Finansijska tr - PowerPoint PPT Presentation

1 / 137
About This Presentation
Title:

Finansijska tr

Description:

Finansijska tr i ta II deo Prof. dr Zoran Jeremi Ivica Terzic, asistent Finansijska tr i ta, delovi 6-13 Komisija za hartije od vrednosti ( Securities Exchange ... – PowerPoint PPT presentation

Number of Views:446
Avg rating:3.0/5.0
Slides: 138
Provided by: zor561
Category:

less

Transcript and Presenter's Notes

Title: Finansijska tr


1
Finansijska tržišta II deo
  • Prof. dr Zoran Jeremic
  • Ivica Terzic, asistent

2
Finansijska tržišta, delovi 6-13
Berze, regulativa KNJIGA 36-55 PRAKTIKUM 1-84
Berzanski indexi i indikatori 61-66 131-167
Analiza trgovanja akcijama na Beogradskoj berzi 289-301 40-65, 84-120
Fundamentalna i tehnicka analiza 191-250
Institucionalni investitori 110-149, 363-370,
Investicione banke 102-110, 251-280
Investicioni fondovi 139-149, 370-376 281-298
Rizici na finansijskim tržištima 161-175 299-307
3
Komisija za hartije od vrednosti( Securities
Exchange Commission/ SEC)
  • Amerika
  • Securities and Exchange Comision, (SEC).
    Securities Exchange Act donet1934 godine
  • V. Britanija
  • Financial Services Autority
  • Financial Services Act iz 1986. Godine
  • Evropa
  • Komisije koordiniraju rad, nema jedinstvene
    evropske komisije
  • IOSCO - znacaj

4
Najvažnije nadležnosti
  • Donošenje podzakonskih akata
  • Dozvole - Licenciranje ucesnika na finansijskom
    tržištu
  • Kontrola ucesnika na f.t.
  • Nadzor nad radom f.t.

5
  • vodi registar izdatih rešenja, u skladu sa
    zakonom i zakonom kojim se ureduje osnivanje i
    poslovanje investicionih fondova
  • utvrduje jednoobrazni identifikacioni broj
    hartija od vrednosti (ISIN), na osnovu
    odgovarajucih standarda, kao i šifarnik vrsta
    hartija od vrednosti
  • saraduje s medunarodnim organizacijama
  • daje informacije o tržištu hartija od vrednosti
  • obavlja i druge poslove utvrdene zakonom.

6
Akti Komisije za hartije od vrednosti
  • statut,
  • pravilnici,
  • naredbe,
  • uputstva
  • i druga opšte akte
  • Rešenja Komisije su konacna i protiv njih se može
    pokrenuti samo upravni spor
  • Sastav Komisije

7
Berze
  • 1933. godine osnivana Securities Exchange
    Commission (SEC)
  • 1934 donet Securities Exchange Act 1934. godine
  • Berza je definisana kao organizacija,
    udruženje, ili grupa ljudi, koji cine, održavaju
    ili organizuju mesto trgovanja ili opremu za
    spajanje kupaca i prodavaca hov.
  • Broker svaka osoba angažovana u poslu
    izvršavanja transakcije u ime drugih, ne
    ukljucujuci banku.
  • Diler svaka osoba angažovana u kupovini i
    prodaji hartija od vrednosti u svoje ime i za
    svoj racun, preko brokera ili na drugi nacin, ali
    ne ukljucujuci banku
  • IOSCO Principles and Objectives
  • World Federation of Exchanges

8
Over the Counter Market (OTC)
  • Tržište za nelistirane hartije
  • tržište koje je manje rigorozno i manje
    formalizovano u odnosu na oficijelno berzansko
    tržište oliceno u klasicnom listingu.
  • Tržište bez mesta trgovanja
  • Znacaj razvoja tehnologije i kompjuterskih
    sistema
  • Primer NYSE i NASDAQ

9
Klasifikacija tržišta
  • prvo tržište (first market) uobicajeno koristi za
    zvanicno kotirane akcije na berzi.
  • Drugo tržište (second market, Paralell Market) je
    kada se izvršavaju transakcijesa nelistiranim
    akcijama i to je onda vrsta OTC marketa bez
    obzira na lokaciju i infrastrukturu na kojoj se
    trguje.
  • Trece tržište (third market) je kada se trgovanje
    vrši izmedu dilera a da oni ne moraju biti
    clanovi berze, odnosno ne vrše trgovanje na njoj
    i ne placaju joj proviziju.
  • Electronic Trading Systems) na kojem se može
    vršiti direktno trgovanje izmedu ucesnika bez
    posrednika i to se ponegde naziva cetvrto
    tržište.

10
Pravila i regulativa berze obezbeduju
  1. uslove za jednak pristup tržištu, ukljucujuci one
    koji se odnose na finansijski integritet i
    poslovnu etiku
  2. profesionalizam posrednika i njihovih zaposlenih
  3. ispunjenje minimalnih zahteva kapitala i
    sloventnosti posrednika
  4. instrumente za obezbedjenje kreditne sposobnosti
    posrednika
  5. postojanje i sprovodjenje disciplinskih
    postupaka, ukljucujuci i sankcije
  6. rešavanje konflikta interesa medju tržišnim
    ucesnicima.

11
Listing berzePravilnik o listingu i kotaciji
Beogradske berze
12
Predmet listinga
  • akcije - hartije od vrednosti izdate u seriji
    koje glase na deo osnovnog kapitala akcionarskog
    društva
  • dužnicke hartije od vrednosti - obveznice i druge
    hartije od vrednosti izdate u seriji koje imaocu
    daju pravo na isplatu nominalne vrednosti
    (diskontni obracun) ili nominalne vrednosti sa
    kamatom, kao i druga prava
  • varanti za kupovinu akcija ili obveznica -
    hartije od vrednosti koje imaocu daju pravo na
    kupovinu buducih emisija akcija, odnosno
    obveznica izdavalaca varanta odredenog dana,
    odnosno u odredenom periodu, po unapred odredenoj
    ili odredivoj ceni
  • standardizovani finansijski derivati
  • depozitne potvrde - hartije od vrednosti koje
    izdaju ovlašcene banke koje poseduju inostrane
    akcije ili obveznice deponovane kod banke u
    inostranstvu, a koje predstavljaju domaci
    ekvivalent inostranih akcija ili obveznica,
    odnosno sadrže istovetna prava i obaveze kao i
    inostrane hartije od vrednosti na koje se odnose
  • druge hartije od vrednosti koje utvrdi Komisija
    za hartije od vrednosti.

13
LISTING
  • kompanije na listingu treba da budu odgovarajuce
    velicine i imaju dovoljno akcija u javnom
    vlasništvu, kako bi obezbedile uredjeno i
    ispravno tržište
  • dostavljanje širokog spektra finansijskih i
    poslovnih informacija koje imaju materijalni
    uticaj na kompanije sa listinga, na vreme
  • redovno dostavljanje finansijskih informacija od
    strane kompanija na listingu
  • dostavljanje investitorima podataka o prirodi,
    rizicima i investicionom potencijalu finansijskih
    proizvoda u trgovanju.

