Posljedice stresa na radu, bullynga i mobinga na psihicko zdravlje nastavnika

1
Posljedice stresa na radu, bullynga i mobinga na
psihicko zdravlje nastavnika
Crikvenica, 20.listopada 2006.

• mr.sc. Elvira Koic, dr.med.
• Opca bolnica Virovitica

www.mobbing.hr
2
Svjetska zdravstvena organizacija WHO opisuje
zdravlje kao stanje potpunog tjelesnog,
psihickog i socijalnog zdravlja, a ne samo
odsustvo bolesti i zdravstvenih poteškoca,

• Psihicki poremecaji spadaju u najcešca oboljenja
  uopce,
• svaka treca osoba pati od njih bar jednom u
  životu.
• Neki ljudi psihicku krizu prevladaju vlastitim
  snagama,
• ali svakoj desetoj osobi potrebno je lijecenje

• cime je istaknuta važnost koju za covjeka pored
  fizicke komponente zdravlja imaju i njegova
  psihicka i socijalna komponenta.
• Životna radost i dobro raspoloženje sastavni su
  dio
• dobrog psihickog zdravlja, na koje povoljno
  utjecu i dobri odnosi u obitelji, na poslu, u
  školi i u slobodnom vremenu.

3
Integracija
Duh
Duša, emocije
Tijelo, Oblik/ Znanje, mišljenje
4
Prema nacelima UNO-a, WHO-a, i ILO-a svaki covjek
ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo
okruženje, koje ce mu omoguciti normalan
socijalni i ekonomski produktivan život.

• Ovo ima poseban znacaj, jer provodimo trecinu
  svog života radeci.
• Radom se omogucava ekonomski neovisan život,
  razvijanje sposobnosti, kao i ostvarivanje
  socijalnih kontakata.
• Na drugoj strani, zaposleni su cesto izloženi
  opasnim situacijama i doživljavaju stres na
  radnom mjestu.
• Uzroci ovim pojavama su razliciti i mnogobrojni.
  Stres nastaje na klasican nacin preopterecenjem
  na radnom mjestu i nedostatkom vremena, cije
  uzroke cesto treba tražiti u samoj organizaciji,
  nivou izobrazbe radnika ili jednostavno u
  nesigurnosti u pogledu zadataka radnicima.
• Nesporazumi i komplikacije gomilaju se u
  multikulturnim timovima izmedu ostalog i zbog
  slabog poznavanja jezika zemlje u kojoj se
  boravi, ali i zbog razlicitih kulturnih normi i
  nacina komunikacije.

• Ali rad i sa ostalim problematicnim (npr.
  traumatiziranim) grupama je isto tako
  kompliciran.
• Jednim istraživanjem provedenim u Gracu,
  Kopenhagenu i Barceloni ustanovljeno je da 90
  ispitanika stres na svome radnom mjestu opisuje
• kao srednjeg do jakog intenziteta, dok 40 smatra
  da je on jako intenzivan.
• okruženje na radnom mjestu a posebno stres
  pozitivno ili negativno se odražava na zdravlje i
  cjelokupno stanje, kako fizicko tako i psihicko.

5
Radna okolina

• Mirisi (aroma th)
• Boje (kromoterapija ili koloroterapija)
• Svjetlo (light th)
• Danski lijecnik Niels Ryberg Finsen osnovao je
  suvremenu terapiju svjetlom prije 100 godina.
  Godine 1903. dodijeljena mu je Nobelova nagrada
  za medicinu za njegova postignuca u svjetlosnoj
  terapiji.

• Buka (muzikoterapija)

• Masaru Emoto

6
DISTRESS (negativan)
EUSTRESS (pozitivan)
7
Stres vezan uz posao

• situacija u kojoj cimbenici posla u interakciji
  sa radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili
  fiziološko stanje
• do te mjere da odstupa od normalnog
  funkcioniranja
• rezultat neodgovarajucih zahtjeva radne okoline
  koji su u neskladu sa mogucnostima zaposlenih

• Burn-out
• Mobing

8
Obilježja stresne radne sredine

• nedostatak edukacije potrebne za posao
• nedostatak komunikacije i podrške osoblja
• nejasna pravila napredovanja
• nejasna pravila korištenja godišnje odmora
• nedostatak strucne i organizirane supervizije
• nedostatak autonomije
• neadekvatna opremljenost radnog mjesta

• vremenski pritisak rokova
• nejasno definirane uloge
• premalo suradnika u timu
• preopterecenost brojem slucajeva
• loša organizacija rada
• loši odnosi sa suradnicima
• natjecateljski odnos

9

• Burn out je progresivni gubitak idealizma,
  energije i smislenosti vlastitog rada kao
  rezultat frustracija i stresa na poslu.
• Izgaranje na poslu nije isto što i umor.
• Umor ne ukljucuje promjene stavova prema poslu i
  ponašanje prema klijentima.

