vulgaris
• koronarna bolest
• hipertireoza
• šecerna bolest
• menstrualni poremecaji
• neke glavobolje
• anoreksija
• bulimija
• PTSP??

4
F 54 psihološki cimbenici koji djeluju na
zdravstveno (tjelesno) stanje- u vezi s drugamo
svrstanim poremecajem ili bolesti

• Psihološki utjecaji imaju glavnu ulogu (znacajan
  utjecaj) u nastanku tjelesnog poremecaja
• Pratece duševne smetnje su uglavnom blažeg
  intenziteta
• Dakle, postoje negativni psihološki cimbenici i
  tjelesni simptomi i OPCE ZDRAVSTVENO STANJE
  kojemu se može pripisati taj tjelesni simptom

• Ti psihološki cimbenici utjecu na nekoliko
  nacina
• - na tijek opceg zdravstvenog stanja (razvoj,
  egzacerbacija ili zakašnjenje oporavka)
• - utjecu na lijecenje
• - mogu stvarati dodatne rizike osobi (npr.
  prejedanje i povišenje tjelesne težine kod
  dijabeticara)
• - mogu ubrzati i pogoršati simptome izazivajuci
  fiziološki odgovor na stres (bol u prsima,
  spazam)

• Duševni poremecaj utjece na
• (npr. sch)
• Psihološki simptomi utjecu na
• (npr. anksioznost)
• Crte licnosti ili nacin suocavanja utjece na.
• (npr. tip A ponašanje
• Neprilagodeno zdravstveno ponašanje utjece na
• (npr. ne kretanje, opijanje..)
• Fiziološki odgovori na socijalne
• ili okolinske stresore

5
Razlika psihosomatskih (koji utjecu naF54) od
somatoformnih poremecaja (F45)

• Somatoformni
• Postoje negativni psihološki cimbenici i tjelesni
  simptomi,
• ali nema opceg zdravstvenog stanja kojemu se može
  pripisati taj tjelesni simptom (nema anatomskih
  promjena)

• Psihosomatski -
• Postoje negativni psihološki cimbenici i tjelesni
  simptomi
• i postoji OPCE ZDRAVSTVENO STANJE kojemu se može
  pripisati taj tjelesni simptom

6
F45 SOMATOFORMNI POREMECAJ-(hysteria)

• a) F45.3 Autonomna, vegetativna disfunkcija
  srcana, želucana neuroza, neurocirkulatorna
  astenija, psihogena aerofagija, kašalj, diarea,
  dispepsija, dizurija, flatulencija, štucanje,
  hiperventilacija, iritabilni kolon, znojenje....
• b) F45.2 Hiponondrijski poremecaj i nozofobija
  (strah od bolesti, npr. karcinofobija)
  zaokupljenost mogucnošcu da je prisutan tjelesni
  poremecaj, zaokupljeni su svojim izgledom.
• Body dysmorphic disorder preokupacija
  zamišljenog defekta tijela ili lica
• c) F45.5psihogena dizmenorea, disfagija globus
  hystericus, svrbež
• d) F45.4 bolni poremecaj, psihalgija bolna leda
  neurotska, tenziona glavobolja glavna tegoba je
  bol koja se ne može objasniti fiziološkim
  procesom ili tjelesnom bolešcu. Rezultat je
  obicno sekundarna dobit-povecanje potpore
  obitelji ili medicinske

• poremecaji koji ukljucuju osjete posredovane
  autonomnim živcanim sustavom, tj. bez voljne
  kontrole.
• F45.0 somatizacijski poremecaj Postoje
  subjektivne žalbe koje su nespecificne i
  promjenjive, npr. osjecaj napuhnutosti,
  nadutosti, težine, žarenja, pecenja, napetosti,
  koje bolesnik pripisuje odredenom organu, ali i
  neki objektivni znakovi autonomnog poticanja, kao
  što su lupanje srca, znojenje, drhtanje,
  crvenjenje te strah od moguceg tjelesnog
  poremecaja.
• Dakle, bolesnik iznosi simptome kao da su vezani
  uz poremecaj organa ili sustava koji su autonomno
  kontrolirani (kardiovaskularni, probavni, dišni,
  urogenitalni).
• Traže bezbrojne pretrage, koje su uvijek
  negativnih rezultata, ali se ne daju razuvjeriti.

