Izbor i teorija korisnosti - PowerPoint PPT Presentation

1 / 12
About This Presentation
Title:

Izbor i teorija korisnosti

Description:

Izbor i teorija korisnosti Korisnost - ozna ava zadovoljenje, subjektivni u itak ili korist koju potro a ima konzumiraju i neko dobro ili uslugu. – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:82
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 13
Provided by: Serge194
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Izbor i teorija korisnosti


1
Izbor i teorija korisnosti
  • Korisnost - oznacava zadovoljenje, subjektivni
    užitak ili korist koju potrošac ima konzumirajuci
    neko dobro ili uslugu.
  • Granicna korisnost - dodatno ili pridodano
    zadovoljstvo koje steknemo od trošenja, uživanja
    1 dodatne jedinice nekog dobra uz uvjet da druge
    proizvode trošimo kao i prije.
  • Zakon opadajuce granicne korisnosti - kolicina
    dodatne ili granicne korisnosti smanjuje se kada
    neka osoba troši sve više i više nekog dobra.
    Opadajuca granicna korisnost proizlazi iz
    cinjenice da se naše ukupno uživanje u potrošnji
    nekog dobra smanjuje u mjeri u kojoj ga sve više
    konzumiramo.

2
Zakon opadajuce granicne korisnosti
Kolicina Ukupna Granicna potr.dobara
korisnost korisnost 0 0 4 1 4 3
2 7 2 3 9 1 4 10 0 5 10
3
(No Transcript)
4
Povijest teorije korisnosti
  • Daniel Bernoulli - 1700 godine, ljudi nisu skloni
    riziku i novi dolari njihovog bogatstva donose
    sve manje porasta korisnosti,
  • Jeremy Bentham - društvo treba organizirati prema
    principu korisnosti a to je sposobnost bilo kojeg
    objekta da proizvede zadovoljstvo, dobro ili
    srecu ili da sprijeci bol, zlo ili nesrecu.
    Zakonodavstvo treba urediti tako da unapreduje
    najvecu srecu najveceg moguceg broja ljudi.
  • William Stanley Jevons - ekonomska teorija
    predstavlja racun zadovoljstva ili patnje,
  • Kardinalna korisnost - iskazivanje korisnosti u
    mjernim jedinicama i ordinalna korisnost - A se
    preferira B-u.

5
Teorija ponašanja potrošaca
  • Racionalno ponašanje - prosjecni je potrošac
    racionalni pojedinac koji svoj dohodak nastoji
    alocirati tako da iz njega ostvari najvecu
    korisnost ili zadovoljstvo,maksimizirati
    korisnost,
  • Preferencije - potrošaci imaju jasne
    preferencije, sklonosti prema odredenim dobrima i
    uslugama. Svaki potrošac zna ocekivanu granicnu
    korisnost koju može ostvariti kupnjom odredenog
    dobra,
  • Proracunsko ogranicenje - potrošacev je dohodak
    ogranicen i stoga su svi potrošaci limitirani
    proracunskim ogranicenje, to jest, raspoloživim
    dohotkom,
  • Cijene - potrošac ne može kupiti sve što želi
    kada svaka kupnja troši dio njegova raspoloživa
    dohotka, mora izvršiti izbor.

6
Maksimizacija korisnosti
  • Potrošac s fiksnim dohotkom koji je suceljen s
    danim tržišnim cijenama postici ce maksimum
    zadovoljstva ili korisnosti kada je granicna
    korisnost zadnjeg dolara utrošenog za svako dobro
    jednaka granicnoj korisnosti zadnjeg dolara
    utrošenog za bilo koje drugo dobro.
  • Viša cijena dobra 1, smanjuje se njegova
    optimalna potrošnja, raste GK dobra 1, na novoj
    smanjenoj razini potrošnje izjednacava se GK
    dobra 1, s GK dobra 2, GK dobra 3.

7
Budžetska krivulja
Dohodak 12
Cijena Cijena Ukupni dobra A dobra
B troškovi (1.50) (1.00) 8 0 120 6 3
93 4 6 66 2 9 39 0 12 012
Nagib pravca PB/PA 2/3
Neostvarivo
Ostvarivo
Budžetska krivulja - krivulja koja pokazuje
razlicite kombinacije dvaju dobara koje se mogu
kupiti uz dani raspoloživi dohodak.
8
Krivulja indiferencije
Nagib krivulje indiferencije mjera je relativnih
granicnih korisnosti dobara ili stopa
supstitucije po kojoj ce potrošaci biti voljni
promijeniti manje jednog dobra za nešto više
drugog dobra.
j
Komb. Dobro A Dobro B j 12 2 k
6 4 l 4 6 m 3 8
k
l
m
I
Krivulja indiferencije-prikazuje sve kombinacije
dobara A i B koje donose istu razinu korisnosti
za potrošaca.
9
Mapa krivulja indiferencije
  • Mapa krivulja indiferencije cini skup krivulja
    indiferencije. Svaka krivulja indiferencije koja
    je udaljenija od ishodišta oznacava višu razinu
    korisnosti - Pareto superiornija.

j
k
U4
l
m
U3
U2
U1
10
Potrošaceva ravnoteža
  • Potrošaceva ravnoteža postiže se u tocki u kojoj
    budžetska krivulja dodiruje najvišu krivulju
    indiferencije. U toj tocki potrošaceva stopa
    supstitucije (odnos relativnih granicnih
    korisnosti) upravo je jednaka odnosu cijene dobra
    A i B.

Potrošaceva ravnoteža
11
Izvodenje krivulje potražnje
Cijena dobra B
Raspoloživi dohodak 12
1.50
X
Cijena 1.0
X
1.0
3
6
Q dobra B
Cijena 1.50
12
Ima li pitanja?
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com