PRAVO I INSTITUCIJE EU

1
PRAVO I INSTITUCIJE EU

• Prof. dr. sc. Hana Horak

2
EU 27 država clanicapovršina više od 1,5
milijuna cetvornih milja stanovništvo više od
500 milijuna gradana
3
NASTANAK I RAZVOJ

• J. Monnet (1888. 1979.) prvi zakljucak Gdje
  je promjena bila prihvacena, rast je bio
  osiguranspoznao sam da je potrebno i moguce
  organizirati promjene.
• .gdje je organizacija tu je stvarna moc
• 1914. služba nabave francuske vojske u Londonu
• 1919. tajništvo Lige nacija
• 1941. ekonomski savjetnik Roosevelta, Victory
  program

4

• 1950. Schumanov govor (francuski ministar
  vanjskih poslova) nadahnut J. Monnetovim idejama
  taj rat koji je rat u mislima mora se
  pobijediti oružjem mašte ugljen i celik razlog
  razdora u dva rata, zašto ne upravljati njima
  zajedno
• METODE definirati CILJEVE, organizirati
  diskusiju, poticati približavanje i naposljetku
  dati demokratskim institucijama zadatak
  administriranja zajednickog interesa.

5

• 1950. Schumanov plan osnivanje Europske
  zajednice za ugljen i celik (EZUC) Ugovor o
  osnivanju EZUC (Pariz) potpisan 1951 (stupio na
  snagu 1952)
• Ranije paneuropske ideje politicke,
  humanisticke, hegemonisticke, federalisticke
  kohezija na prisili, politicka, promjenjiva.
• Ekonomski programi od 1923. Coudenhof Calergi
  Aristide Briant 1929. - stabilizacija CARINA
  automatsko snižavanje

6
RAZDOBLJA EUROPSKE INTEGRACIJSKE POVIJESTI

• 1950-te sredine 1960-ih poceci
• Sredina 1960-tih 1986. kriza
• 1986. 1993. uspjeh
• 1993. 2005. širenje i konsolidacija
• 2005. i traje ustavna kriza/kriza identiteta

7
9. svibnja 1950.Schumanova deklaracija

• Europa nece biti izgradena odjednom, ili prema
  jedinstvenom planu. Bit ce izgradena kroz
  konkretna ostvarenja kojima ce se prvo stvoriti
  de facto solidarnost. Približavanje europskih
  nacija zahtjeva eliminaciju dugogodišnjih sukoba
  izmedu Francuske i Njemacke. Svaka poduzeta
  akcija mora se u prvom redu ticati te dvije
  zemlje.
• Tako uspostavljena solidarnost u proizvodnji
  ucinit ce da rat izmedu Francuske i Njemacke
  postane ne samo nezamisliv, vec i materijalno
  nemoguc.

8
Schumanova deklaracija

• Udruživanjem bazicne proizvodnje i uspostavom
  nove Visoke vlasti cije ce odluke obvezivati
  Francusku, Njemacku i druge države clanice, ovaj
  ce prijedlog dovesti do ostvarenja prvog
  konkretnog temelja europske federacije nužne za
  ocuvanje mira.
• 18.04.1951 Pariški ugovor Francuska, Njemacka,
  Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg
  prihvatili su plan i uspostavili prvu Europsku
  zajednicu za ugljen i celik (stupio na
  snagu1952.)

9
EEZ

• 1957. potpisani Rimski ugovori (stupili na snagu
  1.1.1958.)- uspostavljene dvije nove Zajednice
  Europska Ekonomska Zajednica (EEZ) i Euratom
• Clanak 2 Ugovora o EEZ
• Zajednica ce imati kao zadatak, uspostavom
  zajednickog tržišta i postupnim ujednacavanjem
  ekonomskih politika država clanica, promovirati u
  cijeloj zajednici harmonicni razvoj ekonomskih
  aktivnosti, stalni i uravnoteženi napredak,
  porast stabilnosti, ubrzani rast životnog
  standarda i užu suradnju izmedu države koje joj
  pripadaju.

10
OSNIVACKI UGOVORI
PARIZ 1951 -stupio na snagu 1952
RIM 1957 -stupio na snagu 1958
EZUC
EURATOM
Ugovor o osnivanju EEZ
Ugovor o spajanju (1965) -stupio na snagu 1967.
spajaju se izvršna tijela EZUC, EEZ i
EURATOM -od sad EZ ima jednu Komisiju i jedno
Vijece
Europski Jedinstveni Akt 1986 mijenja se
Ugovor iz Rima
11
Maastricht 1992 Ugovor o Europskoj uniji stupio
na snagu 1993.
EZUC
EURATOM
EZ
EU
Amsterdam 1997 (revizija Ugovora iz
Maastrichta) Ugovor stupio na snagu 1999
ECSC Treaty
EAEC Treaty
EC Treaty
EU Treaty
12

• 21.2.2001. potpisan Ugovor iz Nice kojim se
  mijenjaju Ugovor o Europskoj uniji i Ugovori o
  osnivanju Europskih zajednica (stupio na snagu
  2003. godine)
• 29.10.2001. potpisan Sporazum o stabilizaciji i
  pridruživanju s RH (stupio na snagu 1.2.2005.)