7
F44 DISOCIJATIVNI /KONVERZIVNI/ POREMECAJ-
(hysteria)

• a) Amnezija gubitak pamcenja nekih važnih
  dogadaja, uglavnom djelomican i selektivan u
  odnosu na traumu.
• b) Fuganesvrsishodna putovanja, uz potpunu
  amneziju.
• c) Stupor veliko smanjenje ili odsutnost voljnih
  pokreta i normalnog reagiranja na svjetlo, buku,
  dodir.
• d) stanja transa i opsjednutosti neželjeni
  privremeni osjecaj gubitka osobnog identiteta i
  svijesti o okolini, izvan religijskih i
  kulturalno prihvatljivih stanja.
• e) disocijativni motorni poremecaj (afonija,
  disfonija, konvulzije) gubitak sposobnosti
  pokretanja dijelova ili citavog tijela, ili
  grcevi nalik na epilepticke, bez ugriza jezika i
  inkontinencije mokrace cesto uz ocuvanu svijest.
• f) anestezija i gubitak osjeta, psihogena gluhoca
  ili gubitak osjeta mirisa ili okusa, ne
  odgovaraju neurološkim lezijama
• g) sindrom višestruke licnosti, psihogena
  sumracna stanja, Ganserov sindrom

• neurotski poremecaj tjelesnih funkcija koje su
  normalno pod voljnom kontrolom i gubitka osjeta,
• za koje postoje dokazi da je gubitak funkcije
  zapravo izraz emocionalnog konflikta ili potreba,
  
• cesto u uskoj vezi sa stresom, a medicinskim
  pregledom nije dokazan poznati fizicki ili
  neurološki poremecaj.
• Simptomi oznacuju bolesnikovu koncepciju kako bi
  se fizicka bolest ocitovala.

8
SPECIFICNE I NESPECIFICNE TEORIJE PSIHOSOMATIKE

• NESPECIFICNE TEORIJE odgovor na stres kao uzrok
  poremecaja
• HORMON STRESA KORTIZOL utjece na razlicite
  organe, slijedi AKTIVACIJA HIPOFIZNO-ADRENALNE
  OSI (tzv. OPCI ADAPTACIJSKI SINDROM)
• NEUROFIZIOLOŠKE REAKCIJE
• ALARM (SHOCK)
• OTPOR (ADAPTACIJA NA STRES)
• ISCRPLJENOST
• PSIHOLOŠKE REAKCIJE
• BORBA BIJEG (pobudenje simpatikusa, povecana
  produkcija epinefrina i nor-epinefrina, raste
  puls i napetost mišica)
• POVLACENJE KONZERVACIJA (reakcija na gubitak,
  metabolizam se usporava, cuva se energija,
  smanjuje puls, temperatura, povecana mogucnost
  infekcija, veca ucestalost smrti..)

• SPECIFICNE TEORIJE tj. teorije emocionalne
  specificnosti (psihicke ekspresije blokiranih
  emocija) izvedene su iz studija licnosti
  pacijenata s peptickim ulcerom, koronarnom
  bolesti i karcinomom.
• Freud teorija psihološkog konflikta i
  konverzivnih reakcija
• Dunbar specificne nesvjesne crte osobnosti
  uzrokuju specificne psihosomatske poremecaje
• Franz Alexsander teorija specificnog nesvjesnog
  konflikta uzrokuje specificne poremecaje
  autonomno inerviranih organa. Prolongirana
  napetost producira fiziološki poremecaj.

9
S. Freud psihološki problem je simbolicki
manifestiran u tjelesnom

• KONFLIKT je po Freudu uzrok nastanka neuroza.
• Konflikt je širok pojam koji služi oznacavanju
  situacija u kojoj postoje suprotna zbivanja i
  tendencije (ponašanja, osjecaji). Npr. istodobnog
  privlacenja i odbijanja ili npr. izici u grad ili
  uciti...
• ili INTRAINDIVIDUALNI konflikt unutar covjeka u
  situacijama kada se zbog razlicitih razloga ne
  možemo odluciti što da cinimo jer su motivi,
  ciljevi ili nacini reagiranja nespojivi.
• Rješenje konflikta je trojako
• 1. postizanje cilja,
• 2. odustajanje od cilja,
• 3. kompromis ( ili stabilna ravnoteža kada se
  zaustavimo na nekoj udaljenosti od cilja (oko
  vruce kaše).

• DISOCIJATIVNO znaci da se odredeni aspekt
  licnosti odvojio (disocirao) od ustaljene
  organizacije i obrazaca ponašanja i potisnuo u
  nesvjesno, tako da se uklonio visoko anksiozni
  sadržaj.
• Te osobe žele pobjeci od konflikta, otuduju se
  ili izoliraju afekt, i ne pokazuju simptom javno
  svima
• kao KONVERZIVNE koje imaju simptom koji je
  zapravo maskirana želja, dogodila se konverzija,
• pretvaranje u tjelesne simptome uz poremecaj
  funkcije.

10
Franz Alexander

• Konstitucionalni predisponirajuci faktori su
  ukljuceni u nastanak poremecaja.
• Tip A licnosti
• Agresivna ukljucenost u kronicnu, neprestanu
  borbu za postizanjem sve višeg i višeg u sve
  manje i manje vremena i, ako je potrebno, protiv
  suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi.
• U sjevernoamerickoj kulturi takve se
  karakteristike obicno jako cijene i pozitivno se
  vežu uz ambiciju i uspješno stjecanje
  materijalnih dobara.
• A Tip licnosti
• Agresivna ukljucenost u kronicnu, neprestanu
  borbu za postizanjem sve višeg i višeg u sve
  manje i manje vremena i, ako je potrebno, protiv
  suprotnih nastojanja drugih stvari ili ljudi.
• A Tipovi
• su stalno u pokretu, hodanju i brzo jedu
• osjecaju nestrpljivost kad je u pitanju brzina
  kojom se odvija vecina dogadaja
• teže razmišljanju ili obavljanju dvije ili više
  stvari istovremeno
• ne mogu se nositi sa slobodnim vremenom
• opsjednuti su brojevima, mjereci svoj uspjeh po
  tome koliko je svega što su stekli.