10
(No Transcript)
11
eng. to mob prostacki napasti, nasrnuti
emocionalno silovanje engl. mob svjetina,
masa, mafija, banda, fukara ...
MOBING

• Mobing se razvija zbog razlicitih postupaka
  kojima
• jedna osoba ili više njih sustavno psihicki
  terorizira drugu osobu
• sa svrhom ugrožavanja njenog integriteta, ugleda
  i dostojanstva, tj. ponižavanjem, sve do
  eliminacije.
• socijalna interakcija, kroz koju jedna osoba
  (rijetko više od jedne) biva napadnuta, gotovo
  svakodnevno kroz razdoblje od više mjeseci od
  strane jedne ili više osoba (rijetko više od
  cetiri),
• emocionalno zlostavljanje na radnom mjestu,
• težnja suradnika, podredenih ili nadredenih da
  putem glasina, prijetnji, ponižavanja,
  iskorištavanja i izolacije nekog otjeraju sa
  posla,
• zlobno, neseksualno, neracionalno, generalno
  zlostavljanje.

• pojavljivanje razlicitih simptoma i znakova u
  izloženih osoba
• nastalih kao posljedice nakupljenog negativnog
  stresa
• uslijed svojevrsnog psihoterora,
• medu suradnicima

Psihicko zlostavljanje u smislu novoga Zakona
je ono koje predstavlja proces (dogadanje) kojim
pocinitelj odnosno pocinitelji vrši/vrše,(
stalne) sustavne napadaje i povrede izražavanja
i mogucnost izražavanja, slobodu donošenja
odluka, ogranicavanje prava osobnosti,
ogranicavanje izražavanja vlastitih vrijednosti,
socijalnih kontakata, dostojanstva, casti i
ugleda, te mogucnosti izražavanja ovih zašticenih
vrijednosti u procesu rada.
12
Oblici pojavljivanja mobinga

• vodoravni mobing unutar istog intenziteta
  autoriteta i moci na radnom mjestu
• okomiti mobing tip A od nadredenih prema
  podredenima (autoritet, moc)
• strateški mobing
• okomiti mobing tip B od podredenih k
  nadredenima (pasivna agresija, neizvršavanje
  zadataka, opstrukcije..)

13

• Mobbing prolazi kroz 5 osnovnih razvojnih faza
• I. faza U prvoj se fazi kao potencijalna osnova
  mobbinga pojavljuje neriješen konflikt medu
  suradnicima, koji u konacnici rezultira
  poremecajem u meduljudskim odnosima.
• Izvorni se sukob ubrzo zaboravlja, a zaostale
  agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj
  osobi.
• II. faza. U drugoj fazi potisnuta agresija
  eskalira u psihoteror. U vrtlogu spletki,
  poniženja, prijetnji i psihickog zlostavljanja i
  mucenja žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko
  dostojanstvo i pocinje se osjecati i postaje
  manje vrijednim subjektom koji u svojem radnom
  okruženju gubi ugled, potporu, pravo glasa...
• III. faza U trecoj fazi vec obilježena i
  permanentno zlostavljana osoba postaje "vrecom za
  udarce", "dežurnim krivcem" za sve propuste i
  neuspjehe kolektiva.
• IV. faza karakteristicna je po ocajnickoj "borbi
  za opstanak" žrtve, kod koje se tada pojavljuje
  sindrom izgaranja na poslu, tj. kronicni sindrom
  umora (burn-out ), psihosomatski ili depresivni
  poremecaji
• V. faza U petoj fazi, uglavnom nakon
  višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od
  kronicnih bolesti i poremecaja, napuštaju posao
  ili posežu za suicidalnim izlazom.

