Stanica - PowerPoint PPT Presentation

About This Presentation
Title:

Stanica

Description:

Stanica Stani na teorija: Sva iva bi a su gra ena od stanica Stanica je osnovna gra evna i funkcionalna jedinica ivih bi a Po gra i stanice 2 osnovna ... – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:442
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 74
Provided by: Igor167
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Stanica


1
Stanica
  • Stanicna teorija
  • Sva živa bica su gradena od stanica
  • Stanica je osnovna gradevna i funkcionalna
    jedinica živih bica

2
Po gradi stanice
  • 2 osnovna organizacijska tipa stanica
  • prokariotske
  • eukariotske

Archea i Eubacteria 3000 vrsta Jednostanicni
organizmi
4 carstva milijuni vrsta Jednostanicni ili
višestanicni
3
Klasifikacija u 5 carstava
Prokarioti (monera) Prokariotski jednostanicni organizmi (bakterije, cijanobakterije)
Protoktisti (protisti) Eukariotski jednostanicni i višestanicni organizmi jednostavne grade (praživotinje, alge)
Gljive Heterotrofni organizmi koji apsorbiraju organsku hranu
Životinje Heterotrofni organizmi koji se hrane drugim organizmima
Biljke Autotrofni organizmi koji fotosintetiziraju (pretvaraju anorganske molekule u organske pomocu Sunceve energije)
4
Nukleoid Stanicna stjenka
Jezgra Stanicna membrana Citoplazma Citoskelet
5
Po gradi i broju stanica
  • Jednostanicni organizmi
  • u 1 stanici se dogadaju svi biokemijski procesi
    koji omogucuju život --- prokarioti i
    eukarioti
  • Višestanicni organizmi
  • stanice su osnovne gradevne jedinice cije
    funkcije se nadopunjuju u svrhu održanja života
    na razini organizma --- eukarioti
  • stanice su specijalizirane za odredene funkcije,
    koegzistiraju i kooperiraju
  • izuzetak
  • Protozoa - Euglena

Jednostanicni heterotrofni protisti
6
Amoeba Plasmodium
protos zoon, prve životinje love i hvataju
bakterije
  • Protisti ili protoktisti su carstvo
    jednostanicnih eukariota, ne spadaju ni u biljke
    ni u životinje
  • Cine ih heterotrofni protozoe autotrofne alge
  • Metazoe višestanicne životinje

7
  • Kolonijalne vrste
  • postoji podjela rada
  • to su nakupine stanica koje teže životu u
    skupinama sa stanicama specijaliziranim za
    reprodukciju
  • mogu živjeti neovisno tj.kao jednostanicni
    organizmi
  • Prethodnik višestanicnih organizama u evoluciji
  • pr. Zelena alga Volvox- živi u koloniji

8
Prokariotska stanica (protocit)
  • Grc.pro prije, karyon jezgra
  • Velicina 0,2-10µm
  • Nemaju jezgru
  • Nemaju organele
  • Prokariotski organizmi
  • Nalaze se u tlu, zraku, vodi
  • Obilježava ih brzi rast i reprodukcija
  • Koriste se velikim spektrom organske i anorganske
    tvari kao izvorom energije
  • Prokarioti su uvijek jednostanicni, pripadaju
    carstvu monera kojeg cine arhebakterije,
    eubakterije i cijanobakterije
  • Eukarioti mogu biti jednostanicni ili
    višestanicni, pripadaju carstvima protista,
    gljiva, biljaka, životinja

9
Prokariotska/ bakterijska stanica
  • Sitni jednostanicni organizmi
  • Velicina u prosjeku 1 mm
  • Vidljivi svjetlosnim mikroskopom
  • Oblik kuglaste, štapicaste, spiralne

