SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE

1
SUSTAV ODVODNJE GRADA PULE OBALNI KOLEKTOR
2
Da li znamo...?

• Da se svakodnevno kroz veliki broj direktnih
  ispusta u Pulsku luku ispusti preko 5000m3
  neprocišcenih otpadnih voda što odgovara kolicini
  od oko 500 kamiona cisterni!
• Da se više od 50 godina svakodnevno izlijeva
  otpadna voda u Pulski zaljev i da je vremenom na
  pojedinim mjestima talog nastao izljevanjem veci
  od 3-5 metara!
• Da na podrucju grada još uvijek postoji oko 5000
  septickih jama ciji se sadržaj svakodnevno
  izlijeva u Pulski zaljev!

3
Svrha i ciljevi

• Osnovna svrha izgradnje sustava odvodnje
  obalnog kolektora - revitalizacija Pulskog
  akvatorija i stvaranje preduvjeta za gospodarski
  i ini razvoj grada Pule odnosno podrucja koja
  gravitiraju pulskoj luci.
• Ciljevi izgradnje obalnog kolektora su
• smanjenje onecišcenja mora - zaštita Pulskog
  zaljeva,
• zaštita Pulskih bunara pitke vode smanjenjem
  onecišcenja podzemnih voda kao posljedice
  izgradnje sustava odvodnje,
• poboljšanje efikasnosti sustava odvodnje kroz
  kontrolirano prikupljanje, transport i
  procišcavanje otpadne vode.

4
Povijesni razvoj kanalizacijskog sustava Grada
Pule

• 1899. godine izradeno je prvo obuhvatnije idejno
  rješenje kanalizacije grada Pule tijekom godina
  sustav ostaje nepromjenjen okosnica sustava
  temelji se na odvodnim kanalu Pragrande i
  Šijanskom kolektoru, koji završavaju u pulskoj
  luci.
• 70 tih godina postaje ocito da razvoj grada
  (porast stanovništva i razvoj industrije)
  uzrokuje smanjenje kvalitete vode u Pulskom
  zaljevu. Kao odgovor na ovaj problem izraden je
  prvi koncept modernog sustava odvodnje.
• 80-tih godina grade se nova naselja na vanjskim
  rubovima grada, sa razdjelnim sustavom odvodnje i
  uredaj za procišcavanje otpadnih voda Valkane.
  Centar grada temelji se na mješovitom sustavu
  odvodnje, i otpadne vode i dalje bez cišcenja
  završavaju u pulskom zaljevu.
• 90-tih godina zbog sve veceg zagadenja Pulskog
  zaljeva i nezadovoljavajuceg sustava odvodnje
  izraduje se idejno rješenje sustava baziranog na
  obalnom kolektoru kojime se prekida ispuštanje
  neprocišcene kanalizacije u more gradske luke.
• danas dovršetak obalnog kolektora ne predstavlja
  samo potrebu vec NUŽNOST.

5
Sadašnje stanje sustava odvodnje otpadnih voda
Grada Pule

• Sustav odvodnje temelji se vecim dijelom na
  mješovitom sustavu odvodnje centar grada, dok
  se u novim dijelovima grada Veruda Porat,
  Vidikovac,Veruda, Stoja, Monte Zaro, Pješcana
  uvala, razvija razdjelni sustav odvodnje i
  direktno se otpadne vode usmjeravaju na uredaj
  Valkane.
• Danas sustav odvodnje grada Pule cini oko 160km
  kanalizacijske mreže, 11 crpnih stanica i 10
  kišnih preljeva, te uredaj za procišcavanje
  Valkane.
• Broj prikljucenih i neprikljucenih
• Ukupan broj subjekata (gradani i gospodarstvo)
  23 624,
• Broj prikljucenih gradani 16 697 ili 77,
• Broj prikljucenih gospodarstvo 1239 ili 62,
• Ukupno prikljucenih (gradani i gospodarstvo) 17
  936 ili 76,
• Septicke jame
• ukupan broj oko 5000 komada, približno se koristi
  15000stanovnika
• starost jama od 7-55 god., velicina 12-25m3,
• pražnjenje dva puta mjesecno do jednom u 25
  godina
• Cetrdesetak direktnih ispusta u Pulsku luku
  rasporedeni od uvale Vale Lunga na sjeveru
  zaljeva do tvornice cementa na jugu zaljeva cime
  veci dio otpadnih voda grada Pule još uvijek
  direktno završava u Pulsku luku.
• Svakodnevno se u Pulsku luku kroz ispuste izlije
  oko 5000 m3 otpadnih voda ili dnevno u prosjeku
  izmedu 400 500 kamiona cisterni.