14
Listing kako?
  • .

izvor Beogradska berza
15
Uslovi za listing akcija A i B
Potrebni uslovi A B
Minimalan iznos kapitala 10 miliona evra 4 miliona evra
Minimalno vreme poslovanja kompanije 36 meseci 36 meseci
Izvršena revizija finansijskih izveštaja MRS ( IAS ) MRS ( IAS )
Minimalan stepen distribucije akcionarskog kapitala 25 akcijskog kapitala u vlasništvu malih akcionara, ili 250 akcionara 25 akcijskog kapitala u vlasništvu malih akcionara, ili 100 akcionara
Isplata dividendi po prioritetnim akcijama Najmanje u visini koja je definisana odlukom Najmanje u visini koja je definisana odlukom
16
Uslovi za listing A i BDUŽNICKE HARTIJE
Potrebni uslovi A B
Garantovana emisija Prvoklasna banka, prema izveštaju NBS, ili drugo pravno lice Poslovna banka, ili drugo pravno lice
Da je trgovano dužnickim, HoV Prethodne 2 godine, ili sa 3 emisije Prethodnih godinu dana, ili sa 2 emisije
Odgovarajuca likvidnost dužnickih hartija Min. 1.000 transakcija, ili 50 emisije u proteklih 6 meseci Min. 300 transakcija, ili 25 emisije u proteklih 6 meseci
Garant emisije Da po poslednjim bilansima nije poslovao sa gubitkom Da po poslednjim bilansima nije poslovao sa gubitkom
Vrednost emisije Min. 100 mil. din, a max 50 obrtnih sredstava umanjenih za k-rocne obaveze po kreditima Min 50 mil. din, a max 50 obrtnih sredstava umanjenih za k-rocne obaveze po kreditima
Racun izdavaoca Da nije bio u blokadi prethodnih 60 dana Da nije bio u blokadi prethodnih 60 dana
17
Povlacenje sa listinga (delistiranje)
  • ako se trgovina hartijama od vrednosti ne vrši
    duže od šest meseci, ili ako je bila nedovoljno
    aktivna zbog smanjenja njene kolicine,
    ogranicenja u trgovanju ili nedovoljnog interesa,
  • ako izdavalac podnese zahtev za iskljucenje sa
    listinga Berze,
  • ako izdavalac prestane da ispunjava neki od
    kriterijuma za prijem na listing Berze,
  • ako izdavalac povuce svoje hartije od vrednosti
    ili im istekne rok dospeca,

18
  • ako je nad izdavaocem otvoren postupak stecaja,
  • ako izdavalac neprestano krši akta Berze koja su
    na snazi,
  • ako dode do statusnih promena izdavaoca, ili
    promena oblika izdavaoca u skladu sa zakonom
    kojim se uredjuju privredna društva
  • na osnovu odluke Komisije za hartije od
    vrednosti,
  • ako izdavalac ne ispunjava svoje obaveze u vezi
    sa izveštavanjem i obaveštavanjem Berze u skladu
    sa Zakonom, podzakonskim aktima, aktima Berze i
    ugovorom zakljucenim sa Berzom.

19
Trgovanje
  • Berza treba da
  • promoviše izbalansiranu transparentnost putem
    javnog objavljivanja podataka o transakcijama
  • da donese i ažurira pravila trgovanja koja štite
    investitore, kao što su pravila o izvršavanju
    transkacija na najbolji nacin, regulatorna
    obustava trgovanja i td.
  • da kreira transparentnost imajuci u vidu
    kapacitet poslovanja posrednika.

20
Trgovanje na Beogradskoj berzi
21
Uslovi za pocetak trgovanja
  • Upis u Centralni registar
  • Prospekt emitenta
  • Agent emitenta može obavljati administrativne
    poslove ali na berzi trguje samo clan berze
  • Prijava za trgovanje, zakazivanje aukcije
  • Objava datuma i vremena aukcije

22
Da bi pojedinac mogao da trguje mora
  1. Zakljuciti ugovor sa clanom berze (ovlašcena
    banka ili brokersko dilersko društvo)
  2. Otvoriti vlasnicki racun za HOV preko ovlašcenog
    clana berze
  3. Otvoriti namenski novcani racun u banci clanu CR
    i uplatiti sredstva

23
Prioriteti pri izvršenju naloga
  • 1. kod metoda preovladujuce cene
  • Odmah se uparuju nalozi po preovl. ceni
  • Nalozi sa limit cenom povoljnijom od preovl.cene
  • Nalozi sa limit cenom jednakom p.c.
  • U okviru iste grupe naloga prioritet uvek ima
    nalog veci po kolicini
  • 2. Kod kontinuiranog nacina trgovanja
  • price-time priority (prioritet po ceni i vremenu
    ispostavljanja naloga

24
Opšte odredbe
  • Vrste naloga
  • Po vremenu dnevni i do opoziva
  • Po ceni sa limit cenom i po preovladujucoj ceni
  • Po kolicini standardni i sve ili ništa
  • Zakljucnicu potpisuju broker berze i clanovi koji
    su zakljucili transakciju
  • Rok za saldiranje T 3

25
Berzanski izveštaji i analize
  • Berzanski kursevi (tržišna cena finansijskih
    instrumenata utvrdena kotacijom)
  • Berza je dužna da objavljuje redovne izveštaje o
    kretanju cena
  • Nacin upoznavanja berzanska tabla, elektronska
    traka, ekrani kompjutera (OTC)
  • Finansijska štampa
  • Specijalne publikacije

26
Indikatori proseka i indeksi
  • Indikatori proseka (Averages) aritmeticki
    prosek odredenog uzorka kojim se trguje na berzi
  • Najpoznatiji Dow Jones Average Industrial
    Average (DJIA), Transportation Average, Utillity
  • Indexi- ponderisani prosek cena i obima trgovanja
    akcijama ili obveznicama
  • Kretanje tržišne kapitalizacije u posmatranom
    vremenskom periodu za dati uzorak / promena
    vrednosti trzisne kapitalizacije kroz poene

27
Najpoznatiji indexi
  • Standardand Poor 500 - SP 500
  • London FT-SE 100
  • Frankfurt Dax
  • Tokyo Nikkei
  • Atens ASE Index
  • New York Dow Jones Industrial Average

28
Dow Jones Industrial Everage(30 najpoznatijih
kompanija)
HON Honeywell intl INC
HPQ Hewlett Packard Co
IBM International Business machs
INTC Intel Corp
IP International Paper Co
JNJ JohnsonJohnson
JPM JP Morgan Chase
KO Coca Cola Co
MCD Mc Donald's
MMM 3M Co
Mo Altria group Inc
MRK MerckCo inc
MSFT Microsoft Corp
PG ProctorGamble
SBC SBC Communications
T ATT Corp
UTH United Tehnologies Corp
WMT Wal Mart Stores inc
XOM Exxon Mobil Corp
simbol naziv kompanije
AA Alooa INC
AX American Express
BA Boeing co
C Citigroup inc
CAT Catterpillar inc
DD Dupont
DIS Disney Walt co
EK Eastman Kodac Co
GE General elec Co
GM General Motors Corp
HD Home Depot Inc
Novembar 2003. vrednost 9782 Novembar 2005
vrednost iznad 12000
29
Poredenje S/P i DAX
30
Dow Jones Industrial Average 7 godina
Najviša vrednost za 4 godine
31
Nasdaq Composite najviša vrednost za 4 godine
32
Indikatori Beogradske berze
  • BELEX line (umesto BELEXfm)
  • BELEX 15
  • BELEX sentiment
  • FIT
  • FIS
  • FIB

33
Belex lineKompozitni indeks akcija
  • 100 najlikvidnijih kompanija
  • U obracun ulaze samo obicne akcije, bez
    prilagodavanja za dividende
  • Maksimalan iznos pondera je 10

34
Definicija indeksa
  • Indeks BELEXline nije investibilan indeks
  • Njegova namena je da meri promene cena akcija na
    slobodnom berzanskom tržištu svih izdavaoca koji
    su ukljuceni, a sa cijim akcijama je realizovana
    najmanje jedna transakcija.