10
  • Površina
  • Stanicna membrana- granica ali i veza prema
    okolišu (prenosi podražaje, transportira tvari)
    gradena od dvosloja fosfolipida u koji su
    uklopljene bjelancevine.
  • Stanicna stijenka- cvrsta struktura, štiti
    stanicu od rasprsnuca, odreduje oblik stanice,
    gradena je od peptidoglikana ili mureina (dugacki
    polisaharidni lanci poprecno umreženi peptidnim
    lancima) upravo stjenka je važna u otrovnom
    djelovanju bakterije na domacina.
  • Kapsula ili cahura- sluzava tvar (šeceri ili
    bjelancevine) sa zaštitnom ulogom i omogucuje
    stanici da se pricvrsti na podlogu.
  • Bicevi- služe za pokretanje i pili- omogucuju
    prianjanje na stanice domacina i konjugaciju.

11
  • Unutrašnjost
  • Citoplazma-
  • voda- oko 80, organske makromolekule (zrnca
    glikogena, lipida), male molekule, anorganski
    ioni
  • nema organela, nema strujanja, nema kostura
  • molekula DNA, ribosomi, pricuvne tvari.

12
Nasljedna tvar bakterija
  • Geneticka uputa nalazi se u prstenastoj DNA
    smotanoj u središnjem dijelu citoplazme -
    NUKLEOID.
  • Nukleoid ulogom odgovara jezgri ali nema
    ovojnicu.
  • Osim DNA organizirane u bakterijski kromosom,
    bakterija još posjeduje
  • plazmide prstenasta DNA koja sadrži tek nekoliko
    gena.
  • Za preživljavanje bakterije u normalnim
    okolnostima, dovoljan je kromosom, koji sadrži
    potpunu geneticku informaciju. Geni na plazmidima
    odreduju dodatne osobine bakterije koje omogucuju
    preživljavanje u posebnim uvjetima.

13
(No Transcript)
14
Razmnožavanje bakterija
  • Nespolno
  • Dvostrukom diobom kromosomi se udvostruce,
    primaknu se polovima, a u sredini stanice stvara
    se pregrada kojom se stanica majka podijeli u 2
    stanice kceri.
  • Neovisno o replikaciji bakterijskog kromosoma,
    istovremeno se zbiva i replikacija plazmidne DNA.
  • Potencijal razmnožavanja bakterije je vrlo velik

15
(No Transcript)
16
  • U bakterija ne postoji spolni oblik
    razmnožavanja.
  • Ipak je moguca izmjena gena.

17
  • Izmjena genetickog materijala izmedu bakterija
  • Konjugacija- 2 bakterije prihvate se spolnim
    pilima, stanica davateljica preda dio genetickog
    materijala primateljici zahvaljujuci genu koji se
    nalazi na plazmidu.
  • Prenosi se upravo plazmid, a on se ugradi u
    kromosomsku DNA primateljice.

18
  • Izmjena genetickog materijala izmedu bakterija
  • Transformacija- dio DNA iz raspadnute bakterije
    ulazi u drugu bakteriju i ugradi se u njen
    kromosom.
  • Transdukcija- virus ugraduje svoju DNA u
    bakteriju pri izrezivanju iz bakterije, izreže
    se i dio bakterijske DNA prilikom širenja
    virusa- širi se i ugradena bakterijska DNA.

19
(No Transcript)
20
  • Preživljavanje nepoželjnih uvjeta (visoka T)
  • Neke bakterije mogu stvoriti endospore- imaju
    višeslojni omotac koji omogucuje preživljavanje u
    nepovoljnim okolnostima
  • U toj fazi nema metabolickih procesa kad nastupe
    povoljni uvjeti, endospora proklije u stanicu,
    sposobnu za rast i razmnožavanje.

21
Prehrana bakterija
  • (prehrana nacin kojim organizam dolazi do
    energije, te elemenata (C i N) za sintezu
    organskih molekula)
  • Autotrofne bakterije same sintetiziraju organske
    spojeve iz jednostavnih anorganskih spojeva
    fotoautotrofi i kemoautotrofi.
  • Heterotrofne koriste gotove organske spojeve
    koje su sintetizirali autotrofi saprofiti,
    paraziti, simbionti.