• KLASICNI PSIHOSOMATSKI POREMECAJI
• Bronhalna astma F54 i J45.-
• Reumatoidni artritis
• Ulcerativni kolitis F54 i K51.-
• Esencijalna hipertenzija
• Dermatitis (neurodermitis) F54 i L23-L25
• Tireotoksikoza
• Duodenalni pepticki ulkus F54 i K25.-

A Tipovi su brzi radnici buduci da naglašavaju
kvantitetu nad kvalitetom. U menadžerskim
položajima, A Tipovi prikazuju svoju
kompetitivnost radeci prekovremeno i, ne tako
rijetko, donoseci loše odluke jer ih donose
prebrzo. A Tipovi su takoder relativno
kreativni. Zbog svoje brige za kvantitetu i
brzinu, kod suocavanja s problemima se pouzdaju
u prethodna iskustva. Nece rezervirati vrijeme
potrebno za razvoj novih rješenja za nove
probleme. Rijetko mijenjaju svoje odgovore na
specificne izazove u svojem miljeu stoga,
njihovo ponašanje je lakše predvidjeti
11
B Tipovi

• nikad ne pate od osjecaja vremenske hitnosti i
  nestrpljivosti koja ju prati
• ne osjecaju potrebu ni prikazati ni raspravljati
  o svojim postignucima ili podvizima osim ako
  situacija ne traži takvo izlaganje
• igraju se radi zabave i opuštanja, a ne da bi
  ispoljili svoju superiornost po bilo koju cijenu
• mogu se opustiti bez grižnje savjesti.

• B Tipovi su oni koji u konacnici uspijevaju doci
  do vrha.
• Veliki prodavaci su obicno A Tipovi viši
  direktori su obicno B Tipovi.
• A Tipovi kvalitetu svog uloženog napora podlože
  njegovoj kvantiteti.
• Promaknuca u korporativnim i profesionalnim
  organizacijama "obicno prije idu onima koji su
  mudri nego onima koji su samo užurbani,
• prije onima koji su takticni nego onima koji su
  neprijateljski nastrojeni
• i prije onima koji su kreativni nego onima koji
  su samo okrenuti natjecateljskim borbama."

12
Tjelesni poremecaji na koje znatno utjecu
psihološki faktori

• Respiratorni
• Sindrom hiperventilacije
• Bronhalna astma
• Neurološki
• migrenozna glavobolja
• Imunološki
• autoimune bolesti sistemski lupus eritematosus,
  reumatoidni artritis, perniciozna anemija
• Alergijski poremecaji
• Karcinom stres, osjecaj beznadnosti i
  depresivnost

• Gastrointestinalni
• (nausea, indigestija, diarrhea, konstipacija,
  abdominalna bol)
• pepticki ulcer,
• ulcerativni kolitis,
• sindrom iritabilnog crijeva
• Kardiovaskularni
• koronarna bolesti srca,
• esencijalna hipertenzija,
• aritmije

13

• Ulcerativni kolitis
• velika ucestalost obiteljskog nasljeda i genetska
  sklonost
• Egzacerbacija ovisi o psihološkom stresu, a
  remisija o suportu (Neriješeno žalovanje npr.
  godišnjice smrti)
• Pridružene osobine
• Nezrelost, neodlucnost, povucenost, strah od ili
  stvarni gubitak znacajnih osoba, savjesnost

• Ulkusna bolest
• Gastricni, duodenalni i akutni posttraumatski
  stresni ulcer imaju razlicitu etiologiju
• Mirsky faktori za razvoj ulkusne bolesti visoki
  stres, konstitucija, visoka pepsinogena
  sekrecija, psihološki konflikt (zavisnost)

• mukozni kolitis (iritabilni ili spasticni kolon,
  psihogena diareja)
• Okolinski stres
• Anksioznost i depresivnost

14

• Koronarna bolest
• genetika, dijetalni režim, pušenje, visoki krvni
  tlak, debljina, smanjenje tjelesne aktivnosti
• Tip A uzorak
• Kompetitivnost, ambicija, želja za uspjehom,
  nedostatak strpljenja, osjecaj da vrijeme curi,
  žurba, neprijateljski stav, grubi nagli govor i
  geste

• Arterijska hipertenzija
• konflikt pasivno-ovisnih i agresivnih tendenci
• Potiskivanje neprijateljstva
• Nacin reakcije na stres

