POLO

1
POLOŽAJ ŽENA U DRUŠTVU

• ANGELINA MIRKOVIC
• SARA SEMENSKI
• RUŽICA OŠAP
• KRISTINA SKELIN

2
UVOD

• I danas, u 21. stoljecu, pitanje ravnopravnosti
  žena i muškaraca je još uvijek aktualno.
• piramidalna ravnopravnost - kaže da kako raste
  kolicina sudjelovanja i odlucivanja o važnim
  politickim odlukama, smanjuje se udio žena.
• Uzroke takve podjele uloga izmedu muškaraca i
  žena možemo tražiti možda u biološkim razlikama
  muškarca i žene, možda u mitovima (Adam i Eva),
  ali mnogi sociolozi polaze od pretpostavke da
  ljudsko ponašanje uglavnom odreduje i usmjerava
  kultura, tj. nauceni recepti za ponašanje, koji
  su zajednicki svim clanovima društva.
• S tog stajališta, uloge po rodu proizvod su
  kulture, a ne biologije.
• Najvecu ulogu u oblikovanju tih uloga ima
  socijalizacija.

3
SOCIJALIZACIJA

• Razdvajanje putova socijalizacije prema spolu
  zapocinje vrlo rano.
• Malim djevojcicama kupuju se lutke, pohvaljuje se
  njihova submisivnost (poslušnost, poniznost),
  poticu se igre u kojima se reproduciraju
  stereotipi o ženi kao domacici, dami i slabom
  emocionalnom bicu.

4

• Djecacima se kupuju pištolji i agresivne igracke,
  pohvaljuje njihova samokontrola, agresivnost,
  snaga i odlucnost, potice herojski kompleks i
  životna ambicija, dojam superiornosti,
  odgovornosti i dominaciji.
• Patrijarhalna obitelj ima potrebu za jasnim
  odvajanjem uloga, prava i dužnosti, modela
  ponašanja i vrlina muškaraca i žena.

5
MIT O MATRIJARHATU
6

• J.J. Bachofen, 1861. godine, Materinsko pravo
• Stajalište o matrijarhatu koji prethodi
  patrijarhalnim zajednicama
• Ginekokraciji prethodi heterizam, stanje potpune
  spolne slobode, situacija u kojoj su i muškarci i
  žene imali više spolnih partnera, a da to nije
  vrijedalo osjecaj morala
• Potpuna spolna sloboda znaci da nikada nije
  jasno tko je otac djeteta, vec samo tko je majka
  te se srodstvo moglo racunati iskljucivo po
  majcinoj liniji
• Sve to dovodi do ginekokracije, stvarne
  vladavine žena nad muškarcima
• Žene imaju vlast sve dok u stvarnom ratu ne
  bivaju pobijedene, pokorene i potlacene

7

• Prijelaz u patrijarhat Bachofen opisuje kao
  duhovni proces, kao duhovni razvoj od ženskog
  materijalnog k muškom duhovnom, od ženske prirode
  muškoj kulturi, od materije duhu
• Muško ekskluzivno pravo nad jednom ženom je
  neprirodno, smatra Bachofen
• Priroda ne obdaruje ženu svim dražima
  kojima ona raspolaže, zato da uvene u rukama
  jednog pojedincaOdstupanje od prirodnog zakona
  materije, što je zapravo brak, mora se okajati
  periodom heterizma

8
POLOŽAJ ŽENE U BABILONU (19. 16. st. pr. Kr.)

• Žena u Babilonu koliko god je daleko od
  ravnopravnosti s mužem, ipak je daleko od
  pokornosti koju poznaju drugi mnogo kasniji
  pravni sustavi
• rodilja, odgojiteljica i domacica
• Takvu ženu muž nema pravo zapostavljati (tad žena
  ima pravo na razvod), neosnovano optuživati za
  preljub, napustiti i otici u drugo mjesto
• ima pravnu i djelatnu sposobnost, može biti
  svjedok, cesto u pravnom prometu nastupa u
  vlastito ili muževo ime, vodi obrt, trgovinu
• Nakon muževe smrti, ili u slucaju razvoda, ona je
  staratelj svoje djece, upravitelj njihove i
  vlastite imovine
• Cak i za trajanja braka žena zadržava odredenu
  samostalnost u odnosu prema mužu može imati
  vlastitu imovinu koja nije miraz nego ju je
  stekla prije ili za vrijeme braka i koja nije dio
  zajednicke imovine
• Roditeljska vlast pripada samo ocu, a na majku
  prelazi samo smrcu oca