35
BELEX15 I BELEXline
36
Belex sentiment
  • predstavlja pokazatelj koji je prevashodno
    usmeren na identifikaciju ocekivanja relevantnih
    tržišnih ucesnika u pogledu razvoja trenda
    tržišnih kretanja na Beogradskoj berzi u narednom
    mesecu

37
BELEX sentiment
38
FIT, FIS i FIB
  • Procentualno ucešce stranih investitora u
    prometu, izražava se kroz tri indikatora
  • FIT Ucešce stranih investitora u ukupnom
    prometu na Beogradskoj berzi
  • FIS - Ucešce stranih investitora u ukupnom
    prometu AKCIJAMA
  • FIB - Ucešce stranih investitora u ukupnom
    prometu OBVEZNICAMA RS

39
Belex15
  • OPŠTE INFORMACIJE
  • NAZIV INDEKSA
  • DEFINICIJA INDEKSA
  • ( sastavljen od akcija kojima se trguje
    kontinuiranom metodom trgovanja )
  • 4. NAMENA INDEKSA
  • 5. PRINCIPI IZRACUNAVANJA
  • 6. VRSTE I KLASE AKCIJA KOJE SU PRIHVATLJIVE ZA
    ULAZAK U INDEKSNU KORPU

40
  • Free float faktor (FFc)
  • Izracunavanje free float faktora FFc i pratecih
    koeficijenata
  • FFc()100-Non free float
  • Broj akcija u free floatu FFcukupan broj
    akcija
  • Free float tržišna kapitalizacija
    FFc Ukupna tržišna kapitalizacija

41
  • OGRANICAVANJE TEŽINE UTICAJA
  • Ogranicavanje težine odredenog izdavaoca vrši se
    preko pondera (Ai) na sledeci nacin
  • ako je ucešce Free float tržišna kapitalizacije
    pojedine akcije manje ili jednako 20 od ukupne
    Free float tržišna kapitalizacije onda je ponder
    jednak 1,
  • ako je ucešce Free float tržišna kapitalizacije
    pojedine akcije vece od 20 od ukupne Free float
    tržišna kapitalizacije onda se ponder prilagodava
    do momenta kada je ucešce svake komponente
    indeksne korpe manje ili jednako 20,

42
  • tako dobijen ponder množi broj akcija u free
    floatu i tako dobijen rezultat predstavlja broj
    akcija koje ce biti ukljucene u indeksnu korpu,
  • nakon postupka ogranicavanja težine ucešca za
    izdavaoce cija je inicijalna težina veca od 20
    težine ucešca ostalih izdavaoca se uvecavaju, te
    ukoliko je tada njihova težina ucešca veca od
    20, na opisani nacin vrši se ogranicavanje i
    njihove težine ucešca, sve do trenutka dok ucešce
    težine svih izdavalaca nije manje ili jednako
    20,

43
9. BAZNI PERIOD Bazni datum 1.10.2005.
godine Bazna vrednost indeksa 1000 poena Bazna
vrednost ponderisane free-float tržišne
kapitalizacije XXXX dinara (tržišna
kapitalizacija na dan baznog datuma, nakon
zatvaranja tržišta) Bazna vrednost delioca
Bazna vrednost ponderisane free-float tržišne
kapitalizacije / 1000 Bazni broj izdavalaca cije
se akcije nalaze u indeksnoj korpi
44
  • 10. FORMULA INDEKSA

45
  • KOMPOZICIJA INDEKSNE KORPE
  • Definicija indeksne korpe
  • Pravilo 80 - obuhvata akcije kojima se trguje
    metodom kontinuiranog trgovanja, a koje su tokom
    prethodna dva sukcesivna kvartala imale minimum
    80 trgovanja tokom svakog pojedinacnog
    kvartala,na kojima su zakljucene transakcije.

46
  • Broj izdavalaca cije su akcije u indeksnoj korpi
  • Kriterijumi za ukljucenje u indeksnu korpu
  • Kriterijumi za iskljucenje iz indeksne korpe
  • Kvartalne REVIZIJE INDEKSNE KORPE

47
Ucešce u indeksu
1 Hemofarm koncern a.d., Vršac (delistiran) 20.00
2 Energoprojekt holding a.d., Novi Beograd 16.34
3 Alfa plam a.d., Vranje 9.93
4 Metalac a.d., Gornji Milanovac 9.02
5 Tigar a.d., Pirot 8.86
6 Imlek a.d., Beograd 7.11
7 Soja protein a.d., Becej 4.95
8 Bambi a.d., Požarevac 4.62
9 Pupin Telecom a.d., Zemun 4.03
10 Tehnogas a.d., Beograd 3.85
11 Galenika Fitofarmacija a.d., Zemun 3.27
12 Toza Markovic a.d. Kikinda, Kikinda 3.00
13 Banini a.d., Kikinda 2.94
14 Srbolek.a.d., Beograd 2.08
  SUM 100.00
48
Efikasnost tržišta akcija
  • Nelikvidnost
  • Asimetrija informacija
  • Otsustvo tražnje i monopol kupca
  • Volatilnost cena
  • Pretežno tržište firmi a ne akcija
  • Posledica Neefikasno tržište u nastajanju sa
    niskom alokativnom efikasnošcu i tržišnom cenom
    koja nije ravnotežna

49
Centralni Registar osnivanje i poslovi
  • Centralni registar - akcionarsko dructvo sa
    vecinskim vlasništvom države, koje obavlja
    poslove
  • jedinstvene evidencije o zakonitim imaocima
    hartija od vrednosti i drugih finansijskih
    instrumenata
  • o pravima iz tih hartija, odnosno instrumenata,
  • o pravima trecih lica na hartijama od vrednosti
    i drugim finansijskim instrumentima i o tim
    licima,
  • poslove kliringa i saldiranja hartija od
    vrednosti i saldiranja novcanih obaveza i
    potraživanja nastalih po osnovu poslova sa
    hartijama od vrednosti