22
Autotrofi
  • Fotoautotrofi u procesu fotosinteze svjetlosna
    energija pretvara se u kemijsku te se ugraduje u
    kemijske veze šecera glukoze koji u istom procesu
    nastaje iz CO2 i H2O. Osim šecera nastaje i
    kisik.
  • Kemoautotrofi sintetiziraju organske spojeve
    koristeci se energijom koja se oslobada pri
    kemijskim reakcijama u kojima kisik reagira s
    anorganskim spojevima.

23
Heterotrofi svoje složene UH grade iz glukoze,
svoje složene proteine iz AK
  • Vecina heterotrofnih bakterija su saprofiti
  • Saprofiti razgraduju složene organske molekule
    mrtvih organizama, pa iz jednostavnih oganskih
    molekula sintetiziraju vlastite složene
  • Mogu uzimati hranu i iz živih organizama
  • Paraziti bakterije koje uzimaju hranu iz stanica
    živih organizama, na njegovu štetu
  • Simbionti bakterije koje žive s drugim
    organizmima u obostrano korisnoj zajednici

E.coli u ljudskim crijevima
24
Energija za životne procese
  • Sintetski procesi odvijaju se uz pomoc energije
    koja se oslobada razgradnjom glukoze
  • to je ona ista energija koju su u molekulu
    glukoze autotrofni organizmi ugradili prilikom
    fotosinteze
  • Aerobno disanje uz utrošak kisika glukoza se
    razgraduje (potpuno-do CO2 i H2O), uz oslobadanje
    energije
  • Vrenje ili fermentacija nepotpuna razgradnja
    glukoze (do alkohola ili mlijecne kiseline), bez
    kisika, energetski dobitak malen
  • Uz pomoc enzima

25
Respiracija bakterija
  • Aerobne- troše kisik bakterija octenog vrenja za
    pretvorbu etilnog alkohola iz vina u vinski ocat
    troši kisik
  • Anaerobne- žive bez kisika- bakterija koja
    laktozu pretvara u mlijecnu kiselinu ne treba
    kisik

26
Važnost/ uloga bakterija
  • Važan cimbenik u kruženju kemijskih elemenata
    životno važnih, proizvodaci/ razlagaci organske
    tvari
  • Uzrocnici vrenja
  • Koriste se u kemijskoj industriji- u proizvodnji
    hrane i organskih spojeva
  • u farmaceutskoj- lijekovi
  • u genetickom inženjeringu za umnožavanje
    bakterijama stranih gena od posebnog interesa za
    potrebe covjeka- lijekovi.
  • Razgraduju otpadne industrijske tvari
  • Uzrocnici bolesti

27
Prakticno znacenje bakterija/ primjeri
  • Paraziti kao proizvod metabolizma bakterija
    nastaju otrovi- ili je otrov u stijenci- koji
    uzrokuju bolest-smrt domacina.
  • Baktericidi dezinfekcijska sredstava ili
    antibakterijski lijekovi- djeluju na bakterijske
    enzime.
  • Simbionti E. coli u ljudskim crijevima proizvodi
    vitamine, bakterije u crijevima biljojeda koje
    omogucuju razgradnju celuloze.
  • Umjetni uzgoj - bakterijske kulture!

28
Bakteriologija- mikrobiologija
  • 17.st. Van Leeuwenhoek - mikroskop
  • 19.st. L. Pasteur, R. Koch
  • Pasteur dokazao da su bakterije uzrocnici
    bolesti i uzrocnici vrenja, razvio cijepljenje
  • Koch otkrio uzrocnika tuberkuloze i kolere
  • 20.st. A. Fleming - penicilin

29
Eukariotska stanica (eucit)
  • Grc.eu pravi, karyon jezgra
  • 10-100X vece od prokariotskih 10-200µm
  • Imaju pravu jezgru (sadrži nasljednu tvar)
  • Imaju organele (membranama razgraniceni prostori
    u kojima se odvijaju odredene biokemijske
    reakcije)
  • Prokarioti su uvijek jednostanicni, pripadaju
    carstvu monera
  • Eukarioti mogu biti jednostanicni ili
    višestanicni, pripadaju carstvima protista,
    gljiva, biljaka, životinja.
  • Svi višestanicni organizmi gradeni su od
    eukariotskih stanica.