6
(No Transcript)
7
(No Transcript)
8
Svrha i osnovne karakteristike Obalnog kolektora

• Osnovna svrha izgradnje prikupljanje otpadnih
  voda koje gravitiraju pulskom zaljevu i njihov
  transport prema uredaju za procišcavanje otpadnih
  voda.
• Tip kanalizacije mješoviti sustav u gradskoj
  jezgri.
• Ukupna dužina Obalnog kolektora 4,5 km.
• Glavni objektikanalizacijski kolektori i CS
  Pošta-Uljanik, CS Riviera i CS Veli vrh.
• Ostalo kišni preljevi, oborinska odvodnja
  prometnica.

9
(No Transcript)
10
Obalni kolektor - faze izgradnje po izvorima
financiranja

• Period od 1998 2009. godine
• Projekt MEIP (od 1998 - 2009. godine) - projekt
  zapoceo financiranjem putom EBRD, Hrvatskih voda
  i Grada Pule.
• Jadranski projekt I (od 2006 - 2009. godine) -
  nastavak izgradnje financiranjem putem Svjetske
  banke i Hrvatskih voda.
• Period od 2010 2014. godine
• Projekt MEIP II (od 2010 2012. godine) -
  nastavak izgradnje sredstvima državnog proracuna
  (bespovratna sredstva).
• Jadranski projekt II (od 2010- 2014. godine) -
  nastavak izgradnje sredstvima Svjetske banke i
  Hrvatskih voda.

11
Prikaz ukupno utrošenih financijskih sredstava od
1998 - 2009. godine
12
Utrošena financijska sredstva kroz projekt MEIP i
JADRANSKI PROJEKT

• Projekt MEIP (1998 2009)
• Kreditna sredstva HBOR-a (EBRD) - 897.710,62
  EUR-a.
• Sredstva državnog proracuna (bespovratno) -
  922.378,65 EUR-a.
• Sredstva Hrvatskih voda (bespovratno) -
  750.812,35 EUR-a.
• Sredstva proracuna grada Pule - 593.773 EUR-a.
• Sredstva Pula Herculanee - 8.798.000 EUR-a.
• Ukupno utrošeno po projektu MEIP -12.494.513
  EUR-a.

• JADRANSKI PROJEKT (2006 2009)
• Podzajam HVJP (Svjetska banka) - 1.779.827
  EUR-a.
• Sredstva HVJP (bespovratno) - 1.779.827 EUR-a.
• Sredstva državnog proracuna (bespovratno) -
  709.842 EUR.
• Sredstva Hrvatskih voda (bespovratno) - 924.408
  EUR-a.
• Sredstva grada Pule (putom Pula Herculanee) -
  3.310.393 EUR-a.
• Ukupno utrošeno po projektu Jadran - 7.253.397
  EUR-a.
• Sveukupno utrošeno do sada oko 20 mil
  EUR-a.

13
Do sada izgradeni objekti

• U periodu od 1998 2006. godine izgradeni su
  slijedeci objekti
• razlicite studije, istraživanja, projekti
• dio Aerodromskog kolektora
• kolektor Muzil CS Stoja T Luka
• CS Stoja
• konacni glavni projekt
• kolektor Pragrande ispusti U18 i U16
• kolektor Polikarpa
• kolektor Arsenalska
• CS Pošta/Uljanik - dio

• U period od 2006 2009. godine izgradeni su
  slijedeci objekti
• CS Pošta/Uljanik dio
• armirano betonski elementi cjevovoda
• dionica Trg Republike, faza I
• dionica Pošta-Flaciusova-Uljanik
• Ulica St. Statuta i Tlacni vod CS Riviera
• CS Stoja T-Luka
• rekonstrukcija uredaja Valkane i prihvatna
  stanica
• CS Riviera i gravitacijski kolektor Veli Vrh
  CS Riviera dio
• nabavka informaticke opreme
• nabavka kamiona slivnicara
• nabavka kamere za inspekcijski pregled
  kanalizacije s vozilom
• projekti i nadzor.