50
Poslovi koji se obavljaju u Centralnom
registru   1)  vodenje registra hartija od
vrednosti  2) evidencija hartija od vrednosti
na racunima emitenata 3) vodenje i evidencija
vlasnika hartija od vrednosti i clanova
Centralnog registra hartija od vrednosti  4)
upis prava trecih lica na hartijama od
vrednosti  5) cuvanje materijalizovanih hartija
od vrednosti  6) vodenje novcanih racuna
ovlašcenih banaka i banaka clanova Centralnog
registra hartija od vrednosti  7)  uknjižavanje
materijalizovanih hartija od vrednosti u
dematerijalizovanoj formi  8) kliring i
saldiranje obaveza i potraživanja u hartijama od
vrednosti i novcu   9) prenos i preknjižavanje
hartija od vrednosti na racunima clanova
Centralnog registra hartija od vrednosti i
vlasnika tih hartija  10) drugi poslovi u vezi
sa hartijama od vrednosti.
51
Kliring i saldiranje
  • Kliringgt utvrdivanje obaveza i potraživanja po
    osnovu hartija od vrednosti i novcanih sredstava
    izmedu ucesnika na organizovanom tržištu u vezi s
    poslovima sa hartijama od vrednosti,
  • Saldiranjegt izvršenje obaveza izmedu ucesnika na
    organizovanom tržištu prenosom hartija od
    vrednosti i novcanih sredstava po osnovu poslova
    sa hartijama od vrednosti.

52
Racuni koji se vode u Centralnom registru
  • 1) racuni hartija od vrednosti clanova Centralnog
    registra hartija od vrednosti,
  • 1. vlasnicki racuni hartija od vrednosti,
  • 2. racuni upravljanja,
  • 3. zbirni kastodi racun
  • 2) emisioni racuni
  •   

53
Prenos prava iz hartija od vrednosti
  • Prenos prava iz hartija od vrednosti centralni
    registar vrši na osnovu naloga zakonitog imaoca
    hartije.
  • Osnov za prenos može biti
  • po osnovu  ugovora o prodaji i ugovora o zajmu
    kada se vrši na osnovu naloga za prenos koji daje
    clan Centralnog registra hartija od vrednosti
  • na osnovu pravnog sledbeništva kada se vrši na
    bazi pravosnažne sudske odluke i
  • na bazi ugovora o poklonu overenog od strane
    nadležnog organa.

54
Kastodi banka
  • otvara i vodi racune hartija od vrednosti kod
    Centralnog registra hartija od vrednosti u ime i
    za racun zakonitih imalaca svojih klijenata
    (vlasnicki racun hartija od vrednosti)
  • otvara i vodi racune hartija od vrednosti kod CR
    HOV u ime kastodi banke a za racun zakonitih
    imalaca svojih klijenata, odnosno u ime svojih
    klijenata koji nisu zakoniti imaoci tih hartija a
    za racun zakonitih imalaca (zbirni kastodi
    racun)
  • izvršava naloge za prenos prava iz hartija od
    vrednosti i naloge za upis prava trecih lica na
    hartijama od vrednosti i stara se o prenosu prava
    iz tih hartija

55
Ostali poslovi
  • naplacuje potraživanja od izdavalaca po osnovu
    dospelih hartija od vrednosti, kamata i dividendi
    za racun zakonitih imalaca tih hartija, i stara
    se o ostvarivanju drugih prava koja pripadaju
    zakonitim imaocima hartija od vrednosti koji su
    njeni klijenti
  • pruža usluge pozajmljivanja hartija od vrednosti
  • obaveštava akcionare o godišnjim skupštinama
    akcionarskih društava i zastupa ih na tim
    skupštinama
  • stara se o izvršavanju poreskih obaveza zakonitih
    imalaca hartija od vrednosti koji su njeni
    klijenti
  • druge poslove u skladu sa ovim zakonom i
    pravilima poslovanja kastodi banke.

56
Regulacija finansijskih posrednika
  • Postavljanje standarda za ulazak na tržište
  • Visina pocetnog kapitala i tekuce održavanje
    kapitala uprema riziku (prudencijalna regulacija)
  • Zaštita interesa klijenata i upravljanje rizikom
  • Preocedure za delistiranje i druge postupke
    kojima se tržište i investitori štiti od
    sistemskog rizika ili se smanjuje mogucnost
    pretrpljene štete
  • Propisi iz oblasti hartija od vrednostiwww.sec.go
    v.yu

57
Brokersko-dilersko društvo može obavljati
  • 1. brokerske poslove
  • 2. dilerske poslove
  • 3. poslove market mejkera
  • 4. poslove portfolio menadžera
  • 5. poslove agenta emisije
  • 6. poslove pokrovitelja emisije
  • 7. poslove investicionog savetnika

58
Poslovanje
  • Osnivanje Licenca
  • Opšta akta
  • Uprava
  • Zaštita od rizika
  • Izloženost riziku
  • Limiti (25, 20, 10, 800)
  • Adekvatnost kapitala
  • Razlika izmedu bankarske i brokerske regulacije
    rizika

59
Nacela poslovanja brokersko dilerskih organizacija
  • Zaštita podataka
  • Nedozvoljene radnje
  • davanje investitorima pogrešnih informacija o
    ceni hartija od vrednosti
  • Ø  širenje lažnih informacija radi promene cene
    hartija od vrednosti
  • Ø raspolaganje hartijama od vrednosti u
    vlasništvu klijenta bez njegove pismene
    saglasnosti
  • Ø davanje prioriteta kupovine, prodaje ili
    pozajmljivanja hartije od vrednosti za sopstveni
    racun u odnosu na postupanje po nalogu klijenta
  • obavljati transakcije iskljucivo zbog
    ostvarivanja provizije

60
Ovlašcene banke
  • Banka koja ima dozvolu Komisije za HOV I NB za
    obavljanje brokersko dilerskih poslova
  • Uslovi
  • da za to ima poseban organizacioni deo,
  • da ima otvoren poseban poslovni racun,
  • da u poslovnim knjigama obezbedi posebnu
    evidenciju i podatke o poslovanju tog
    organizacionog dela,
  • da ispunjava uslove kadrovske i organizacione
    osposobljenosti i tehnicke opremljenosti za
    obavljanje tih delatnosti.

61
Rejting organizacije
  • Institucije koje na bazi kvantitativnih metoda
    istraživanja, dopunjenih ekspertskim ocenama
    analiticara, informišu korisnike o bonitetu i
    kreditnim rizicima ucesnika na finansijskom
    tržištu.

