ODRE

1
ODREÐIVANJE VISINA (NIVELMAN)
2
ODREÐIVANJE VISINA (NIVELMAN)

• VISINE TOCAKA NA POVRŠINI ZEMLJE ODREÐUJU SE OD
  NIVO PLOHE MORA.
• TO SU APSOLUTNE ILI NADMORSKE VISINE
• NIVO PLOHA MORA JE ZAMIŠLJENA PLOHA, KOJU
  DOBIJEMO AKO PRODUŽIMO SREDNJI NIVO MORA (SREDNJU
  RAZINU MORA) POD SVE KONTINENTE

3
Odredivanje srednje razine mora

• S OBZIROM NA TO DA RAZINA MORA NE MIRUJE, MOGUCE
  JE DEFINIRATI VELIKI BROJ VODOSTAJA OD KOJIH CE
  SE NEKE VISOKE I NISKE VODE IZDVOJITI I U
  HIDROGRAFIJI KORISTITI PRI OBRADI ILI
  INTERPRETACIJI NEKIH VAŽNIH HIDROGRAFSKIH
  PARAMETARA.
• Visoka voda (VV) je najviša razina mora u
  prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju
  (oseci) razine.
• Viša visoka voda (VVV) je viša voda u
  poludnevnom tipu morskih mijena
• Srednja visoka voda (SVV) je aritmeticka
  sredina svih visokih voda u toku dana, mjeseca
  ili godine
• Niska voda (NV) je najniža razina mora u
  prijelazu od uzdizanja (plime) prema spuštanju
  (oseci)
• Najniža niska voda (NNV) je najniži vodostaj u
  mjesecu koji je zabilježio mareograf
• Srednja niska voda (SNV) je aritmeticka
  sredina svih niskih voda u toku dana, mjeseca ili
  godine
• Srednja voda (SV) je vrijednost svih opaženih
  voda u toku nekog vremena. Ako se uzima za duži
  period, najbolje za period Mjesecevog ciklusa
  18,6 godina, naziva se srednja morska razina
  (SMR) tj. geodetska nula i služi kao osnova za
  nivelman na kopnu (Slika 2.29).

4
(No Transcript)
5
GEODETSKA NULA

• Dvije osnovne razine koje trebaju biti definirane
  su GEODETSKA NULA i HIDROGRAFSKA NULA.
• Geodetska nula je srednja razina mora tj. srednja
  vrijednost svih opažanih voda za razdoblje od
  18,6 godina, dobivena na temelju mjerenja
  mareografa.
• Smisao geodetske nule je da predstavlja visinsku
  osnovu izmjere na kopnu.
• Geodetska nula ima važnu ulogu u hidrotehnickim i
  gradevinskim radovima, gdje je kod izgradnje
  objekata na morskoj obali ili u podmorju
  neposredno uz obalu važno znati gibanje razine
  mora (ekstremne vrijednosti amplitude morskih
  mijena) da bi se osigurala zaštita objekata od
  plavljenja i udara snage valova.

6
HIDROGRAFSKA NULA

• Hidrografska nula je vrijednost srednjih nižih
  niskih voda,
• Njezin je smisao dubinska osnova hidrografske
  izmjere.
• Hidrografska nula je iznimno važna za sigurnost
  plovidbe brodova kod sidrenja i pogotovo veza u
  lukama.
• Kod odredivanja granice pomorskog dobra, potrebno
  je definirati razinu srednjih viših visokih voda
  jer je ona polazna linija za njegovo definiranje.

7
(No Transcript)
8
SVVV

• Tu razinu odreduje Hidrografski institut na
  temelju višegodišnjih opažanja (oko 35 godina)
  promjena razine mora registriranih na
  mareografskim stanicama.
• Rezultati analize promjene razine mora pokazuju
  da amplitude morskih mijena na istocnoj obali
  Jadrana rastu od juga prema sjeveru, a najveca
  razlika izmedu dviju prosjecnih amplituda je
  30-ak cm.
• Hidrografski institut je 1993. godine odredio
  visinu srednjih viših visokih voda koja iznosi 46
  cm iznad geodetske nule tj. izohipsa 0,46, no za
  sada se još uvijek koristi izohipsa 0,38 (Slika
  2.30).