• Aritmije
• Bezrazložni strah
• Anksioznost
• Okolinski stres
• Simpatikus,
• sinus tahikardija,
• Paroksizmalna atrijalna tahikardija,
• Ventrikularna ektopicna izbijanja

15
Respiratorni poremecaji (uzdasi, zijevanje,
izdasi izrazi dosade, iznenadenja, težine)
(sigh, yawn, gasp)

• Hiperventilacija
• Anksioznost do panicne atake
• povecava se dubina i frekvencija udaha
• Respiratorna alkaloza, parestezije, karpopedalni
  spazam

• Bronhalna astma
• Geneticka osjetljivost potaknuta alergijama i
  infekcijama
• Stres
• Ambivalentni odnosi djeteta i hiperprotektivne
  majke
• plac za majkom

16
Povijest

• Neke bolesti su nakon otkrivanja, prvo oznacene
  kao histericne ili psihosomatske, npr. Astma,
  alergije i migrene.
• Gulf War Syndrome, i Chronic Fatigue Syndrome.
• Neke su i danas u okviru diskusija, ukljucujuci
  multiplu kemijsku senzitivnost, PTSP, Gulf War
  syndrom, sindrom kronicnog umora
• Ponekad se misli da stigmatici zapravo pate od
  psihosomatskih bolesti, uslijed identifikacije s
  Isusom

• Illness as Metaphor je objavila 1978.g. Susan
  Sontag.
• Ona piše o svojoj borbi sa karcinomom dojke i
  izazovom stida žrtve u mentalitetu
• Sontag's 1988 work, AIDS and Its Metaphors.
• Retrieved from "http//en.wikipedia.org/wiki/Illne
  ss_as_Metaphor
• slicnosti izmedu perspektive puka o karcinomu
  (raku) paradigmatickoj bolesti 20.stoljeca, i
  tuberkuloze (simbolicka bolest 19. stoljeca)
• Sontgag pokazuje kako obje bolesti imaju vezu s
  osobnim psihološkim crtama licnosti, i
  demonstrira kako metafore i termini koji se
  koriste za opis oba sindroma vode asocijacijama
  izmedu potisnute strasti i fizicke bolesti.
• Romanticna ideja da je bolest ekspresija
  karaktera je razlicito proširena tj. da je
  karakter uzrok bolesti jer se ne može izraziti
• Strast se pomice unutra

17

• Psihosomatskim bolestima nazivamo bolesti
  psihogenog porijekla, dakle, uvjetovane su
  emocionalnim smetnjama (ljubavi, agresije ili
  straha), a njihovi se simptomi manifestiraju na
  nivou organa i mijenjaju njihovu funkciju.
• To znaci da odredena emocionalna stanja mogu
  dovesti do promjena funkcije organa, a tjelesne
  promjene koje nastaju zbog ovih disfunkcija samo
  su popratni simptomi emocija.
• Tjelesni simptomi mogu biti direktna reakcija na
  emocije, primjerice drhtanje zbog straha ili
  srdžbe, crvenjenje zbog stida.
• U psihosomatskim bolestima tjelesni simptomi su
  indirektni rezultat emocija, uglavnom nesvjesnih,
  koje traže izlaz zaobilaznim i kompliciranim
  putem do organa.
• Zrela licnost tijekom života stjece uspješne
  mehanizme obrane od kompleksnih problema.
• Oni koji svojom agresijom upravljaju s manje
  uspjeha ne mogu naci društveno prihvatljive
  oduške za svoje agresivne osjecaje. Tako se
  neprijateljski osjecaji pojacavaju i akumuliraju,
  traže sve vecu kontrolu.
• Tko npr. svoju ljutnju ne izražava otvoreno, a u
  sebi ima zadržani bijes s kojim teško vlada, ili
  npr. ljudi od akcije koji se jako trude doseci
  nejasno definirane ciljeve agresivni su,
  nestrpljivi , teško podnose frustraciju i
  neuspjeh, cesto rade prekovremeno, preko praznika
  i bez odmora, iako njihov rad nije uvijek
  uvažavan i nagradivan.
• Ovi bolesnici cesto imaju poteškoca u izražavanju
  i opisivanju svojih briga, bolova, razocarenja,
  opcenito u prepoznavanju svega što smatraju
  slabošcu.
• Ika Roncevic, Narodni zdravstveni list

18

• Psihosomatski su oni poremecaji ciji su simptomi
  uzrokovani mentalnim procesima
• Ako medicinska egzaminacija ne može naci organski
  ili fizicki uzrok, ako poremecaj nastane kao
  rezultat emocionalnih uvjeta (ljutnje,
  anksioznosti, depresije, krivnje)
• Interakciju izmežu psiholoških faktora i imunog
  sustava proucava psiho-neuro-imunologija.
• Psihosomatski simptomi pokazuju kako ljudsko
  tijelo može kreirati fizicke simptome kao
  kompenzaciju za deficijenciju odnosa
• (na primjer, hipnozom inducirana alergijska
  reakcija indicira da je imuni odgovor osobe
  dramaticno promijenjen tijekom intenzivnog odnosa
  tijela i psihe)
• Cesto su psihosomatski poremecaji uzrokovani
  vanjskim faktorima ili ulogama.
• Ozbiljan stres uzrokovan na radnom mjestu, u
  vezama i obitelji je poznat kao uzrok bolova u
  abdomenu, glavobolja, inkontinencije, gubitka
  kose,