62
Najpoznatije rejting firme
  • Najpoznatije rejting organizacije u svetu su
  •  
  •         Moodys - USA
  •         Standard and Poors, USA
  •         IBCA - London,
  •         Japan Credit Rating Agency- Tokio
  •         CBRS (Canadian Bond Rating Service) i
    druge,

63
Odredivanje investicionog ranga obveznica
64
  • TRGOVANJE AKCIJAMA NA BERZI

65
Trgovanje akcijama na berzi
  • Kako citati izveštaje sa berze
  • Kontinuirano trgovanje i trgovanje metodom
    preovladujuce cene
  • Cene i obim trgovanja zavisnost
  • Tržišni pokazatelji iz trgovanja

66
Kako citati izveštaje sa berze?
67
Kontinuirano trgovanje akcijama na Beogradskoj
berzi 15.11.2006
68
Trgovanje metodom preovladujuce cene na
Beogradskoj berzi 15.11.2006
69
Fundamentalna i tehnicka analiza
70
Fundamentalna analiza
71
Šta je fundamentalna analiza?
  • Metod procene vrednosti akcija merenjem njihove
    unutrašnje, fer vrednosti.
  • Ona analizira fundamentalnu vrednost kompanije
    i njenog biznisa.
  • Analiziraju se sledeci faktori
  • Makroekonomski faktori u okruženju
  • Industrijski uslovi
  • Poslovanje kompanije (finansijski izveštaji)
  • Kvantitativni i kvalitativni faktori

72
Zašto koristiti fundamentalnu analizu?
  • Cilj fundamentalne analize je da odredi
    unutrašnju (objektivnu, fer) vrednost akcije koju
    investitor može uporediti sa tekucom tržišnom
    cenom
  • Ako je tržišna cena ispod procenjene, investitor
    treba da kupi akciju, jer je akcija podcenjena
  • Ako je iznad procenjene treba da je proda jer to
    znaci da je akcija na tržištu precenjena
  • Najpoznatiji investitor, fond menadžer Warren
    Buffett smatra se najboljim primerom kako
    koristiti fundamentalnu analizu.
  • Fundamentalna analiza je pogodna za dugorocne
    investitore koji kupuju potcenjene akcije i
    cekaju da one dostignu realnu tržišnu vrednost,
    nego za kratkorocne.

73
Hipoteza efikasnog tržišta (Efficient Market
Hypothesis)
  • Na tržištu koje ukljucuje mnogo dobro
    informisanih i obucenih investitora, cena akcija
    ce biti odgovarajuce procenjena i odražavace sve
    dostupne informacije
  • Efikasno tržište je likvidno, ima širinu, dubinu
    i elasticnost
  • Ako je to slucaj, (ako je tržište efikasno) ni
    jedna analiza ni informacija ne može dovesti do
    toga da investitor u dugom roku konstantno ima
    bolje rezultate (vecu zaradu) nego što je to
    prosecno na tržištu.

74
Tri forme efikasnosti tržišta
  • Strong Form Efficiency Cene akcija reflektuju
    sve informacije i niko ne može zaraditi mnogo
    više od drugih
  • Semi-strong Form Efficiency
  • Weak Form Efficiency Implicira da tehnicka
    analiza ne može konstantno da proizvodi
    prekomerni prinos, ali neke forme fundamentalne
    analize mogu.

Videti http//en.wikipedia.org/wiki/Efficient_mar
ket_hypothesis
75
Gde investirati na berzi?
76
Koraci u fundamentalnoj analizi
  • Analiza makro ekonomskig faktora
  • Sektorska analiza
  • Analiza same kompanije
  • Dva pristupa odozgo na dole (top to botom, od
    makro ka mikro) i obrnuto.

77
Macro vs. Micro ekonomska analiza
  • Svetska ekonomija
  • Ekonomija u Srbiji
  • Makroekonomski i monetarni indikatori
  • Kretanje GDP i Industrijska proizvodnja
  • Stopa nezaposlenosti
  • Profitabilnost kompanija
  • Sektor stanovništva
  • Potrošnja domacinstava
  • Sve indikatore treba posmatrati povezano

78
Analiza sektora i industrijske grane
  • Faktori koji uticu na industriju
  • Razlike u proizvodima
  • Postojanje monopola
  • Patenti i prava koje poseduju kompanije
  • Tehnologija
  • Prepreke ulasku na tržište
  • Spoljnotrgovinska politika (Foreign Trade Policy)

79
Uticaj perspektiva razvoja industrijske grane na
kretanje cena akcija na tržištu
  • Na trend u industriji uticu
  • Buduci prihodi
  • Velicina i udeo na tržištu
  • Konkurencija
  • Relativna precenjenost ili
  • podcenjenost akcija na tržištu
  • Kratkorocni pritisci tražnje
  • na kupovinu akcija

80
Industrija-proizvod tržišteIndustry/Product/Mar
ket Analysis 4Ps
  • 4 Ps
  • Product
  • Quality
  • Brand Name
  • Place
  • Market Location
  • Distribution Methods
  • Promotion
  • Advertising
  • Sales Force
  • Price
  • Product demand
  • Costs

81
Analiza kompanijeKako i gde zapoceti analizu
Kompanije?
  • Cime se kompanija bavi
  • Kolika je velicina kompanije
  • Ciljevi kompanije
  • Finansijsko zdravlje (Financial Health)
  • Konkurenti
  • Ekonomski uslovi poslovanja

82
Finansijski izveštaji koji se analizirajuFinancia
l Statements
  • Income Statement
  • Cash Flow Statement
  • Balance Sheet

83
Racija
  • Quick Ratio
  • Debt to Equity
  • EPS
  • Revenues
  • P/E
  • Beta
  • Current Ratio
  • ROE
  • ROA
  • PEG
  • Alpha
  • Net Profit Margin

84
Earnings Per Share (EPS) (zarada po akciji)
EPS neto profit / prosecan broj akcija
  • EPS earnings per share (zarada po akciji)
  • EPS govori koliko je kompanija profitabilna
  • Zarada po akciji se najcešce racuna na bazi
    poslednja 4 kvartala
  • Analiticari nastoje da predvide zaradu u sledeca
    4 kvartala i da na bazi nje racunaju EPS i PE
  • Ukoliko ima prioritetnih akcija kod obracuna EPS
    treba oduzeti dividende koje su na njih placene

85
Price/Earnings Ratio (P/E) (cena akcije/ zarada
po akciji)
P/E Tržišna cena po akciji/ zarada po akciji
(EPS)
  • P/E se još naziva "multiple," (multiplikator)
    zato što pokazuje koliko su investitori spremni
    da plate na dinar (evro, dolar) zarade
  • Drugim recima P/E ratio 20 sugeriše da je
    investitor u akcije voljan da plati 20 za
    svaki 1 zarade koji kompanija generiše
  • Visok P/E znaci visoku projektovanu zaradu u
    buducnosti.
  • Jedino ima smisla porediti P/E ratios kompanija
    u istoj industriji, ili sa tržištem u celini, ili
    sa istorijskom vrednošcu P/E kompanije

86
Odredivanje vrednosti akcija bazirano na
predvidanju P/E i EPS
  • P/E baziran na procenjenoj EPS se naziva leading,
    projected, or forecasted P/E
  • Kod nas se PE najcešce obracunava koristeci
    podatak o neto profitu iz poslednjeg ZR jer se
    finansijski izveštaji ne objavljuju ažurno
  • Analiticari nastoje da na bazi PE i EPS, kao i
    njihovog predvidenog kretanja u naredna cetiri
    kvartala odrede vrednost akcija na berzi

87
Price/Earnings Ratios
  • Istorijski P/E ratio kretao se najcešce u rasponu
    15-25.
  • Fluktuacije zavise od ekonomskih uslova u
    odredenom periodu
  • P/E ratios varira znacajno izmedu odredenih
    industrija i grana
  • Ne mogu se porediti P/E od dve potpuno razlicite
    kompanije da bi se odredilo koja ima povoljniju
    vrednost!