14
(No Transcript)
15
Izgradeni objekti Crpne stanice i uredaj za
procišcavanje Valkane
16
Izgradeni objekti i oprema kolektori,
informaticka oprema, specijalna vozila
17
Nastavak izgradnje obalnog kolektora po objektima
period 2010-2014 godine

• CS Veli Vrh sa tlacnim vodom.
• Kolektor Riva.
• Šijanski kolektor.
• Podrucje Pragrande.
• Aerodromski kolektori (fekalni i oborisnki).
• Podmorski ispust.
• Rekonstrukcija gravitacijskog kolektora prema
  uredaju Valkane.

18
(No Transcript)
19
Dionica kolektora Riva

• Faze izgradnje
• Dionica Lucka kapetanija od ulaza na
  parkiralište Karolina do raskršca (semafori)
  ulica Sv. Ivan i Riva.
• Dionica Riva - od raskršca ulica Sv. Ivan i Rive
  do Uljanikove porte otok.
• Dionica Uljanik od porte otok do glavnog ulaza
  direkcije (trasa kroz brodogradilište Uljanik).
• Dionica Flaciusova ulica od glavne porte
  Uljanik do Pošte (raskršce Flaciusove i
  Arsenalske ulice).

20
(No Transcript)
21
Zakljucak

• Benefiti izgradnje
• Cistoca mora
• Kvaliteta pitke vode
• Smanjenje eutrofikacije
• Bogatstvo flore i faune u zaljevu
• Kvaliteta hrane koju jedemo
• Kvaliteta zemljišta
• Kontrola zdravlja i sigurnosti gradana
• Turisticka privlacnost mjesta razvoj
  turistickog potencijala
• Rast cijena nekretnina u mjestu
• Ulazak u EU nove investicije.

22
JADRANSKI PROJEKT II

• FINANCIJSKI UVJETI

23
Jadranski projekt II financijski uvjeti

• Pravni okvir Zakon o vodama i Zakon o
  financiranju vodnog gospodarstva
• Izvor financiranja Naknada za razvoj (Jadran I
  naknada za izgradnju infrastrukturnih objekata).
• Iznos nakanade Gradani 1,55Kn/m3
• Gospodarstvo
  2,64kn/m3
• Visina naknade ostaje ista kao i u Jadranu I
  (mijenja se samo naziv naknade sukladno zakonu o
  vodnom gospodarstvu).
• Naknada za razvoj prihod je komunalnog poduzeca
  Pula Herculanea (do sada grada Pule).
• Naknada se iskljucivo koristi za gradnju sustava
  odvodnje

24
Uvjeti kreditiranja Jadran II

• Kredit Medunarodne banke za obnovu i razvitak
  (supsadijarni zajam) u iznosu od 35.875.000
  kuna  daje se putem Hrvatskih voda Jadranski
  projekt d.o.o. (podzajam) pod slijedecim
  uvjetima
• rok korištenja do 30.09.2014. godine, s tim da je
  rok placanja do 31.01.2015. godine
• greis razdoblje do 15.04.2014. godine
• rok otplate 10 godina od 2014. do 2023. godine
• otplata u polugodišnjim anuitetima (15.4. i
  15.10. svake godine)
• kamata varijabilna - Eurlibor za razdoblje od 6
  mjeseci 0,25 (Eurolibor je trenutno cca
  0,9)
• jednokratna naknada po odobrenju kredita iznosi
  0,25
• osiguranje povrata kredita ugovor ima snagu
  ovršne isprave akceptirane mjenice i bianco
  zadužnice
• naknadu/kamatu na nepovuceni dio zajma placa
  Republika Hrvatska.

25
Struktura izvora finaciranja Jadran II
26
Udio bespovratnih sredstava Jadran II
27
Udio bespovratnih sredstava u razdoblju od 2010
2014. godine