9
(No Transcript)
10
POLOŽAJ ŽENE U ANTICKOJ GRCKOJ

• ATENA
• Zavisan i podreden položaj atenske žene vidljiv
  je vec u djevojackoj dobi i nacinu na koji je
  ulazila u brak. Udate su žene tek rijetko mogle
  prekoraciti prag svoga doma, dok su se djevojke
  jedva pojavljivale u unutrašnjem dvorištu, jer su
  morale živjeti daleko od nepozvanih pogleda pa
  tako i od muških clanova vlastite obitelji.
• Kyrios - djevojcin otac, a ako ga nije imala,
  brat, djed, ili pak zakonski skrbnik, bio je taj
  koji je djevojci birao muža i odlucivao za nju.
  Takoder se brinuo za njezinu imovinu, miraz te je
  mogao, naravno ako je želio, zastupati njezine
  interese na sudu prilikom prodaje te imovine.
• Muž je uvijek imao pravo otjerati ženu cak i kada
  nije postojao opravdani razlog. Neplodnost je
  tome bila cest povod. Naime, kada se vec ženio da
  bi osigurao održavanje loze i države, muž je,
  protjerivanjem neplodne žene, samo ispunjavao
  svoju vjersku i patriotsku dužnost.
• Brak nije unosio nikakve promjene u povuceni
  život žene. Pravilo je bilo poštena žena neka
  bude u kuci, ulica je samo za nevaljalice.
• Opcenito, ženu nije smjelo zanimati ono što se
  zbiva izvan kuce. To se ticalo muškarca i samo
  njega. Uostalom, ona i nije imala prilike
  razgovarati s mužem, koji je gotovo uvijek bio
  odsutan.

11

• SPARTA
• Sparta je za razliku od Atene u odnosu prema
  ženama bila neuobicajeno liberalna.
• Do odredene dobi edukacija i odgoj djevojcica i
  djecaka bili jednaki. Fizicka sposobnost se
  smatrala jednako važnom za muškarca i za ženu.
  Ucile su jahati i upravljati kocijom te su
  sudjelovale u raznim natjecanjima trcanje,
  hrvanje, bacanje diska i koplja.
• Sustav odgoja za djevojke u Sparti ukljucivao je
  i proucavanje umjetnosti pa su se Spartanke - kao
  i Spartanci, ponosile svojim intelektualnim
  znanjem. Odgoj je ukljucivao i upoznavanje sa
  seksualnošcu, brakom i materinstvom što ih je
  pripremalo da se kao zrele osobe ukljuce u
  društveni život.
• Prema grckim standardima, Spartanke su se u
  odnosu na Atenjanke relativno kasno udavale,
  negdje oko osamnaeste godine, dakle kada su vec
  bile potpuno zrele.
• Spartanski obicaj koji je oduvijek smatran
  najstrašnijim, jest dijeljenje žene medu
  muškarcima. To je bio tradicionalan obicaj i
  opcenito prihvacen. Tri ili cetiri muškarca
  dijelila su istu ženu, a djeca su smatrana
  zajednickom.
• Radanje djece bila je najvažnija zadaca slobodne
  Spartanke. Zbog toga se velika pažnja posvecivala
  fizickoj spremnosti žene, jer se vjerovalo da
  pridonosi radanju snažnog i zdravog potomka.
  Spartanka je bila ponosna majka, a sinovi su je
  zbog toga iznimno cijenili.
• Spartanke su bile samostalne, mocne, snažne i
  otvorene, bile su ukljucene u državni aparat i
  zauzimale važno mjesto u spartanskom društvu koje
  je cijenilo majke novih generacija ratnika.