• Psihosomatika je disciplina koja se bavi
  utjecajem stresa na organizam.
• Psihosomatske bolesti su bolesti izazvane
  stresom, uz trajna oštecenja tjelesnih sustava i
  organa,
• Psihosomatski su poremecaji funkcionalni
  poremecaji izazvani stresom, ali bez trajnih
  oštecenja tjelesnih sustava i organa.
• mogu zahvatiti razlicite organske sustave.
• Pored stresa, znacajnu ulogu imaju nasljedni i
  cimbenici okoliša, koji cine odredeni organski
  sustav osjetljivijim na djelovanje stresa.
• Izbor primjerenih strategija suocavanja sa
  stresom znacajno produžuje život oboljelih i
  skracuje razdoblje oporavka

19
Po zdravlje je najgore izbjegavanje suocavanja,
što dugorocno povecava doživljaj stresa

• Pojedinci se razlikuju u strategijama suocavanja
  sa stresom.
• (primarnom kognitivnom procjenom osoba
  procjenjuje znacaj dogadaja za svoju dobrobit,
• a sekundarnom procjenjuje mogucnost kontrole nad
  stresnom situacijom).
• Americki psiholog Lazarus, tvorac kognitivne
  teorije stresa, razlikuje dvije osnovne skupine
  strategija suocavanja sa stresom,
• koje proizlaze iz sekundarne kognitivne procjene
• Kada osoba procijeni da može uspješno
  kontrolirati situaciju, koristi aktivne, problemu
  usmjerene strategije
• u protivnom se okrece emocijama usmjerenim
  strategijama suocavanja, koje služe smanjenju
  stresnog doživljaja.

20

• Emocionalni stres utjece na tijek bilo koje
  kronicne bolesti, ali je pogrešno zakljuciti da
  jedino stres uvjetuje nastanak ili pogoršanje.
• Narocito je to teško dokazati u slucajevima tzv.
  psihosomatskih bolesti i poremecaja, koji se
  odreduju tj. definiraju kao bolesti (ako dovode
  do trajnih oštecenja tjelesnih sustava ili
  organa)
• ili poremecaji (ako ne dovode do trajnih
  oštecenja, vec privremene disfunkcije) izazvani
  stresom.

• Usprkos znacajnom napretku u istraživanju
  psihosomatskih bolesti, znanstvenici još uvijek
  ne znaju što ih uzrokuje.
• Istraživanja pokazuju kako se radi o složenom
  medudjelovanju niza cimbenika naslijedenih gena,
  imunološkog sustava, mikroorganizama i okolišnih
  cimbenika, koji uz stres cine odredeni organski
  sustav osjetljivijim na njegovo negativno
  djelovanje.
• Dokazana je važnost trajanja stresnih situacija
• tj. da dugotrajni stres (ne i kratkotrajni) nosi
  veci rizik za ponovno javljanje simptoma vec
  ranije prisutnih psihosomatskih bolesti.

21
Što je normalni odgovor na stres?

• Stanje tzv. negativnog stresa opcenito izaziva
  uglavnom negativne osjecaje (strah, ljutnju,
  tugu, bijes i sl.) koji utjecu na tjelesne
  funkcije.
• Bez obzira radi li se o tjelesnoj ili psihickoj
  ugroženosti ili povredi, tj. traumi, verbalnom
  ili socijalnom izazovu, izabiremo jednu od dvije
  osnovne strategije. borbu ili bijeg.
• U stanju borbe ili bijega, ubrzavaju se disanje i
  rad srca, šire se zjenice, pojacava se znojenje,
  raste krvni tlak, to je reakcija koja omogucava
  organizmu djelotvornije suocavanje s izazovom.
• Prestankom opasnosti, parasimpaticka aktivnost
  vraca tijelo u stanje ravnoteže, smanjujuci krvni
  tlak, usporavajuci rad srca i disanje te
  pojacavajuci rad želuca i crijeva.
• Takva je reakcija u redu ako ne izazove
  iscrpljenje organizma, ili ako je neadekvatnog
  intenziteta u odnosu na doživljenu traumu.
• Po zdravlje je najgore izbjegavanje suocavanja,
  što dugorocno povecava doživljaj stresa i utjece
  na razvoj bolesti. Tada se lako pridruži i
  izostanak socijalne podrške, adekvatnog
  medicinsko-psihološkog pristupa i utjecaj
  prethodnih traumatskih iskustava.
• Cesto ne možemo izbjeci stresne situacije,
  prisiljeni smo suociti se s njima i pokušati ih
  nadvladati.
• Pojedinci se razlikuju u strategijama suocavanja
  sa stresom. Kada osoba procijeni da može
  uspješno kontrolirati situaciju, koristi aktivne,
  problemu usmjerene strategije u protivnom se
  okrece strategijama koje su emocionalno usmjerene
  i koje nisu tako uspješne u smanjenju stresnog
  doživljaja.