30
Strukture, biljna i životinjska stanica
  • Jezgra i jezgrica
  • Mitohondrij
  • Ribosom
  • Endoplazmatski retikulum
  • Gologijevo tjelešce
  • Centrioli
  • Mikrotubuli i mikrofilamenti
  • Smještaj nasljednog materijala
  • Tvorba energije
  • Tvorba proteina
  • 5. Prerada proteina
  • 6. Organizacija diobenog vretena

31
B Stanicna stjenka Vakuole Kloroplast 10ak
specijaliziranih

Ž Citoplazmatska membrana Bic 200
specijaliziranih
32
Jezgra, lat.nucleus
  • To je najveci organel, velicine oko 5 µm, okrugla
    ili ovalna, u središtu najcešce
  • Vecina st.ima 1 jezgru (papucica i neke gljive
    imaju više jezgara, eritrocit nema jezgru)
  • Stanice bez jezgre ne mogu se dijeliti
  • 3 glavne funkcije jezgre
  • pohrana genoma, regulacija genske ekspresije,
    stvaranje ribosoma

33
  • Nukleoplazma, obavijena ovojnicom, na ovojnici
    pore
  • U njoj je nasljedna tvar genska informacija
    DNA, organizirana u kromosome
  • Jezgrica- dio jezgre koji oblikuje ribosome

34
  • U jezgri je pohranjena nasljedna uputa (geneticki
    informacija)
  • cjelokupni plan grade i funkcije organizma
    sadržan je u DNA, tj.u genima- jedinicama
    nasljedivanja
  • Iz jezgre odlaze u citoplazmu molekule glasnici
    koji odreduju sintezu proteina u citoplazmi,
  • funkcionalnih i strukturnih,
  • koji dalje reguliraju metabolicke procese.
  • Jezgra prima informacije iz citoplazme o tome
    koje gene potaknuti na aktivnost.

35
  • Za razliku od bakterija, eukariotska stanica
    sadrži veci broj molekula DNA-
  • one su zajedno s proteinima organizirane u
    kromosome
  • Broj kromosoma karakteristican je za svaku vrstu
    živih bica
  • Za vrijeme diobe, DNA je sažeta i skracena, pa i
    vidljiva svjetlosnim mikroskopom
  • Nakon diobe se razlabavi u tanke niti-
  • kromatin

36
(No Transcript)
37
  • U jezgri su najcešce 2 jezgrice (nukleolus)-
  • u jezgrici se stvara ribosomske RNA koja s
    proteinima tvori u citoplazmi ribosome
  • Jezgrina ovojnica ima 2 membrane s prostorom
    izmedu njih, i s porama svaka je dvosloj lipida
    s uronjenim bjelancevinama.
  • Uz unutarnju membranu je sloj bjelancevina koji
    omogucuje potporu, oblik jezgre i oblikovanje
    jezgrine ovojnice nakon diobe. Uz vanjsku su
    ribosomi.

38
Citoplazma i citoskelet
  • Nekada se sav stanicni sadržaj osim jezgre
    nazivao citoplazma
  • Danas se zna da je citoplazma puna membranskih
    prostora i da se kroz nju provlace proteinske
    niti (stanicni kostur)
  • Citoskelet- 3 vrste niti mikrofilamenti,
    mikrotubuli, intermedijarni filamenti- omogucuju
    kretnje, održavaju oblik stanice, transportiraju
    organele
  • Danas je to naziv za polutekuci sadržaj stanice
    (70 voda, ostalo proteini i molekule) u koji su
    uronjene sve stanicne strukture.
  • Tekuci dio stanice citosol.