12

• ... ako covjek izbjegne brak i sve nevolje što
  žena donosi s njim i nikad ne uzme ženu, na
  kraju postaje jedan starac koji nema nikoga tko
  bi se za njega brinuo. On ima dovoljno za život
  da živi, No, kad umre, njegovi daleki rodaci
  Podijelit ce njegovu imovinu...
• (Heziod Teogonija, 603-607)

13
POLOŽAJ ŽENE U SREDNJEM VIJEKU

• Velika uloga svecenstva i Crkve u životu ljudi
• Velika važnost braka, uloga žene uglavnom
  ogranicena na reprodukciju i obiteljski život
• Žene su u srednjovjekovnom društvu uglavnom
  prihvacale pasivnu podložnost koju je propisivala
  Crkva, a sva inicijativa bila je na muškarcima
• Smatrale su se opcenito inferiornima i to prvo
  kao ocevo, a zatim ako muževo vlasništvo
• Zadaca žene jest odgoj djece u smislu poštivanja
  hijerarhije i roda, njezina kompetencija odnosi
  se na kucno gospodarenje. Ona upravlja
  'obiteljskim' osobljem (slugama, ili cak ponegdje
  i robovima) i ima moralnu dužnost brinuti se o
  njihovim materijalnim i duhovnim potrebama.
• Brakove su dogovarali roditelji. tek od sredine
  13. stoljeca zarucnici su se mogli dogovoriti, a
  vjencanje je moralo biti javno, kako bi se mogle
  obznaniti moguce zapreke
• Za žene viših staleža, koje nisu uspjele naci
  muža bila su otvorena vrata brojnih samostana ili
  konventa. Ista sudbina cekala je i udovice.
• Obrazovale su se kod kuce (bilo je potrebno da
  proteknu stoljeca dok se nisu pocele slati u
  škole)
• Velika uloga žena u podrucju brige za zdravlje i
  porodiljstvo (tradicija i moral nisu dopuštali da
  žene pregledava muškarac

14
(No Transcript)
15
FEMINIZAM

• (lat.)- pokret za ravnopravnost žena s muškarcima
• FEMINIZAM (franc. féminisme, prema lat.
  feminažena), društveni pokret i svjetonazor koji
  se zalaže za unaprjedenje položaja žena
  uklanjanjem spolne dominacije i diskriminacije
  (seksizma) te promicanje rodne jednakosti u svim
  podrucjima života (RODNI FEMINIZAM)
• 19. stoljece, zapadne zemlje

16
(No Transcript)
17
3 VALA FEMINIZMA

• 1. feminizam jednakosti 19. st
• Sufražetkinje borba za žensko pravo glasa
• 2. 1960. do 1980. 3 glavne tendencije
  radikalni, socijalisticki i liberalni feminizam
• Simone de Beauvoir Drugi spol, Betty
  Friedan The Femine Mystique
• 3. rodni feminizam od 1980.
• negira rodne razlike

18
(No Transcript)
19
Fokusi današnjeg feminizma

• Jednaka gradanska i politicka prava muškaraca i
  žena
• Jednake place muškaraca i žene te jednake
  mogucnosti na radnom mjestu
• Pravo na slobodu i život žena bez muškaraca te
  lezbijsko materinstvo
• Reproduktivna prava i kontrola radanja
• Besplatna i sigurna kontracepcija te pravo na
  pobacaj
• Nasilje u obitelji
• Silovanje u braku
• Seksualna eksploatacija
• Traficking - žensko ropstvo
• Ženska solidarnost
• Prava LGBTIQ osoba, osobito lezbijki, te žena iz
  drugih marginaliziranih skupina, etnickih
  skupina..
• Teza "privatno je politicko" - ne postoji
  privatno pitanje ukoliko se radi o diskriminaciji
  i nasilju, jer oni su sami politicko pitanje i
  zahtjevaju društvenu ili državnu intervenciju.

20
POLOŽAJ ŽENA U RELIGIJI
21

• Sve religije su patrijarhalne buduci da potjecu
  iz patrijarhalnih društava
• Ženama se uvijek prigovarala ona jabuka, koju je
  zagrizla Eva - predstavnica svih žena svijeta
• Proroci su vecinom muškarci, Bog po osobljen u
  muškom rodu izgled i ime
• Žena unutar religije ima podreden položaj u
  odnosu na muškarca, prikazane su manje vrijednima
  hodajuce zlo
• No, u Svetim knjigama se govori i o jednakosti
  žene i muškarca pred Bogom, ali ne i u društvu
• Jedina svrha žene je radanje i odgoj djece
• Vladin ured za ljudska prava održao je okrugli
  stol na temu Položaj žena u vjerskim
  zajednicama
• - zakljucak položaj žena nije zadovoljavajuci