88
Price/Earnings Ratios
  • Cena akcije reflektuje šta investitori misle da
    ce kompanija biti vredna u buducnosti, tako da su
    u sadašnju cenu akcije najcešce ugradena buduca
    ocekivanja
  • Kompanija sa višom PE nego što je prosek u
    industrijskoj grani i na tržištu znaci da je
    tržišno ocekivanje za narednih nekoliko meseci
    ili cak godina visoko
  • Kompanija sa visokom PE
  • Kompanija sa visokim P-E raciom ce morati da u
    buducnosti dostigne visok rejting i uveca zaradu
    (profit) ili ce, ako se to ne dogodi, cena akcije
    znacajno pasti

89
Problemi pri analizi PE
  • Racunovodstvo (Accounting)
  • Profit je racunovodstvena kategorija koja
    ukljucuje i fiksnu aktivu
  • Profit, a time i EPS može biti podešavan
    kozmeticki
  • Stoga je teško znati da li se kod takvih
    kompanija porede neuporedive velicine.
  • Inflacija
  • Kod visoke inflacije PE teži da bude niži jer
    tržište kalkuliše obezvredenje profita
  • Pri visokoj inflaciji teško je porediti trendove
    i prošle i sadašnje vrednosti indikatora

90
Price-to-Book
  • PB predstavlja odnos tržišne cene i
    knjigovodstvene vrednosti
  • Nizak P/B ratio može znaciti da je akcija
    podcenjena ili pak da nešto sa poslovanjem
    kompanije nije u redu (kompanija ne vredi na
    tržištu)

91
Debt-to-Equity dug prema kapitalu
  • Meri dug prema kapitalu kompanije i pokazuje
    koliko je ona zadužena
  • Visok racio znaci da kompanija finansira svoj
    razvoj pozajmljenim sredstvima što može
    rezultirati u nestabilnosti cene akcija i visokom
    riziku.
  • Koristi se i debt to assets,

92
Return on Assets (ROA)-Prinos na aktivu
  • Naziva se i Return on Investment ROI, Meri
    prinos koji odbacuje imovina kompanije,
  • koliki prihod je generisan investiranjem same
    kompanije u svoj razvoj

Neto profit Ukupna aktiva
93
Return on Equity (ROE)- prinos na (akcionarski)
kapital
  • Meri koliko je kompanija ostvarila profita u
    poslednja cetiri kvartala u odnosu na uloženi
    kapital akcionara. To je osnovna mera
    profitabilnosti.
  • ROE
  • Ako je kompanija XYZ ostvarila 1 million neto
    profita u prošloj godini i ima akcionarski
    kapital 10 miliona, ROE je 10.
  • Cilj je da se sa što manje kapitala ostvari što
    veci profit

Neto profit Akcionarski kapital
94
Dividende
  • Osnovni motiv investiranja u akcije dividenda
    kapitalna dobit
  • Raspodela profita Koeficijent zadržane dobiti
  • Dividend zeald prihod od isplacenih dividendi
  • Dividende isplacuju uglavnom kompanije zrele
    industrije, blue chip shares, dok kompanije novih
    tehnologija koje imaju visok potencijal za rast
    uglavnom reinvestiraju profit
  • Isplata dividendi može da bude i znak nedostatka
    potencijala za rast kompanija, te se ne može
    mehanicki uzeti kao iskljucivo pozitivan znak

95
Beta (ß)
  • Beta predstavlja meru volatilnosti akcije ili
    celog portfolija, kao i sistematskog rizika, u
    poredenju sa tržištem u celini. Najcešce se
    racuna u odnosu na berzanski index.
    (Najreprezentativniji SP 500 Index)
  • Beta 1 pokazuje da se cena akcije krece tacno
    kao i tržište (mereno kretanjem indexa).
  • Beta manja od 1 znaci da ce akcija biti manje
    volatilna nego tržište.
  • Beta veca od 1 znaci da ce cena akcije biti više
    volatilna nego tržište.

96
Primeri
97
(No Transcript)
98
(No Transcript)
99
Poredenje industrija
100
Key Ratios, using the Industry as a Benchmark
Profitability Company IndustryMedian MarketMedian1
Gross Profit Margin 66.70 35.10 51.80
Pre-Tax Profit Margin 19.40 6.40 6.30
Net Profit Margin 12.00 4.20 4.80
Return on Equity 36.7 18.3 9.3
Return on Assets 20.4 9.4 1.6
Return on Invested Capital 27.6 12.3 4.2
101
Valuation Company IndustryMedian MarketMedian1
Price/Sales Ratio 2.10 0.96 2.15
Price/Earnings Ratio 17.37 19.03 18.62
Operations Company IndustryMedian MarketMedian1
Days of Sales Outstanding 11.62 5.36 57.47
Inventory Turnover 2.4 4.7 5.6

Financial Company IndustryMedian MarketMedian1
Current Ratio 1.90 2.18 1.71
Quick Ratio 1.0 0.9 1.2
102
R?I?T F?M?A
103
Izbor izmedu akcija razlicitih kompanija
  • Porediti razlicita racija i statistike.
  • Pratiti vesti sa tržišta i izveštaje,
  • Planovi kompanije za buducnost.
  • Analizirati rast u prošlosti i mogucnosti za rast
    u buducnosti.

104
Tehnicka analiza
  • DEFINICIJA forma analize hartija od vrednosti
    gde se pokušavaju predvideti promene cena
    bazirano na istorijskim trendovima kretanja cena
    i obima trgovanja.
  • Grafikoni (chart) su osnovni instrument analize,
    pa se tehnicka analiza naziva i cartizam (videti
    više u Praktikumu, za ispit je potrebno samo
    razumevanje definicije)
  • Primena je moguca samo na razvijenim, efikasnim
    tržištima
  • Primeri

105
Moving Average
12 14 13 13.00 3
106
Moving Average Graph
106
107
Candlestick Making
108
Head and Shoulders Formation
108
109
  • Poslovi investicionog bankarstva

110
Poslovi investicionog bankarstva
  • poslovi javne ponude (poslovi underwriting-a)
    hartija od vrednosti
  • privatni plasman
  • trgovanje hartijama
  • sekjuritizacija aktive
  • merdžeri i akvizicije
  • kreiranje derivata
  • upravljanje novcanim resursima

111
  • Ostali proizvodi investicione banke
  • Zaštita od preuzimanja savetovanje ciljanih
    kompanija o odbrambenim strategijama u vezi
    neželjenih ponuda za preuzimanje kompanije.
  • Ocena ispravnosti obezbedjivanje nepristrasne
    procene vrednosti poslovnih aktivnosti.
  • Finansijsko restrukturiranje savetovanje
    preduzeca koja imaju finansijske poteškoce.
  • Zajednicka ulaganja struktuiranje preduzeca u
    nastajanju sa razlicitim tipovima i nivoima
    doprinosa od strane sponzora.
  • LBO/MBO savetovanje struktuiranje i saveti pri
    transakcijama na visokom nivou.
  • Privatni kapital savetovanje kompanija pri
    obezbedivanju kapitala.