22
NEURASTENIA, kronicni sindrom umora

• osoba se tuži na povecan umor nakon duševnog
  ili i nakon manjeg tjelesnog napora,
• udružen sa smanjenim ucinkom na poslu ili kod
  kuce, te poteškoce koncentracije, razdražljivost,
  napetost, tjelesnu slabost, iscrpljenost,
  nemogucnost opuštanja.
• Javljaju i vrtoglavicu, tenzijsku glavobolju,
  opcu nestabilnost, te cesto hipersomniju.

23
Pseudotrudnoca

• To je rijedak psihijatrijski sindrom, koji
  susrecemo još i pod nazivima lažna trudnoca,
  umišljena trudnoca, histericna trudnoca ili
  fantomska trudnoca.
• Termin "pseudocyesis" uveo je John Mason Good još
  1823. godine na osnovi grckih rijeci
  pseudeslažno i kyesis trudnoca, a
  podrazumijeva stanje u kojem je žena koja nije
  trudna cvrsto uvjerena u postojanje trudnoce.
• Ova je pojava sporadicno zabilježena i opisana na
  razlicitim zemljopisnim lokacijama, u razlicitim
  vremenima i kulturama, svim rasama, nacijama i
  slojevima društva.
• U posljednja dva stoljeca zabilježeno je oko 600
  slucajeva pseudotrudnoce.
• U literaturi pronalazimo opisano svega nekoliko
  slucajeva pseudotrudnoce u muškaraca.
• U oboljele osobe pojavljuju se gotovo svi
  simptomi i znaci trudnoce poput nepravilnosti
  menstruacije, amenoreje, rasta opsega trbuha,
  areolarne hiperpigmentacije, promjene dojki i
  pojave laktacije. Javljaju se još i tzv.
  medijalna linea nigra, invertirani umbilikus,
  porast apetita, tjelesne težine, tipican
  lordoticni stav u hodu, jutarnje mucnine i
  povracanje, osjecanje tonova cedinjeg srca,
  pokreta ploda, sve do lažnog poroda pracenog
  kontrakcijama muskulature.
• U nekim slucajevima, kada bolesnica sazna da nije
  trudna, može doci do ozbiljnih psihickih
  komplikacija.
• Ne postoji jedinstveni proces nastanka
  pseudotrudnoce kod svih pacijenata. Neki autori
  smatraju je psihosomatskim poremecajem, drugi
  naglašavaju važnost afektivnih poremecaja i
  depresije u etiologiji, dok treci tvrde kako je
  to varijanta Münchausenova sindroma ili
  monosimptomatska hipohondrijaza.
• DSM IV-TR svrstava je u konverzivne poremecaje,
  unutar kategorije "Somatoformni" pod šifrom
  300.82, a ICD X u podskupinu neodredenog
  somatizacijskog poremecaja, oznacenog šifrom
  F45.9.

Koic E., L. Mužinic, V. Ðordevic, S. Vondracek,
S. Molnar. Pseudocyesis and couvade syndrome.
Društvena istraživanja 2002116(62)1031-1047.
183 KB
24

• U genezi pseudotrudnoce važnu ulogu ima i želja
  supružnika za trudnocom i radanjem djeteta koja
  je uvjetovana socijalnim pritiskom, utjecajem
  okoline, tj. "imperativom prokreacije", stavom
  kako trudnoca i materinstvo imaju središnji
  znacaj u izgradnji identiteta i samopoštovanja
  svake žene.
• Bitnu ulogu ima i pripadnost strogim kulturalnim
  i religioznim skupinama, medicinska i psihološka
  naivnost, socijalna izolacija.
• Uvijek su to žene koje žele djecu, odnosno imaju
  intenzivnu želju za djetetom, ali bi željele
  izbjeci trudnocu. U isto vrijeme javljaju se i
  želja za trudnocom i strah od nje
• Najcešce su opisani upravo takvi slucajevi u
  kojima se lažna trudnoca pojavljuje kao
  komplicirani sindrom koji predstavlja formu
  konverzivnog poremecaja s pratecom depresijom.
• Pojavu pseudotrudnoce u završnoj fazi
  psihoanalize opisao je Freud kod kod Anne O., a
  tumacena je pozitivnim transferom bolesnice prema
  terapeutu, separacijskom anksioznošcu zbog skorog
  prekida tretmana.
• Poznato je da se u pet posto slucajeva
  pseudotrudnoca ponavlja.
• Postoji zapis o slucaju recidiva svakih devet
  mjeseci tijekom dvadeset godina. T
• akoder postoje prikazi umišljene trudnoce
  neobicno dugog trajanja, npr. De Pauw opisuje
  takvu monosimptomatsku sumanutost hipohondrijskog
  tipa koja je potrajala 3000 dana, tj. gotovo 10
  godina.
• U vecini opisanih slucajeva nalazimo osobe u dobi
  izmedu 20 i 44 godine, a cesto su u koincidenciji
  s fiziološkim promjenama, npr. u involuciji, tj.
  klimaksu kod žena koje su na pocetku menopauze