22
TEOLOŠKA POZADINA NERAVNOPRAVNOSTI ŽENA
JUDAIZAM, KRŠCANSTVO I ISLAM

•     1)     da je prvobitna Božja kreacija
  muškarac, a ne žena, s obzirom da se  vjeruje da
  je žena stvorena iz rebra muškarca a to je cini
  drugorazrednom i izvedenom u ontološkom smislu,
  prvo Adam pa Eva
•     2)      da je žena, a ne muškarac,
  prvenstveno odgovorna za ono što se naziva
  Covjekov Pad ili Istocni Grijeh tj. izgnastvo
  covjeka iz Raja pa se zbog toga prema svim
  Evinim kcerkama treba odnositi sa mržnjom i
  prezirom
•    3)     da žena nije samo stvorena od covjeka
  nego takoder i za covjeka, što njenu egzistenciju
  u potpunosti cini instrumentalnom, a ne
  fundamentalnom

23
JUDAIZAM ILI ŽIDOVSTVO

• Srce Judaizma je Tora, Zakon.
• No, prema Talmudu, žene su oslobodene studiranja
  Tore. Neki židovski rabini jasno isticu Neka
  rijeci Tore radije budu uništene vatrom nego da
  budu dodijeljene ženama i Ko god poducava svoju
  kcerku Tori isto je kao da je pocinio
  nepristojnost
• Ortodoksni judaizam zahtjeva strogu podjelu na
  spolove ženu i muškarca
• Zadaca žene-potomstvo, neplodnost najveci grijeh
  i sramota (Sara, Rahela,Rebeka)

24
KRŠCANSTVO

• Shvaca 2 tipa covjeka
• muški i ženski jednaki
• No, povijest nam pokazuje drugacije, cak i
  Biblija
• Žene svecenice
• Katolicizam - mogu, al ne smiju
• Protestatizam jesu
• Žena u Bibiliji prikazana kao hodajuce zlo
  grešnica, preljubnica
• Žena u Crkvi ima sporednu ulogu (cišcenje i
  ukrašavanje crkve), a muškarac glavu
• Crkva kritizira feminizam zbog zalaganja za
  abortus

25

• Biblija
• Stari zavjet
• Na svoju sliku stvori Bog covjeka, na sliku
  Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih
  (Post 1, 27)
• A ženi rece u trudnoci tvojoj muke cu umnožiti,
  u mukama ceš djecu radati! Žudnja ce te mužu
  tjerati, a on ce gospodarit nad tobom!
• " Ne zaustavljaj pogleda ni pred cijom ljepotom i
  ne sjedaj sa ženama. Jer iz odijela izlazi
  moljac, a od žena ženska zloca. Bolja je zloca
  muška nego dobrota ženska od ženepotjece
  sramota i ruglo.
• (Knjiga Sirahova 41,12-14)

26

• Novi Zavjet
• Kao u svim Crkvama svetih, žene na Sastancima
  neka šute. Nije im dopušteno govoriti, nego neka
  budu podložne, kako i Zakon govori. Žele li što
  saznati, neka kod kuce pitaju svoje muževe jer
  ružno je da žena govori na Sastanku.(1
  Korincanima 14,34-35)
• Ako se žena ne pokriva, neka se šiša ako li je
  pak ružno ženi šišati se ili brijati, neka se
  pokrije. A muž ne mora pokrivati glave, ta slika
  je i slava Božja a žena je slava muževa. Jer
  nije muž od žene, nego žena od muža. I nije
  stvoren muž radi žene,nego žena radi muža."(1
  Korincnima 11,6-9)
• Podložni budite jedni drugima u strahu Kristovu!
  Žene svojim muževima kao Gospodinu! Jer muž je
  glava žene kao i Krist Glava Crkve - On,
  Spasitelj Tijela. Pa kao što se Crkva podlaže
  Kristu, tako i žene muževima u svemu!(Efežanima
  5,21).
• "Žena neka u miru prima pouku sa svom
  podložnošcu. Poucavati pak ženi ne dopuštam, ni
  vladati nad mužem, nego - neka bude na miru. Jer
  prvi je oblikovan Adam, onda Eva i Adam nije
  zaveden, a žena je zavedena, ucinila prekršaj. A
  spasit ce se radanjem djece ako ustraje u vjeri,
  ljubavi i posvecivanju, s razborom"
  (1Tim.2,11-15).
• "TAKO SU DUŽNI I MUŽEVI LJUBITI SVOJE ŽENE KAO
  SVOJA TJELESA. TKO LJUBI SVOJU ŽENU, SEBE SAMOGA
  LJUBI. (Efežanima 5,28)