14
JESTE LI ŽRTVA MOBBINGA ?ŠTO UKLJUCUJE
MOBBING-REPERTOAR ?

• Žrtvu se optužuje za propuste koji se objektivno
  nisu dogodili
• za ono što je napasnik kriomice namjerno
  eliminirao ili oštetio
• Neutemeljeno obezvrjeduju rezultate rada izabrane
  "žrtve"
• Uskracivanje važnih informacija
• Ismijavanje i šale na racun govora, držanja,
  hoda, odijevanja
• Na osnovi izgleda, privatnog života,
  nacionalnosti, spola, rase i sl.
• Širenje neprovjerenih glasina, kleveta, pogrda,
  pokušaji sramocenje žrtve
• Opterecivanje izmišljenim seksualnim intrigama
• Prijetnje fizickim nasrtajem, fizicko
  zlostavljanje
• Seksualno napastovanje
• Teror telefonskim pozivima
• Žrtvi se uskracuje mogucnost za ispriku

• U radnom okruženju žrtva ne može doci do rijeci
  ili je stalno prekidana u govoru
• Ignoriraju je, kao da ne postoji
• Iskljucuju je iz društvenog života na poslu
  ("zaborave" je pozvati na proslave, zabave,
  ignoriraju u stankama...)
• Prekidaju razgovor u trenutku kada žrtva ulazi u
  prostoriju
• Kontroliraju je li prisutna na poslu više ili
  manje nego što je to uobicajeno u doticnoj
  sredini
• Žrtvu se premješta u ured udaljeno od radnih
  prostora ostalih kolega
• Dobiva samo besmislena zaduženja i radne obveze
  koje su ispod njene profesionalne kvalifikacijske
  razine
• ili joj daju zadatke koje ne može riješiti
• ili stalno dobiva nova zaduženja
• Stalno izložena kritici

15

• Poduzeca i zaposlenici
• trpe ozbiljne
• gubitke
• zbog poremecaja psihickog zdravlja djelatnika.

16
Kako?

• ometa se napredovanje djelatnika
• cime poduzece sigurno gubi buducnost
• smanjuje se ucinkovitost (prezentizam)
• - i sigurno gubi sadašnjost
• postoji potreba za internim premještanjima
• novim namještenjima
• do zatvaranja radnih mjesta
• - i sigurno se gubi vrijeme i sredstva
• moguce tužbe, sudski postupci i odštetni zahtjevi
  usmjereni su primarno na poslodavca
• negativna slika o poduzecu

17
Zdravstvene posljedice

• dovode do bolovanja (apsentizma)
• napuštanja radnog mjesta
• ili dobivanja otkaza (zbog stecene nesposobnosti
  npr.)
• Istraživanja u Njemackoj pokazuju da su troškovi
  lijecenja kao posljedica mobinga oko 15 milijardi
  Eura godišnje (Wolmerath, 2000).

18

• fizicki poremecaji (psihosomatski) - kronicni
  umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna
  težina ili mršavljenje, nesanica, razliciti bolni
  sindromi, smanjen imunitet, povecana potreba za
  alkoholom, sedativima, cigaretama, problemi
  disanja (pojava bronhalne astme), dermatitisi,
  gubitak kose, glavobolje, migrene, kardijalne
  smetnje
• emocionalni poremecaji depresija, burn-out
  sindrom, emocionalna praznina, apatija, osjecaj
  gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak
  motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija,
  poremecaj prilagodbe, nesanica, reakcije
  izbjegavnja, pretjerana pobudljivost
• bihevioralni simptomi iritabilnost,
  projektivnost, nekriticno rizicno ponašanje,
  redukcija ili gubitak koncentracije, zaboravnost,
  eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost
  na vanjske stimuluse, bezosjecajnost, rigidnost,
  stalna okupiranost poslom, teškoce u donošenju
  odluka, heteroagresivne reakcije, poremecaji
  hranjenja, seksualne disfunkcije
• obiteljski problemi, razvod braka
• suicid žrtve (autoagresivne reakcije)

19
Mobing je kompleksan fenomen

• Obilježja pocinitelja narcisticki, asocijalni
  tip poremecaja licnosti
• Obilježja žrtve - sposobnosti, znanja, vještine,
  iskustvo, uvjerenja, temperament, osobnost,
  stavovi, motivacijaemocionalna i socijalna
  inteligencija
• Situacijski cimbenici uvjeti rada, okolina,
  normativi, povecanje zahtjeva, socijalne i pravne
  norme, stilovi vodenja ili upravljanja
• Interaktivni dogadaji timski rad, emocionalni,
  konkurencija, frustracije, agresija,
  komunikacije.