13

• 2005 - Francuska, Nizozemska, Luxembourg NE
  Ustavu za EU
• 13.12.2007. potpisani ugovori iz Lisabona (stupio
  na snagu 1.12.2009. nakon što su i Irci izglasali
  DA)

14
PROŠIRENJA EU

• 1951. osnovana je Europska zajednica za ugljen i
  celik, 6 država osnivaca Belgija, Francuska,
  Njemacka, Italija, Luxemburg i Nizozemska
• 1957. (1.1.1958.) Europska ekonomska zajednica.
• 1973. godine pristupaju Danska, Irska i Velika
  Britanija.
• 1981. godine pristupa Grcka.
• 1986. godine clanice postaju Španjolska i
  Portugal.
• 1995. godine pristupaju Austrija, Finska i
  Švedska.
• 2004. godine punopravnih clanicama postaju i
  Ceška, Madarska, Poljska, Slovacka, Slovenija,
  Estonija, Latvija, Litva, Cipar i Malta.
• 1.1.2007. pristupile su Bugarska i Rumunjska.
• 2013HRVATSKA

15
VALOVI PROŠIRENJA EU

• 1951 Belgija, Francuska, Njemacka, Italija,
  Luksemburg i Nizozemska (EZUC)
• (1957 EEZ i EURATOM)
• 1973 Danska, Irska i Velika Britanija
• 1981 Grcka
• 1986 Portugal i Španjolska
• 1995 Austrija, Finska i Švedska
• 2004 Cipar, Ceška, Estonija, Litva, Latvija,
  Madarska, Malta, Poljska, Slovenija, Slovacka,
• 2007 Bugarska i Rumunjska
• 2013

16

• Status države kandidatkinje imaju Hrvatska,
  Turska, Makedonija, Island i Crna Gora
• 2005. pocele pregovore o pristupanju EU (osim
  Islanda i Crne Gore, 2010.)

17

• 30.06.2011. zakljuceni pregovori s EU
• Hrvatska dobila datum ulaska u punopravno
  clanstvo (1.7.2013)

18

• Na sastanku stalnih predstavnika država clanica u
  Vijecu ministara EU-a održanom 13. rujna 2011. u
  Bruxellesu prihvacena je engleska verzija teksta
  pristupnog ugovora EU s RH(dokument br. 14003/11
  u registru Vijeca EU)
• prema proceduri tekst mora proci raspravu u
  Europskom parlamentu u Odboru za vanjsku
  politiku, te plenarnu sjednicu Parlamenta, nakon
  cega bi Ugovor trebao biti potpisan na summitu EU

19

• Hrvatska bi 1. srpnja 2013. godine trebala
  postati 28. država clanica EU nakon što Ugovor
  bude ratificiran u Europskom kao i u parlamentima
  država clanica EU.
• nakon što Ugovor bude ratificiran potrebno je
  provesti referendum u RH
• !državni referendum - cl. 142 Ustava RH Odluka o
  udruživanju RH donosi se na referendumu vecinom
  glasova biraca koji su pristupili referendumu.

20
Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog
sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i
lokalne i podrucne (regionalne) samouprave

• Clanak 3.
• Državni referendum mogu raspisati Hrvatski sabor
  i predsjednik Republike Hrvatske.
• Hrvatski sabor može raspisati referendum o
  prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu
  zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.
• Predsjednik Republike može na prijedlog Vlade i
  uz supotpis predsjednika Vlade raspisati
  referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o
  drugom pitanju za koje drži da je važno za
  neovisnost i opstojnost Republike Hrvatske
• Hrvatski sabor ce raspisati referendum o
  pitanjima iz stavka 2. i 3. ovoga clanka ako to
  zatraži deset posto od ukupnog broja biraca u
  Republici Hrvatskoj.
• Državni referendum mora se raspisati radi
  donošenja odluke o udruživanju Republike Hrvatske
  u savez s drugim državama.

21

• Raspoloženje gradana RH o ulasku u EU (sacinila
  agencija Ipsos plus za Delegaciju EU u RH) 57
  onih koji bi izišli na referendum dalo glas za
  pristupanje
• 37 njih bi glasovalo protiv ulaska zemlje u EU
• 87 ispitanih ocjenjuje da su osrednje ili loše
  informirani o EU, a najviše ispitanika želi
  informacije o tome što je tocno Hrvatska
  ispregovarala s EU, kao i o ucincima clanstva na
  gospodarsku situaciju i standard gradana

22
Osnivacki akt

• Lisabonski ugovor
• Ugovor o Europskoj uniji
• Ugovor o funkcioniranju Europske unije
• Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju
• Osnivacki ugovori propisuju
• Temeljna prava pojedinaca (npr. jamstvo slobode
  kretanja dobara, usluga, radnika, kapitala, itd)
• Osnivacki ugovori primarni izvor prava EU
• Institucionalnu strukturu EU (Komisija, Vijece,
  Parlament, Europsko vijece, ECB, agencije, itd.)
• Što EU može uredivat (nadležnosti)
• Nacin kojim EU odlucuje o pitanjima unutar svoje
  nadležnosti (zakonodavni postupak i pravni akti)