27
ISLAM
28

• Punoljetnošcu žena po šeri'atskom pravu postaje
  slobodna gradanka sposobna je da vrši sve
  dopuštene pravne poslove. Ima pravo raspolagati
  sa svojom imovinom kako hoce
• Punoljetna muslimanka može se obvezati i primati
  obveze, može ici na sud, podnositi tužbu sudu, a
  može na sudu svjedociti svjedocanstvo dviju
  žena vrijedi kao jednog muškarca
• Muslimanka, kad je punoljetna može sama stjecati
  zaradu i uzdržavati se, može nesmetano pohadati
  škole isto kao i musliman muškarac
• No, u vecini muslimanskih zemlja žena nema ta,
  ali ni nikakva druga prava ne sudjeluje u
  javnom životu
• Ne smije se u javnosti pojavljivati s muškarcem,
  ukoliko nije clan njene obitelji
• Dogovoreni brak
• Jedan musliman može oženiti do cetiri žene po
  Kuranu
• Jedina žena spomenuta u Kur'anu po imenu je
  Merjem
• Žensko tijelo mora biti pokriveno-burke

29
Kur'an

• Položaj žene je utvrden zakonom Seri'ata i
  potjece od Boga
• Muškarci vode brigu o ženama zato što je Allah
  dao prednost jednima nad drugima i zato što oni
  troše imetke svoje.
• Žena je stvorena od rebra i nema nacina da se
  ispravi zato ako želite da imate koristi od nje,
  okoristite se dok je još iskrivljenosti u njoj. A
  ako pokušate da je ispravite, slomit cete je, a
  slomiti je znaci razvesti je.
• (Sura en-Nisa,dio 34.ajeta,Korkutov prijevod)
• Kome se rodi kcer, pa je živu ne zakopa, niti je
  ne ponizi, niti daje prednost sinu to jest
  muškoj djeci nad svojim kcerima, Allah ce ga radi
  nje uvesti u Džennet. (Kuran, 2574)

30
NEKI HADISI O ŽENAMA

• "Neka žene iz plemena Hasam je došla kod
  Allahova Poslanika i rekla mu - Allahov
  Poslanice, objasni mi kakve su obaveze žene prema
  mužu. Ja sam bez muža, pa ako mognem tim
  obavezama udovoljiti, udat cu se. Muhammed joj
  rece -Žena je dužna na poziv muža stupiti u
  intimni odnos kad god on to bude tražio. Žena ne
  smije postiti dobrovoljni post (nafilu) bez
  muževog odobrenja, jer ako to uradi samo je
  gladovala, jer u tom slucaju post nece biti
  primljen kod Allaha. Dužnost joj je da ne izlazi
  iz kuce bez muževog znanja i odobrenja, jer ako
  to radi proklinjace je nebeski meleki, meleki
  koji donose ljudima Allahovu milost i meleki koji
  su zaduženi da izvrše kaznu." (Taberani)

31

• Žena koja umre, a njezin muž bude zadovoljan s
  njom, uci ce u Džennet." (Tirmizi)
• "Allahovo prokletstvo je na žene koje oponašaju
  muškarce i na muškarce koji oponašaju
  žene."(Ahmed, Ebu Davud)
• "Grešno je svako oko koje gleda što je
  zabranjeno, jer time vrši cin bluda. Žena koja se
  namiriše i lijepo nakiti u namjeri da zavede
  grupu ljudi kraj kojih prode, griješna je zbog
  takvog postupka, kojim može izazvati pobudu i
  odvesti u blud." (Ahmed, Tirmizi)
• "Prema ženama su velikodušni i pažljivi samo
  plemeniti ljudi, a žene ponizuju i zlostavljaju
  samo oni koji su loši i niske naravi."
• (Ibn Asakir)
• "Najbolji medu vama su oni koji su najbolji prema
  ženama." (Ahmed)