25

• Nastale psihološke promjene u svezi su s
  neravnotežom pituitarno- ovarijalne funkcije
  neurotransmitera u hipofizi i/ili hipotalamusu.
• Posrijedi je hipotalamus-hipofizno-ovarijalna
  disfunkcija pa se lažna trudnoca može opisati i
  kao galaktoreja-amenoreja-hiperprolaktinemija
  sindrom (GAHS).
• Uvjerenje o postojanju trudnoce mogu potaci i
  brojni mehanicki cimbenici koji uzrokuju
  abdominalne smetnje, npr. retencija intestinalnih
  plinova, urinarna retencija, abdominalne
  neoplazije, tumori uterusa, ovarija,
  hidatidiformna mola, papilarni karcinom bubrega,
  inflamatorni procesi, te razliciti uzrocnici
  primarnog steriliteta.
• Tijekom obrade pseudotrudnoce preporucuje se
  uciniti analizu korionskog gonadotropina (BCHG),
  analizu hormona štitnjace, ultrazvucno ili
  rengenski pregledati zdjelicu, koristiti sonogram
  kojim se uobicajeno osluškuju otkucaji srca ceda
  i rezultate prezentirati bolesnici kako bi se
  uvjerila u nepostojanje trudnoce.
• Takoder se može inducirati menstruaciju
  parenteralnom primjenom testosterona ili
  diethylstilbestrola.
• Tako se kombinacijom psihoterapije i hormonalne
  terapije postižu zadovoljavajuci rezultati kod
  gotovo svih pacijenata.
• Prije su u tretmanu umišljene trudnoce korišteni
  purgativi, kupke, masaže, kiretaža, kirurške
  procedure, pijavice, emetici, tonici i opijati,
  dok se u 20. st. kao izbor namecu razliciti
  oblici psihoterapije suportivna, kognitivna,
  bihevioralna i analiticka, uz eksploraciju i
  klarifikaciju nesvjesnih osjecaja vezanih za
  trudnocu.
• Primarnu ulogu svakako igraju rano otkrivanje i
  empatijska komunikacija s bolesnikom.
• U tretman treba, ako je moguce, ukljuciti i
  "pseudooca" ili roditelje oboljele osobe.
• Vrlo je važno reci bolesniku da su njegovi
  fizicki simptomi ozbiljni i da zavreduju
  pozornost. Suocavanje sa stvarnošcu i pravom
  dijagnozom, uz suportivni terapijski odnos, kod
  vecine pacijenata dovode brzo do nestanka
  simptoma umišljene trudnoce, a kod preostalih
  pacijenata simptomi nestaju tijekom sljedecih
  šest mjeseci.
• U tretmanu je ucinkovita i psihofarmakoterapija.
• Uglavnom se koriste antidepresivi, a u
  slucajevima razvoja klinickih slika psihoze i
  antipsihotici. Tretman provodi u timu s
  psihijatrom, obiteljskim lijecnikom, ginekologom
  i socijalnim radnikom.
• Koic E, Filakovic P, Ðordevic V, Mužinic L.
  Umišljena trudnoca Prikaz bolesnika. Soc
  Psihijat 20043283-89. 99 KB

26
Psihijat. dan./2003/35/1-2/91-96/Tomic, N.
Somatoformni i psihosomatski poremecaji...

• Suprotno somatoformnim poremecajima,
  psihosomatski poremecaji imaju ili identificiranu
  organsku patologiju (oštecenje tkiva) ili poznati
  patofiziolški proces. U skladu s tim,
  psihosomatski poremecaji se kodiraju kao fizicka
  oboljenja.
• Medutim, prema cetvrtoj reviziji Dijagnostickog i
  statistickog prirucnika (DSM-IV, izdanje Americke
  psihijatrijske asocijacije, ovakvom oboljenju se
  može dati dodatna dijagnoza na Osi I kao
  'Psihicki faktor koji utice na fizicku bolest'
  (na primjer, simptomi anksioznosti koji
  nepovoljno uticu na ulcerozni kolitis, ili
  kompetitivno ponašanje koje je i kao sa
  koronarnom bolešcu).
• Medunarodna klasifikacija bolesti (10. revizija)
  takode dozvoljava kodiranje psihosomatskog
  poremecaja sa dva paralelna koda jedan kao
  mentalno, a drugi kao fizicko oboljenje, koje je
  u vezi sa prvim (na primjer, gastricni ulkus se
  može kodirati sa K25 kao fizicki poremecaj, a sa
  F54 kao mentalni poremecaj)

27

• Treba naglasiti da spomenuta fizicka oboljenja
  nisu uvijek pod dovoljnim uticajem psihickih
  faktora da bi se mogla klasificirati kao
  psihosomatski poremecaji,
• tj. nije opravdano tvrditi da su sve alergijske
  reakcije ili svi slucajevi koronarnih oboljenja
  psihosomatska stanja.
• Medutim, postoje slucajevi koji snažno sugeriraju
  veze izmedu nastanka i toka fizicke bolesti i
  stresa koji je osoba doživjela.