20
U kojim se radnim organizacijama se to dogada?

• najcešce u loše organiziranim poduzecima
• i
• u slucajevima bespomocnog,
• ne-educiranog
• ili nezainteresiranog
• menadžmenta  
• Npr. divide et impera - ne važi više jer
  upravljanje nije VLAST

21
Kako sprijeciti psihicke poremecaje na radnim
mjestima?

• Edukacijom
• Istraživanjem i procjenom
• Prevencijom
• Strategije pomoci i samopomoci

22
Edukacija
www.mobbing.hr www.psihijatrija.com
23
Uloga profesionalaca koji se bave mentalnim
zdravljem zaposlenika(lijecnika obiteljske i
medicine rada, psihologa i psihijatara )

• Istraživanja (vještacenja) screeningprije
  zapošljavanja pre-employment i nakon pojave
  fitness-for-dutyscreening i individualna
  vještacenja

24
Kako provesti procjenu?

• Odakle poceti?
• Jasno definirati što je poremecaj
• Znati hodogram postupka
• Koristiti gotove programe (npr. IVORA)

• Tko provodi procjenu?
• lijecnici obiteljske, medicine rada,
• psiholozi, psihijatri

25
Lijecnici obiteljske medicine

• Npr. kod mobinga.
• 1. Treba znati uociti fenomen mobinga
• kao moguci razlog obolijevanja pojedinca
  (zaposlenika)
• MOBING NIJE DIJAGNOZA
• ali
• u Medunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB 10
• postoje neke odrednice kojima bi se mogao
  oznaciti mobing
• Z 56.2 ugroženost od gubitka namještenja
• Z 56.3 stres zbog preopterecenosti poslom
• Z 56.4 neslaganje s poslodavcem i kolegama

26
Psiholozi (psihodijagnostika)

• Procijeniti osobe
• A) Prije zaposlenja
• B) Nakon utvrdenog poremecaja
• (kod mobinga i žrtvu i zlostavljaca)

27
Medicina rada

• procijeniti moguci kauzalitet i buduca dogadanja
• upozoriti poslodavce
• savjetovati
• postupanje
• koje ce dovesti do pozitivne promjene

• procijeniti okolinske triggere
• potencijalno opasne faktore aktualne sredine i
  trenutka

28
Psihijatri(na kraju)

• Procijeniti radnu sposobnost ili
• nastalu štetu kod pojedinca (invalidnost)
• Vještaciti po nalogu suda
• (nematerijalnu, duševnu bol)
• Potvrditi kauzalitet
• Preporuciti tretman

29
Svi eksperti klinicari na svoj bi nacin, u svom
podrucju, trebali moci

• Prepoznati sekundarnu dobit
• Rentne tendencije
• Kompenzatorno-neurotske simptome (F68.0)
• Simulaciju simptoma (F68.1)

30
Prevencija sagorijevanja na poslu(Conyne, 1991.)

• primarna prevencija (smanjivanje broja novih
  slucajeva)
• sekundarna prevencija (rana identifikacija i
  tretman simptoma prije nego se razviju u
  poremecaj)
• tercijarna prevencija (intervencija/tretman osoba
  koje su razvile poremecaj kako bi se prevenirao
  povrat)
• Takve preventivne intervencije mogu se provoditi
  na organizacijskoj razini
• s promjenama u školskoj okolini,
• ili na individualnoj razini
• kojoj je cilj jacati nastavnicke vještine
  suceljavanja sa stresom.

31
Strategije pomoci i samopomoci

• opažanje na koji nacin posao ima utjecaj na naše
  spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje,
  osjecaje
• prepoznavanje ranih simptoma stresa
• izabrati odgovarajucu strategiju suocavanja sa
  stresnom situacijom

• strukturiranje vremena definiranje važnosti i
  hitnosti posla, planiranje vremena za odmor
• postavljanje granica i kratkorocnih i dugorocnih
  ciljeva
• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja
  simptoma stresa
• rekreacija
• tehnike relaksacije

32
Prevencija

• Interni pravilnici
• Adekvatno pružene informacije
• (npr. brošure, leci..)