32
ŽENE NA PODRUCJU HRVATSKOJ
33
RANI SREDNJI VIJEK U DALMATINSKIM GRADOVIMA

• žene imaju vecu slobodu
• zastupljen je kognatski oblik obitelji koji je
  organiziran na bilateralnim vezama
• odredivanje srodstva prema najutjecajnijem
  rodniku u društvenoj zajednici
• 11. stoljece pojava agnatskog oblika obitelji
  prema ocinskoj liniji
• U kognatskom obliku obitelji nasljedstvo koje
  su kceri dobivale nije se smatralo izgubljenim
• djeca su mogla izabrati pripadnost majcinoj
  strani
• udovice se nisu smjele preudati ukoliko su
  željale uživati imovinu pokojnih muževa?PREPORUKA
  gtgtCUVANJA KREVETAltlt

34

• rani srednji vijek pravo kceri i sinova na
  pokretnu i nepokretnu imovinu
• kasni srednji vijek kceri se isplacuju mirazom
  (isprave)
• pojava postupnog procesa kojim se kceri
  iskljucuju iz jednakog nasljedivanja
• POSLOVNA AKTIVNOST ŽENA
• rani srednji vijek
• žene sudjelovale u imovinskim transakcijama
• - slobodno raspolaganje svojom imovinom
• - samostalno nastupanje žena na sudu
• kasni srednji vijek
• žene se iskljucuju iz imovinskih tansakcija
• mogle su prisustvovati poslu samo ako su ih
  muževi ovlastili

35
MEÐURJECJE SAVE I DRAVE U SREDNJEM VIJEKU

• GOSPODARSKI ŽIVOT
• poslovno aktivne
• javlja se potreba da razumiju posao svojih
  muževa
• - kako bi ih mogle zamijeniti
• - kako bi dopunile obiteljske prihode
• - ukoliko su bile udovice
• - neudane žene tako su osiguravale
  sredstva za život
• IMOVINSKO-PRAVNI POLOŽAJ
• postoji - zajednicka imovina partnera
• -osobna imovina partnera?(medusobno
  poslovanje muža i žene)
• brakovi bez djece ? paterna paternis materna
  maternis
• nasljedivanje medu djecom izjednaceno

36

• ŽENE U SUDSKIM PROCESIMA
• dopušteno im je svjedocenje u slucajevima teških
  zlocina (preljub,ubojstvo)
• na sudovima žene nastupaju samostalno pa cak i
  kad su bile u braku
• predvidene su odredbe koje štite žene u slucaju
  silovanja pa i bludnice predvidena je smrtna
  kazna

37
ŽENE SENJSKIH USKOKA 17.st.

• kao razlozi uskockih pohoda navodi se žensko
  pucanstvo (zbog bogatstva)
• žene su obavljale djelatnosti
• - posredovanja
• - preuzimanja otkupnine
  
• - posredovanja
• u dalmatinskim gradovima cesto su uskoci otimali
  djevojke spremne za udaju

38
OBRAZOVANJE ŽENA U 19.ST.

• hrvatska javnost bila je podjeljena po pitanju
  ženskog obrazovanja
• - prijetnja konzervativnosti
  (muško-ženske uloge)
• - sredstvo kojim ce se prenositi
  intelektualne i moralne vrijednost na buduce
  naraštaje
• 1869. u Hrvatskoj je bilo pismeno svega 11 žena
  starijih od šest godina a 86 potpuno nepismenih
• 70-tih godina 19.st. žene su se izborile za pravo
  otvaranja viših puckih djevojackih škola
• 1888. godine odluka o obveznom pohadanju osnovne
  škole koja se podjednako odnosi na djevojcice
  kako i djecake
• 1892. u Zagrebu došlo je do promjena u strukturi
  srednjoškolskoga obrazovanja djevojaka i to
  odlukom ministra Izidora Kršnjavog
• ukida se viša djevojacka škola i otvaraju se 2
  nove institucije
• -Privremeni ženski licej i Ženska
  stucna škola
• 1901. dobivaju djevojke pravo redovitog upisa
  na fakultete i to prvo na Filozofski fakultet a
  onda i na druge
• Domace ognjište je prvi ženski list u Hrvatskoj
  pokrenut 1900.