112
Underwriting
  • In best effort all or none basis
  • Firm comitment
  • underwriting discount ili gross spread .
  • dissemination of information
  • Securities Act iz 1933.
  • registracija emisije uloga regulatora
  • 1) da snabde investitore adekvatnim i tacnim
    materijalnim informacijama vezanim za hartije
    ponudene na prodaju i
  • 2) da spreci prevare pri prodaji hartija

113
Tok procesa
  • Preliminarni i finalni prospektus
  • Prodaja i distribucija emisije
  • escrow account
  • Priprema za dolazak na listing berze
  • Preduzece postaje korporacija
  • Promena uloge menadžmenta

114
Investicioni fondovi
  • Investicioni fondovi su profesionalno vodene
    Investicione kompanije koje investiraju
    prikupljena sredstva pojedinaca u portfolio
    hartija od vrednosti
  • Osnovna funkcija smanjenje rizika investiranja
    kroz diversifikaciju upravljanje portfocijom
    ulagaca
  • Menadžment, kvalitetne analize i niži troškovi
  • Invesiciona strategija, ogranicenja pojedinacnih
    ulaganja
  • Vrste fondova
  • Otvoreni, neogranicni) fondovi (Open end
    Investment Fund, Mutual Funds ili uzajamni
    fondovi)
  • Zatvoreni fondovi (najcešci nazivInvestment
    trust)
  • Hibridni fondovi

115
Rizici i prinosi razlicitih vrsta fondova
116
Osnivanje i upravljanje
  • Investicioni fondovi se osnivaju na bazi posebno
    usvojenih zakona, i odobrenja regulatornih tela,.
  • prikupljaju novcana i imovinska sredstava javnom
    prodajom, odnosno izdavanjem dokumenata o udelu u
    fondu ili emitovanjem akcija i ulažu ih u
  • prenosive hartije od vrednosti, nekretnine, u
    depozite u bankama, i druge investicije.
  • Osnovna nacela kojima se rukovode su sigurnost,
    profitabilnost, likvidnost i disperzija rizika.
  • Investicionim fondovima upravlja društvo za
    upravljanje investicionim fondom

117
Prodajni prospekt
  • informiše o bitnim rizicima u vezi s kupovinom
    hartija od vrednosti fonda
  • osnovna nacela i limiti ulaganja,
  • vrsta investicija u koju fond sme da ulaže,
    odnosno sticanje hartija od vrednosti, nekretnina
    (definisanje sme li fond da stice i nekretnine),
  • struktura plasmana fonda, u razlicitim oblicima
    ulaganja, maksimalni i minimalni deo fonda koji
    se sme držati u depozitima, ili drugim oblicima,
  •  definisanje principa po kojima ce biti
    utvrdivana naknade troškova društvu za
    upravljanje fondom, depozitnoj banci i trecim
    licima,
  •  definisanje metoda obracuna, visine i osnova za
    isplatu prihoda vlasnicima, troška izdavanja
    dokumenata o vlasništvu, procenat za pokrivanje
    troškova i njihov obracun,
  •  godišnji i periodicni izveštaji fonda
  •  politika isplate odnosno reinvestiranja
    dobiti,

118
Sadržaj prospekta fonda
  • 1. Osnovne podatke o fondu
  • ime fonda i sedište,
  • trajanje fonda ako je ono ograniceno,
  • politiku raspodele dobiti
  • vrste prava koja proizlaze iz dokumenta o
    akcijama,
  • prava vlasnika u slucaju likvidacije
  • podatke o berzama na kojima se trguje akcijama
    fonda
  • podatke o metodu obracunavanja naknada i troškova
    i njihovoj visini za društvo za upravljanje
    fondovima, depozitnu banku ili treca lica na
    teret imovine fonda,
  • podatke o spoljnim investicionim savetnicima, i
    naknadama koje im se isplacuju iz imovine fonda

119
  • 2. Podatke o društvu za upravljanje fondovima
  • ime ili naziv društva, pravni oblik, sedište
    društva,
  • ako društvo upravlja i drugim fondovima, podatke
    i o tim drugim fondovima,
  • ime i funkcija clana uprave i nadzornog odbora,
    najvažnije funkcije koje ta lica obavljaju izvan
    društva ako su one bitne,
  • visina osnovnog kapitala društva
  • podaci o depozitnoj banci

120
Izveštaj fonda mora da sadrži
  • stanje imovine fonda ulaganjima u hartije od
    vrednosti, nekretninama, depozitima u bankama,
  • neto vrednosti imovine, obavezama i
    potraživanjima
  • ukupnom broju akcija u prometu i strukturi
    portfelja hartija od vrednosti, a posebno o
    hartijama od vrednosti koje su uvrštene u
    zvanicne kotacije na berzama
  • novim emisijama hartija od vrednosti
  • podatke o promenama u sastavu portfelja hartija
    od vrednosti za period za koji se izveštaj
    podnosi
  • strukturu troškova, a posebno troškove
    upravljanja i troškova za depozitnu banku,
  • isplate ili reinvestiranje dobiti
  • pregled poslovanja u poslednje tri poslovne
    godine, ukupnu neto-vrednost portfelja i
    neto-vrednost pojedinacnih udela u portfelju.

121
Ogranicenja ulaganja
  • Limitiranja pojedinih vrsta ulaganja vezana su,
    pre svega, za stepen rizika koje to ulaganje nosi
  • hartije od vrednosti koje nisu službeno uvrštene
    u kotaciju neke berze, mogu se kupovati najviše
    do 10 vrednosti pojedinacne imovine.
  • ulaganja u pojedinacne hartije od vrednosti
    jednog emitenta uglavnom se primenjuje limit do
    5 vrednosti investicionog fonda, ili se
    dozvoljava mogucnost izuzetno i do 10 vrednosti
    fonda pod uslovom da ukupna vrednost takvih
    papira drugih emitenata ne prelazi 40 vrenosti
    investicionog fonda. Pri tome se obveznice
    maticne države i država clanica Europske unije i
    država clanica OECD-a, racunaju obicno samo sa
    polovinom vrednosti.

122
Otvoreni fondovi (Open-end funds)
  • Otvoreni, (neogranicni, uzajamni ) fondovi (Open
    end Investment Fund, Mutual Funds)
  • Kontinuirano kupuju i prodaju sopstvene akcije
    (udele)
  • Akcije predstavljaju proporcionalni udeo
    investitora u neto imovini fonda (u likvidacionoj
    vrednosti fonda). Cenu ovakvih akcija (ili udela)
    ne odreduje berza vec se ona izracunava na
    dnevnoj bazi.
  • Dva osnovna tipa
  • Income Funds stabilni i sigurni prihodi,
    dividenda
  • Growt Funds .- brz rast, kapitalni dobitak.