• Postojeci važeci ZAKONI
• Ustav
• Kazneni
• Gradanski
• O radu
• O obveznim odnosima
• O ravnopravnosti spolova

33

• IRSKA prognanicima
• 27. Što je s disciplinom u školi?
• Ucitelji hvale djecu kad se trude i dobro
  rješavaju školske i domace zadatke. Pohvala
  pomaže u motivaciji djece.
• Fizicko kažnjavanje ne koristi se u irskim
  školama. Ono je protuzakonito. Svaka škola ima
  pravila o disciplini. Mjere koje poduzima neka
  škola odredene su u njenom pravilniku.
  Roditeljima se daje pravilnik o disciplini. Na
  primjer, škole su najcešce vrlo stroge u pravilu
  o oblacenju (školska uniforma i nošenje nakita),
  redovitom polaženju, tocnosti i ponašanju.
• Odgovornost roditelja je da prihvate školski
  pravilnik i pobrinu se da ga njihova djeca shvate
  i ponašaju se prema njemu.
• Ukoliko postoji problem discipline, ili neki
  drugi problem, roditelji ga trebaju najprije
  pokušati riješiti sa svojim sinom/ kceri i gdje
  je potrebno ukljuciti i razrednog ucitelja.
  Ukoliko se problem nastavi, o rješenju
  porazgovarajte s ravnateljem.
• Na primjer, ako Vaše dijete neprestano krši
  pravila, obavijestit ce Vas razredni ucitelj ili
  školski ravnatelj. Dobit cete priliku da sa
  školskim osobljem razgovarate o raznim pitanjima.
  
• Od Vas ce se, medutim, ocekivati da se pobrinete
  za poboljšanje ponašanja Vašeg djeteta.
• Ukoliko je dijete recimo ozbiljno prekršilo
  školska pravila, škola može, nakon što je
  pokušala sve ostale opcije, kao zadnju metodu
  primijeniti suspendiranje djeteta iz škole. To je
  rijetka i ozbiljna odluka. Obavijest o takvoj
  suspenziji uputit ce se pismeno roditeljima.
  Roditelji se na suspenziju mogu žaliti Upravnom
  odboru, a kao zadnja metoda žalbu se može uputiti
  Ministarstvu obrazovanja i znanosti.

34

• najvažnije
• Osnovna politika poduzeca prema djelatnicima
• Tolerancija mobinga i nasilja na radnom mjestu
  0.

• 2. najvažnije
• Informirati SVAKOG zaposlenika i korisnika
• o politici poduzeca,
• upoznati SVE zaposlenike s pravilnikom,
• pravima koje imaju
• i obvezama koje iz tih prava proizlaze,
• te s posljedicama koje snosi ako poštuje
• ili ako ne poštuje pravila koja su važeca

35
Što se može uciniti u mojoj radnoj zajednici?
Three monkeys in Japanese legends "Hear no evil,
speak no evil, see no evil Mizaru (blind),
Kikazaru (deaf) Iwazaru (dumb)
36
Je li ikoga briga kako je nama?

• Kako se osjecate?
• Sada?
• A nakon završenog radnog dana ?

37
Položio sam svoje snove tebi pod noge koracaj
nježno, jer hodaš po mojim snovima...

W. B. Yeats

• (M) Ucitelj
• Posao ucitelja, pedagoga ili psihoterapeuta ne
  razlikuje se u svojoj biti od posla umjetnika,
  kompozitora.
• Dobar kompozitor je u stanju pronaci melodiju u
  gomili nepovezanih zvukova.
• On može pronaci smisao u naizgled besmislenom
  nizu tonova.
• Tako i dobar ucitelj ili psihoterapeut može
  pronaci smisao i ljepotu u necijoj osobnosti cak
  iako je nitko drugi ne vidi...
• V. Nemet

38
trener
Odgojitelj, savjetnik
Zaštitnik, jamac, pokrovitelj
cuvar, vodic
probudivac
ucitelj
Duhovnost identitet vrijednosti
sposobnosti ponašanje okolina
i uvjerenja
Gnothi seauton! Spoznaj sam sebe! Tales, Delfi,
Apolonov hram
Medice, cura te ipsum! Lijecnice, lijeci sam
sebe! (pometi najprije pred svojim vratima)
Medico male est, si nemini male est Lijecniku je
zlo ako nikome nije zlo.
39
Stres vezan uz nastavnicko zvanje