39
Organele
  • Pregradivanje membranama i oblikovanje organela
    omogucuje bolju organizaciju stanice razlicite
    kemijske reakcije odvijaju se u zasebnim
    prostorima,
  • što omogucuje i specijalizaciju stanica i
    udruživanje u tkiva

40
Sustav unutarnjih membrana
  • Obavljaju sintezu, pohranu, transport,
    razgradnju, izlucivanje proteina i drugih
    proizvoda

41
Endoplazmatski retikulum
  • Sustav vrecica i kanala koji se pruža kroz
    citoplazmu
  • Zrnati ER je prekriven ribosomima to su cestice
    koje se sastoje od proteina i rRNA. Na površini
    ER pomocu ribosoma sintetiziraju se proteini,
    koji putuju prema periferiji stanice.
  • Glatki ER ima enzime koji kataliziraju sintezu UH
    i lipida, steroidnih hormona. Tu se otrovne tvari
    kemijski mjenjaju.

42
Golgijevo tijelo
  • Vezikule ER nastavljaju se na GT
  • Sastoji se od plosnatih šupljina- cisterna
    omedenih membranom, naslagane su jedna na drugu,
    ima ih 3-8.
  • Bjelancevine dolaze u GT iz ER, tu se
    koncentriraju, preraduju i rasporeduju u
    mjehurice za izlucivanje u druge organele ili van
    stanice.
  • Takoder, modificiraju i lipide i UH

43
Organele
ultrastrukture
  • Ribosomi
  • Endoplazmatski retikulum
  • Golgijevo tijelo
  • Lizosomi
  • Mitohondrij
  • Centrioli
  • Sinteza proteina
  • Sinteza proteina, transport tvari, sinteza
    steroida, dijelova membrana
  • Vezanje šecera za proteine, pakiranje molekula
  • Stanicna probava
  • Stanicno disanje
  • Organizacija diobenog vretena

44
Lizosomi
  • Oni Golgijevi mjehurici koji sadrže probavne
    enzime kojima stanica razgraduje molekule
    nazivaju se lizosomi
  • Razgraduju istrošene dijelove stanice
  • U lizosomu je pH5 kisela sredina omogucuje brže
    djelovanje enzima

45
Mikrotjelešca
  • Takoder membranozne vezikule
  • Peroksisom- sadrži enzim katalazu

46
Mitohondrij
  • 1-nekoliko stotina/ 1 stanicu
  • Mogu se vidjeti i svjetlosnim mikroskopom (1-8µ)
  • Obavijeni su ovojnicom s 2 membrane, u
    unutrašnjosti je matriks unutarnja membrana je
    naborana, sadrži enzime i proteine, a nabori
    ulaze duboko u matriks
  • U matriksu je prstenasta molekula DNA, ribosomi i
    enzimi
  • Mitohondrijska DNA podsjeca na onu u prokariotske
    stanice.

47
  • Stvaraju kemijsko gorivo za stanicne aktivnosti
  • Razlažu male ugljikove molekule u CO2 i H20, uz
    pomoc kisika, pri cemu se oslobada energija
    pohranjena u molekulama ATP (aerobno disanje)

48
  • Život je moguc jer postoji stalni dotok tvari i
    energije
  • potrebne za izgradnju stanicnih struktura i za
    održanje složene stanicne organizacije
  • Organeli koji imaju glavnu ulogu u pretvorbi
    energije su
  • mitohondriji i kloroplasti

49
Dodatne organele/ strukture u biljnim stanicama
  • Stanicna stijenka štiti stanicu, daje joj
    cvrstocu, gradena od celuloze, primarna i
    sekundarna
  • Plastidi kloroplasti tu se zbiva fotosinteza
    pretvorbom Sunceve energije stvaraju organske
    molekule
  • (kromoplasti, leukoplasti)
  • Velike vakuole- pohranjuju tvari i vodu

50
Kloroplast
  • Zelena okrugla tjelešca promjera 4-8 µm, sadrže
    zeleni pigment klorofil, lako se uocavaju zbog
    boje.
  • Gradeni od ovojnice s 2 membrane,
  • 3. membranski sustav su tilakoidi- spljoštene
    membranske vrece, (svaka nakupina tilakoida zove
    se granum)
  • nalaze se u osnovnoj tvari stromi koja sadrži
    ribosome i DNA.