9
Definiranje geodetskog visinskog datuma

• Za potrebe geodetskih radova na kopnu najvažnije
  je odredivanje srednje razine mora kao
  vrijednosti svih opažanih voda tijekom nekog
  vremena.
• Za potrebe odredivanja visinskog datuma uzima se
  razdoblje Mjesecevog ciklusa od 18,6 godina.
• Tako odredenu vrijednost srednje razine mora
  nazivamo geodetska nula i na nju se oslanjaju
  geodetski nivelmanski radovi.
• GEODETSKA NULA JE SREDNJA RAZINA MORA TJ. SREDNJA
  VRIJEDNOST SVIH OPAŽANIH VODA U RAZDOBLJU OD 18,6
  GODINA, DOBIVENA NA TEMELJU MJERENJA MAREOGRAFA.

10
Definiranje geodetskog visinskog datuma

• Na podrucju Republike Hrvatske postoje tri
  izmjerene mreže nivelmana visoke tocnosti
• austrijski precizni nivelman izveden od 1896. do
  1909. godine
• I. nivelman visoke tocnosti (I. NVT) izveden od
  1947. do 1954. godine
• II. nivelman visoke tocnosti (II.NVT) izveden od
  1970. do 1973. godine.

11
Novi visinski datum Republike Hrvatske

• Novi visinski datum Republike Hrvatske uveden je
  2004. godine (NN 110/04). Za novi visinski datum
  je usvojen II. NVT koji je oslonjen na pet
  mareografa (Kopar, Rovinj, Bakar, Split i
  Dubrovnik) i pet temeljnih repera rasporedenih na
  podrucju Republike Hrvatske. Svi mareografi na
  koje je oslonjen II. NVT imaju puno razdoblje
  opažanja od 18,6 godina koje je racunato s
  obzirom na 1.7.1971. godinu ( 9,3).
• Visinski datum Republike Hrvatske
• 1. Ploha geoida koja je odredena srednjom razinom
  mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru,
  Rovinju i Kopru u epohi 1971.5 odreduje se
  referentnom plohom za racunanje visina u
  Republici Hrvatskoj.
• 2. Visinska mreža koju cine trajno stabilizirani
  reperi II. nivelmana visoke tocnosti cije su
  visine odredene u sustavu (normalnog) Zemljinog
  polja sile teže, odreduje se osnovom visinskog
  referentnog sustava Republike Hrvatske.
• 3. Visinskom referentnom sustavu Republike
  Hrvatske odredenom na temelju srednje razine mora
  odreduje se naziv Hrvatski visinski referentni
  sustav za epohu 1971.5 skraceno HVRS71.

12
Mareografi

• Za potrebe hidrografske izmjere mogu se
  upotrijebiti tri vrste uredaja
• vodomjerna letva,
• mareometar
• prijenosni mareograf

13
Vodomjerna letva

• Vodomjerna letva je najjednostavniji uredaj za
  opažanje razine mora odnosno morskih mijena
  (Slika 2.25).
• Ona se najcešce izraduje od dobro zašticenog
  drveta ili metala, a u današnje vrijeme od
  kvalitetnih vrsta plastike s malim koeficijentom
  rastezanja (pleksiglasa).
• Na njoj je nanesena i oznacena centimetarska
  podjela tako da se lako i dovoljno tocno može
  ocitavati.
• Letva se cvrsto montira na pogodnom (zaklonjenom)
  mjestu tako da se s obale može ocitavati.
• Njezina duljina ovisi o konkretnoj lokaciji i to
  tako da za vrijeme najviše vode ne bude
  potopljena, a za vrijeme najniže vode da ne
  ostane na suhom, odnosno da se mogu ocitavati svi
  ocekivani vodostaji.
• Razina mora se ocitava svakih 15 minuta kroz
  citav dan. Ocitavanje se izvodi na prozirnoj
  cjevcici montiranoj uz letvu, tako da su
  eliminirane pogreške ocitanja zbog valova i
  nemirnog mora.