39
SELJACKA ŽENA IZMEÐU DVA SVJETSKA RATA

• MLADOST
• žene obavljaju sezonske poslove ? zaradeni novac
  služio je za miraz
• izbor bracnog partnera nije se temeljio na
  osjecajima te su o tome odlucivali roditelji
• ZRELOST
• važna uloga žena u gospodarstvu? zajednicki
  poslovi žene cesto obavljaju poslove muževa
• moguce je bilo da žena ukoliko je najsposobnija
  bude glava kuce ? ne može se više ni govoriti o
  podredenosti žene u braku za razliku od
  gradanskih obitelji

40

• bracni partneri zajedno su odlucivali o trošenju
  zaradenog novca
• patrilinearno nacelo osim u obiteljima bez sinova
  gdje se primjenjuje matrilinearno nacelo
• mogucnosti kad je kcer mogla nasljediti dio
  posjeda
• - kad otac umre bez oporuke, a djeca su
  maloljetna
• - za živih roditelja i ta zemlja nužno
  je morala biti manja od bratove
• nakon smrti jednog bracnog partnera ovaj
  preživjeli ima pravo na uživanje imovine al ne
  dobiva vlasništvo nad njom, dok je u plemickim
  obiteljima žena imala slobodno pravo raspolagati
  muževom imovinom
• udovice s djecom morale su voditi brigu o djeci

41
NOVIJE DOBA

• JUGOSLAVENSKA IDEOLOGIJA
• iskustvo feminizma ujece uvelike i na žene u
  Jugoslaviji
• organiziraju se razlicite ženske organizacije vec
  20-tih godina 20.st.
• ženama se i dalje osporava pravo glasa i kao
  opravdanje za to navodi se uvjerenje o
  gtgtženskojltlt subjektivnosti
• glavne teme meduratnog razdoblja postaju pravo
  glasa i ravnopravnost žena
• jedna od najznacajnijih predstavnica ženskog
  feminizma je Marija Juric Zagorka , urednica
  Ženskog lista i Hrvatica, zalaže se za pravo
  glasa
• zatvoreni krugovi jugoslavenske politike
  ostavljali su ženama malo prostora da se probiju
  do javnost
• Eksperiment ? Ženska stranka koja je nastojala
  pomoci ženama u politickom radu i njihovoj borbi
  za pravo glasa
• izbijanjem Drugog svjetskog rata dolazi do
  gašenja ženskih pokreta

42
(No Transcript)
43
FEMINIZAM OD 60ih PA DO KRAJA STOLJECA

• 1975. godinu UN je proglasio godinom žena
• 1986. u Zagrebu se osniva Ženska grupa Trešnjevka
  iz koje 1988. proizlazi gtgt SOS-telefon za žene ltlt
• 1989. osniva se gtgtAutonomna ženska kuca ltlt u
  Zagrebu
• 1992. gtgt Centar za žene žrtve rata ltlt
• pocetkom devedesetih organizacije su bile
  okrenute humanitarnom radu a u drugoj polovici
  mirnodopskim problemima
• osnovane su i neke institucije u okviru vlasti
  koje vode brigu o ženama
• - Ured za ravnopravnost spolova
• - saborski Odbor za
  ravnopravnost spolova
  
• - Pravobraniteljice za
  ravnopravnost spolova

44
LITERATURA

• Biblija
• Feldman, A., (2004.) Žene u Hrvatskoj, Zagreb
• Guillaume, A., Tradicije islama
• Hrvatska enciklopedija, (2001.) Leksikografski
  zavod Miroslav Krleža, Zagreb
• Položaj žena u Republici Hrvatskoj, (2000.) ur.
  Juras, B., Zagreb
• Kregar, J., Sekulic, D., Ravlic, S., Grubišic, K.
  (2008.) Uvod u sociologiju, Zagreb
• Kurtovic, Š. (2005.) Opca povijest prava i
  države, Zagreb
• Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb,
  Hrvatski opci leksikon, (1996.) Peraica, A., Žena
  na raskrižju ideologija,
• Mill, J. S., (2000.) Podredenost žena, Jesenski i
  Turk, Zagreb,
• Watkins, S. A. (2002.) Feminizam za pocetnike,
  Jesenski i Turk, Zagreb
• Wesel, U. (2004.) Mit o matrijarhatu, Scarabeus,
  Zagreb

45
HVALA NA PAŽNJI! ?