51
  • U tilakoidnim membranima dogada se fotosinteza
  • Sunceva energija dolazi u obliku svjetlosnih
    zraka, pretvara se u kemijsku, i pohranjuje u
    sintetiziranim organskim molekulama (ATP)
  • ATP odlazi u stromu
  • U tom procesu iz molekule vode i ugljikova
    dioksida proizvodi se glukoza
  • Šecer u sebi sadrži energiju koju svi organizmi
    koriste za život

52
  • Sav život na Zemlji ovisi o zelenoj biljci jer
    ona jedina proizvodi organsku tvar koja je hrana
    za sve organizme, a atmosferu obogacuje kisikom,
    koji je takoder potreban za život aerobnih
    organizama

53
(No Transcript)
54
  • Kloroplasti sadrže vlastitu DNA- oni i
    mitohondriji potjecu od autotrofnih bakterija-
    stanica ih je progutala endosimbioza

55
Medustanicni matriks
  • Medustanicne veze
  • Matriks
  • Kanalici
  • Dezmosomi
  • Plazmodezmije

56
Stanicna membrana
  • Plazmatska membrana- na granici stanice i
    okoliša razdvaja, ali i spaja - kontrolira
    prolaz molekula
  • Drži štetne tvari izvan, korisne unutar stanice,
    regulira protok tvari u i iz stanice, propušta
    korisne, ispušta štetne, prima i stvara signale
    komuniciranja
  • S vanjske strane membrane, neke eukariotske
    stanice imaju stanicnu stjenku koja podupire i
    štiti stanicu.

57
Biomembrane
  • Plazmatska ili stanicna membrana obavija stanicu.
  • Membrane omeduju organele.
  • Membrane su pregrade, ali omogucuju i izmjenu
    tvari i energije.
  • Sjedište su enzima i signalnih molekula.
  • Debljina oko 8nm- vide se tek elektronskim
    mikroskopom.
  • Sve membrane imaju jednak plan grade (model
    sendvica model tekuceg mozaika).

58
Organizacija membrane
  • Membrana je gradena od dvostrukog sloja lipida, u
    njega su uronjeni proteini, ili se nalaze na rubu
    membrane
  • S vanjske strane nekih membrana nalaze se
    ugljikohidrati kovalentnim vezama vezani za
    proteine ili lipide
  • Lipidi su odgovorni za gradu, proteni za
    funkciju, UH za oznacivanje i prepoznavanje
    stanica
  • Membrane nisu krute i staticke, lipidi i proteini
    mogu se bocno pomicati

59
  • Fosfolipidi imaju
  • hidrofilni prema van,
  • i hidrofobni dio prema unutra
  • Lipidni dvosloj ima zaštitnu ulogu polarne tvari
    i velike hidrofilne molekule ne mogu uci
  • Proteini su prolazni putevi za tvari

60
  • Membrana je selektivno propusna/ semipermeabilna
  • Tvari prolaze pasivno, same od sebe, ili aktivno,
    potreban je utrošak energije.

61
  • Pasivan prolaz
  • difuzija (od mjesta vece koncentracije prema
    mjestu manje),
  • osmoza (difuzija vode iz vodene otopine preko
    membrane iz hipotonicne u hipertonicnu),
  • olakšana difuzija (uz pomoc prenositelja na
    membrani).