14
(No Transcript)
15
Mareometar

• Mareometar je uredaj koji se sastoji od mjerne
  šipke s centimetarskom podjelom koja leži na
  plovku, smještenom u prozirnu cijev koja ima mali
  otvor za ulaz vode.
• Na taj su nacin konstrukcijski izvedena
  prigušenja morskih valova i struja te omoguceno
  tocnije ocitavanje razine mora.
• Mareometar se koristi u slucajevima kada su nam
  potrebni precizniji podaci od onih koje možemo
  postici vodomjernom letvom

16
Mareograf

• Mareograf je potpuno autonomni instrument za
  opažanje i registriranje morskih mijena.
• Prema nacinu rada mareografi mogu biti
• mehanicki
• tlacni
• akusticki
• radarski
• Te s razlicitim nacinima registracije ocitanja
• mehanicko registriranje (mareogram)
• digitalno registriranje
• fotoregistriranje
• Mehanicki mareografi su donedavno bili najcešci i
  ima ih najviše vrsta.

17
Mareograf Mareografska nula

• Mareografska nula je zamišljena razina na
  najnižem položaju plovka, a na mareogramu se
  nalazi na najnižoj horizontalnoj liniji, tako da
  je pero mareografa nikad ne dosegne.
• Mareografska nula je tako postavljena da ne može
  doci do situacije da mareograf nije u mogucnosti
  registrirati vodostaj.
• Mareogram se nakon skidanja obraduje ili graficki
  na stanici ili automatiziranim postupcima uz
  pomoc racunalnih programa.

18
Mareograf

• Razvojem tehnologije mehanicki analogni
  mareografi zamjenjuju se elektronickim digitalnim
  mareografskim uredajima.
• Elektronicki mareografi imaju mogucnost
  daljinskog automatskog upravljanja i slanja
  mjerenih podataka u realnom vremenu. uz pomoc
  modema, fiksne telefonske veze, GSM - u centar za
  obradu podataka.
• To nadalje omogucava zainteresiranim korisnicima
  da putem interneta koriste podatke s mareografa s
  kašnjenjem od tek nekoliko sati.

19
Mareografi na istocnoj obali Jadrana

• Na istocnoj obali Jadranskog mora koja spada u
  teritorij Republike Hrvatske aktivno djeluje
  sedam mareografskih postaja.
• Stalne mareografske postaje su ravnomjerno
  postavljene na jadranskoj obali, iduci od sjevera
  prema jugu to su Rovinj, Bakar, Zadar, Split
  luka, Split rt Marjan, Sucuraj i Dubrovnik
• Za visinski geodetski sustav korišteni su i
  mareografi izvan teritorija Republike Hrvatske,
  pa zbog povijesnih razloga valja svakako
  spomenuti mareograf u Trstu, kao i mareograf u
  Kopru na koji je pored naša cetiri mareografa
  oslonjen novi visinski geodetski datum Republike
  Hrvatske.

20
Mareografska konstanta

• Osnovni mareografski biljeg je tocka preko koje
  se mogu izraziti položaji svih razina mora. Za
  svaku mareografsku stanicu naveden je položaj
  osnovnog mareografskog biljega.
• Vertikalni razmak izmedu osnovnog mareografskog
  biljega i mareografske nule je za svaku
  mareografsku stanicu uvijek konstantan. Ta se
  vrijednost naziva mareografska konstanta, a
  oznacava se slovom C

21
(No Transcript)
22

• Elementi mareografske konstante su
• ordinata h na mareogramu pretvorena u prirodnu
  vrijednost hR (momentalna razina mora iznad
  mareografske nule) i
• udaljenost H (površine mora u tom momentu od
  osnovnog mareografskog repera).
• Dakle, suma tih dvaju elemenata daje mareografsku
  konstantu (C) koja je uvijek ista za svaku
  mareografsku stanicu.
• Mareografska konstanta služi za kontrolu rada
  mareografa i za odredivanje raznih visina razine
  mora u odnosu na osnovni mareografski biljeg.