28

• Prema nekim modernim trendovima u medicini,
  'holistickim', svako se oboljenje može smatrati
  psihosomatskim bilo da su simptomi fizicki,
  emocionalni, ponašajni, kognitivni ili neka
  kombinacija svega ovoga.
• Kao osnova za ovakvo gledište uzima se cinjenica
  da sve fizicke bolesti imaju emocionalne i
  ponašajne efekte koji doprinose procesu
  oboljenja.
• Takoder se smatra tocnim da, suprotno tome, svi
  mentalni poremecaji imaju svoje fizicke
  manifestacije i implikacije koje doprinose
  cjelokupnom doživljaju tegoba bolešcu pogodene
  osobe.
• Ako se prihvati kao tocna cinjenica da ono što se
  dešava u duhu pogada tijelo, i obrnuto (tj. ono
  sto se odvija u tijelu utice na duh), onda ne
  možemo odvajati duh od tijela kada se bavimo bilo
  kojom bolešcu. Ovo bi trebalo da bude narocito
  tocno u konceptu 'psihosomatskog poremecaja'.
• Medutim, klasicni biokemijski model u medicini
  još uvijek neprekidno održava podjelu izmedu
  mentalnih i fizickih oboljenja.
• Holisticki koncept suviše je širok, tako da ga
  skoro nikad ne koriste bilo zdravstveni
  profesionalci ili obrazovani laici.
• Bilo bi teško naci ma kakav tjelesni simptom kod
  kojeg psihicki faktori ne bi sudjelovali barem u
  toku daljnjeg procesa oboljenja, ako vec ne u
  samoj etiologiji, ili obe faze bolesti.

29
Pokret Mental Health Parity' (jednakost u
mentalnom zdravlju), podrazumijeva ideju da
...mentalni poremecaji treba tretirati sa istim
poštovanjem kao fizicka oboljenja"

• Dijagnoza i psihosomatskog i somatoformnog
  poremecaja zahtijeva pozitivan dokaz da
  psihološki faktori uzrokuju razvoj i održavanje
  simptoma ili im doprinose da bi se poremecaj
  mogao razlikovati od nedijagnosticiranog
  organskog oboljenja.
• Medutim, ovakav pozitivan dokaz cesto se ne može
  naci kod klijenata sa fizickim tegobama koje
  imaju jasnu organsku patologiju.
• Mišljenja o doprinosu psihickih faktora
  etiologiji psihosomatskih simptoma manje su
  pouzdana i validna nego kod somatoformnih
  simptoma, buduci da su propratni psihicki
  poremecaji obicno nedovoljno izraženi da bi se
  mogli klasifikovati kao mentalni.
• Ova nedovoljna izraženost psihickih faktora
  javlja se zbog toga što se emocionalni sadržaji
  kod psihosomatskih poremecaja transformiraju kroz
  kompleksne mehanizme u simptome koji izgledaju
  više somatski nego psihicki.
• S druge strane, najdetaljnija medicinska
  ispitivanja ponekad ne mogu da otkriju u
  dovoljnoj mjeri anatomsku ili fiziološku
  patologiju koja bi mogla da rasvijetli klijentove
  žalbe.

30

• Najnesigurnija distinkcija izmedu 'somatskog' i
  'psihickog' je kod poremecaja bola, kao vrlo
  cestog somatoformnog poremecaja.
• Ova nesigurnost proizlazi iz vrlo složene prirode
  doživljaja bola.
• Bol je kompleksni i vrlo subjektivni doživljaj,
  koji se javlja kao proizvod mnogih isprepletenih
  faktora (psihickih, neuroloških, kemijskih).
• Pored senzorne komponente, na percepciju bola
  uticu još i emocije, kognicija, kao i licni
  stavovi.
• Kao posljedica ovako složene prirode, bol
  organskog porijekla (patološka bol) teško se
  razlikuje od boli bez organske patologije
  (psihogena bol), posebno zbog toga što se oba
  tipa bola medusobno ne iskljucuju.
• Možda je upravo zbog toga problem 'somatskog'
  naspram 'psihickog' najmutniji na ovom mjestu,
  pošto je cjelokupni doživljaj bola istovremeno i
  psihogeni i patogeni, prije nego samo jedno ili
  drugo.

Nikola Tomic SOMATOFORMNI I PSIHOSOMATSKI
POREMECAJI DIJAGNOSTICKA PARALELA Klinika za
somatoformne i psihosomatske poremecaje, Bolnica
Benkstaun, Sidney, Australija