123
Osnivanje otvorenog fonda
  • Otvoreni fond osniva društvo za upravljanje
    fondovima kada izradi statut i prospekt fonda.
    sklopi ugovor s depozitnom bankom, Komisiji
    podnese zahtjev da mu izda odobrenje za osnivanje
    uz obavezno dostavljanje statuta i prospekta
    fonda, nakon cega dobija odobrenje za poslovanje.
  • Otvoreni fond po logici postojanja nema svojstva
    pravnog lica, vec to ima društvo za upravljanje
    fondom koje ga osniva. Vlasnici udela imaju
    pravo, pored prava na srazmerni udeo u dobiti
    fonda, u svako doba zahtevati isplatu dokumenata
    o udelu, cime istupaju iz fonda.

124
Izracunavanje neto vrednosti investicionih
fondova
Neto vrednost fonda Tržišna vrednost portfolija
iznos ukupnih obaveza Broj
akcija odnosno, NAV MVA L
NFSO   gde je NAV net asset value (neto
vrednost fonda) MVA market value (tržišna
vrednost portfolija na odredeni dan) LIAB
liabilities (vrednost ukupnih obaveza fonda na
dan) NFSO number of fund shares outstanding
(ukupan broj akcija koji poseduju akcionari na
kraju odredenog dana)
125
Izracunavanje neto vrednosti investicionih
fondova - primer
  •  
  • gde je
  • NAV ?
  • MVA 36.000.000
  • LIAB 16.000.000
  • NFSO 2.000.000
  • NAV 36,000,000 16,000,000 10 USD
  • 2,000,000

126
Zatvoreni fondovi(Closed-end Investment Fund,
Investment Trust)
  • Ogranicen broj akcija kojima se trguje na
    sekundarnom tržištu(Publicly traded Funds)
  • Ulažu ih u portfelj hartija od vrednosti kojima
    se trguje na berzi
  • Akcijama fonda se trguje na berzi i cene akcija
    se objavljuju u specijalizovanim casopisima
  • IF imaju pravo upravljanja korporacijama ali se
    to pravo zakonodavstvima limitira
  • U njih ulažu i penzioni fondovi
  • Manje su rizicni za upravljanje jer se rizik
    svodi na pogoršanje vrednosti portfolia na tržištu

127
Familije fondova
  • familije fondova skup fondova kojima upravlja
    jedna upravljacka kompanija. Usluge upravljackih
    kompanija pružaju i velike investicione banke, a
    u novije vreme i osiguravajuce kompanije i
    komercijalne banke.
  • Prednost efikasnije korišcenje specijalizovanih
    znanja i resursa, ekonomija obima.
  • Mogucnost promena investicione strategije i
    prelaska iz jednih fondova u druge u okviru iste
    familije uz manje troškove
  • Veca tržišna atraktivnost za ulagace,
    atraktivnost i za institucionalne investitore

128
Pioneer Growth Shares Fund
Investment style
blend
value
growt
  TOP 5 SECTORS
1 Information Technology 30.5
2 Health Care 22.6
3 Consumer Staples 14.5
4 Consumer Discretionary 14
5 Industries 9.6
large



capitalization
mid
small
  TOP 10 HOLDINGS
1 Microsoft Corp 6,1
2 Symantec Corp. 3,9
3 Cisco Systems, Inc. 3,8
4 ProctorGamble 3,7
5 Amgen, Inc 3,6
6 Intel Corp 3,5
7 Altria Group 3,4
8 Qualcomm.Inc 3,4
9 PepsiCo, Inc 3,4
10 Dell,Inc 3,2
15.556
129
Pioneer Equity Income Fund 30/11/2005.
Investment style
  TOP 5 SECTORS
1 Financial 26,13
2 Utilities 17,75
3 Industrials 11,11
4 Consumer 9,40
5 Telecomm. 9,03
blend
value
growt




large
capitalization
mid
small
  TOP 10 HOLDINGS
1 Paccar,Inc 3,93
2 Questar,corp. 3,51
3 Washington Mutual,Inc 3,06
4 T.Rowe 3,05
5 Chevron Corp. 2,43
6 Verizon,Inc 2,36
7 ATT, Inc 2,27
8 MercCo,Inc 2,22
9 Sun Trust Banks, Inc 2,11
10 Chubb Corp. 2,09
130
Fund profile
131
Investiranje u indeksne fondove
  • Indeksni fond investira u akcije koje cine neki
    berzanski index. Indeksni fond nastoji da bude
    index u ogledalu.
  • SP 500 index je najdublji berzanski index koji
    se sastoji od najvecih svetskih kompanija koje
    obuhvataju sve sektore
  • Indexi za male, srednje i velike kompanije kao i
    sektorski, indexi obveznica, globalni indexi
  • Berzanski indexi imaju bolje performanse od
    vecine investicionih fondova, pa indeksni fondovi
    teže da ih oponašaju.
  • Vanguard Index Trust 1975, sada Vanguard 500
    Index Fund

132
Prednosti investiranja u indexne fondove
  • Niži troškovi investiranja, portfolio menadžer ne
    mora da vrši analize akcija
  • Najpogodniji su za dugorocne investitore, zbog
    trenda rasta na dugi rok
  • Investitor znacajno redukuje rizik zbog velikog
    broja kompanija u koje investira.
  • Da li je vredno trošiti vreme na analize ili
    investirati u indeksne fondove i uštedeti vreme i
    smanjiti troškove?
  • Ipak, koji je osnovni nedostatak investiranja u
    indeksne fondove?

133
Društva za upravljanje investicionim fondovima
  • Citadel Asset Management
  • Delta Investments
  • Fima Invest
  • Focus Invest
  • Ilirika Investments
  • Jubmes invest
  • KD Investments
  • Raiffeisen Invest

134
Investicioni fondovi u Srbiji
  • Delta dynamic-otvoreni investicioni fond
  • Delta plus-otvoreni investicioni fond
  • FIMA ProActive-otvoreni investicioni fond
  • Focus premium-otvoreni investicioni fond
  • Ilirika Jugoistocna Evropa-otvoreni investicioni
    fond
  • KD Ekskluziv-otvoreni investicioni fond
  • Raiffeisen AKCIJE-otvoreni investicioni fond

135
Vrednosti investicionih jedinica 12.11.2007
  • Reiffeisen akcije
  • Vrednost investicione jedinice  1,039.28 RSD  
  • Vrednost imovine fonda 1,284,141,873.11 RSD
  • Delta plus (Delta invest)
  • Vrednost investicione jedinice 1.396,17 RSD
  • Vrednost imovine fonda 1.847.950.280,17 RSD
  • Fima proactive
  • Vrednost investicione jedinice 1.098,22 RSD 
  • Vrednost imovine fonda 1.335.262.305,68 RSD
  • Fokus invest/ Fokus premijum

  • 1.116,45 RSD

  • 335.510.620,44 RSD

136
Kretanje investicionih jedinica Delta plus i Fima
proactiv
137
Izvori informacija na internetu za investicione
fondove i trgovanje HOV
  • www.morningstar.com
  • NYSE (www.nyse.com)
  • Nasdaq (www.nasdaq.com)
  • Text (www.mhhe.com/cj)
  • CNNfn.com
  • CNBC.com
  • Yahoo.com
  • Zacks.com
  • Smartmoney.com
  • Multex.com
  • MSNBC.com
  • Quicken.com
Write a Comment
User Comments (0)
About PowerShow.com