62
(No Transcript)
63
(No Transcript)
64
  • Aktivan prolaz
  • proteini u membrani prenose tvari protivno
    koncentracijskom gradijentu- time stanica održava
    svoj kemijski sastav
  • prijenos je omogucen odcjepljenjem fosfatne
    skupine iz ATP-a cime se oslobada energija.

65
  • Endocitoza
  • Membrana se uvrne i obuhvati sadržaj za unošenje,
  • zatim se zatvara i okruži sadržaj, koji tako
    okružen ulazi u stanicu, i ostaje odvojen od
    citoplazme
  • Izbacivanje je egzocitoza

66
  • Prokariotske stanice su evolucijski starije,
    jednostavnije, ali izvrsno prilagodene uvjetima
    života na Zemlji.
  • Prijelaz iz prok.u euk.st. skokovit pretece
    eukariotskih st.preuzele su neke organele kao vec
    izgradene strukture plastidi i mitohondriji su
    nekad bili prokariotski organizmi.
  • Jezgra i ER su nastali uvrtanjem plazmatske
    membrane.
  • Prijelaz s prokariotske st.na eukariotsku
    omogucio je razvoj mnogostanicnih organizama, jer
    samo eukariotske st.imaju sposobnost združenog
    djelovanja.

67
Subjekti bez stanicne organizacije
  • Virusi submikroskopski stanicni paraziti,
  • vide se samo elektronskim mikroskopom/ velicine
    nm
  • Nemaju stanicni ustroj, to su složene
    makromolekule sastavljene od DNA ili RNA i
    proteina nukleinska kiselina je nosilac
    geneticke informacije, a protein je zaštitni
    omotac
  • Neki virusi imaju još i dodatnu vanjsku ovojnicu

68
  • Virusi su na granici živoga i neživoga
  • oni su neživa organska tvar sve dok se ne nadu u
    domacinskoj stanici
  • Virusi su obvezatni paraziti na molekularnoj
    razini
  • Svojstvo nežive tvari kojom se odlikuju virusi
    sposobnost kristaliziranja
  • Svojstvo žive tvari razmnožavanje i prijenos
    geneticke informacije na potomstvo

69
  • Virusni geneticki program zapisan je u njihovoj
    nukleinskoj kiselini
  • Stanicni molekularni mehanizam prihvaca taj
    virusni geneticki program, te - voden njime
    pokrece sintezu virusnih spojeva,
  • što je preteca za stvaranje novih virusnih
    cestica
  • Na stanicnim ribosomima iz stanicnih
    aminokiselina,
  • sintetiziraju se proteini virusnog omotaca,
    virusni enzimi koji upravljaju umnožavanjem
    virusne nukleinske kiseline, koje se
    sintetiziraju iz stanicnih nukleotida, uz utrošak
    stanicne ATP!!!

70
  • Posljedica
  • Zaražena stanica proizvodi virusne molekule
    umjesto da provodi vlastite sintetske procese
  • Pri tome još dodatno (neki) virusi razaraju
    stanicu domacina

71
  • Porijeklo virusa
  • Potjecu iz stanica oni su podivljali geneticki
    materijal koji je izašao iz stanice i postao loš
    prijelazom u nekog drugog domacina.

72
  • Virusi su uzrocnici zaraznih bolesti u covjeka,
    biljaka i životinja
  • Virologija dio mikrobiologije
  • Antivirusni lijekovi djeluju i na stanicu domacina

73
Uzrocnici bolesti manji od virusa
  • Viroidi- molekule RNA bez proteinskog omotaca
    koje se mogu razmnožavati u biljnim stanicama. Ne
    upravljaju sintezom proteina jer su premali da bi
    bili genetski materijal.
  • Satelitne RNA- gole RNA koje uzrokuju biljne
    bolesti, repliciraju se u domacinskoj stanci uz
    pomoc odredenog, specificnog virusa.
  • Prioni- male proteinske molekule, ne sadrže
    nukleinske kiseline uvjetuju povecanje broja
    svojih molekula u stanicama zaraženog organizma,
    uzrokujuci bolesti.
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com