• STRESORI
• Loš status
• Niska placa
• Preopterecenje uloga
• Socijalni i osobni pritisci

• Opseg posla
• Sve vece potrebe za specificnim profesionalnim
  vještinama
• Loše planiranje i programiranje
• Ucenici
• Disciplina u razredu
• Poteškoce u odnosima roditelji nastavnici

40
Stres vezan uz nastavnicko zvanje

• U prevenciji je potreban holisticki, cjeloviti
  pristup, prije svega prema tri važna faktora
• Work-related stress (WRS)
• Nasilje na poslu
• Bullying (mobbing)

41
Naši nastavnici navode slijedece uzroke stresa

• nerealni planovi i programi koji se ne stignu
  realizirati u jednoj školskoj godini
• negativan stav javnosti prema prosvjetnim
  djelatnicima
• nepostojanje mehanizama kojima bi nastavnici
  mogli postavljati granice u ponašanju djeci
• slaba suradnja s roditeljima
• nedovoljno pracenje rada profesora, bez kriterija
  uspješnosti, bez stimulacije za kvalitetan rad
• pritisci pri ocjenjivanju
• nedostatak strucne supervizije i kontinuiranog
  strucnog usavršavanja
• nemogucnost napredovanja
• uvodenje novih metoda rada
• nedostatak financijske podrške.

42
Prema Gordana Buljan Flander, Stres nastavnika
izlaganje na Simpoziju o stresu na radu, Zagreb,
listopad 2006.

• Škole se proziva zbog mnogih bolesti društva.
• Kompjuterizacija i informacijska tehnologija
  predstavljaju takoder jedan od oblika izazova.
• Uz sve to se još smanjuju troškovi budžeta.
• Nastavnici imaju malo kontrole pri velikim
  odlukama koje se odnose na obrazovanje.

• Želja da se pomogne može dovesti do jacanja veza
  ucenik-nastavnik, no otežava nastavniku da posao
  ne nosi kuci.
• Strucnjaci koji su empaticni, suosjecaju,
  idealisti i orijentirani na ljude vulnerabilniji
  su za doživljaj stresa.

43
Skala profesionalnog stresa

• 41,5 nastavnika kategorija visokog stresa
• 58,5 nastavnika kategorija niskog stresa
• 36 nastavnika osjeca posljedice stresa cijelo
  vrijeme ili vecinu vremena

• Nacionalno udruženje ravnatelja OŠ i SŠ (Velika
  Britanija, 2000.)
• 40 ispitanika je izjavilo da se u protekloj
  godini obratilo lijecniku radi problema vezanih
  uz stres
• 20 je smatralo da previše pije
• 25 je patilo od ozbiljnih zdravstvenih problema
  vezanih uz stres, kao što su hipertenzija,
  nesanica, depresija i gastrointestinalni
  poremecaji
• 37 radnih mjesta u srednjim i 19 radnih mjesta
  u osnovnim školama je bilo upražnjeno uslijed
  zdravstvenih poteškoca

44

• Travers i Cooper (1997) ispitali su 800
  nastavnika u Engleskoj i Francuskoj
• 55 od ukupnog broja ispitanih engleskih
  nastavnika odgovorilo je da je nedavno
  razmišljalo o napuštanju struke, nasuprot 20
  francuskih nastavnika.

• Ispitivanje javnog mišljenja (Velika Britanija,
  2001 N 2017)
• nastavnicko zvanje percipirano kao teško, loše
  placeno zanimanje o kojem javnost nema visoko
  mišljenje
• visoko obrazovane osobe imale su znacajno više
  negativnih stavova o nastavnickom zvanju od osoba
  bez visokog obrazovanja.

45
Najcešci problemi zbog kojih su nastavnici
potražili pomoc (prema podacima SOS linije za
podršku nastavnicima, 2000.)

• dugo radno vrijeme
• prekomjeran obim posla
• pritisak školskih inspekcija
• osiguravanje zamjena uslijed izostanka nastavnika
  ili njihovog odsustva
• loše rukovodstvo
• ometajuca ponašanja ucenika
• nepotrebna birokracija
• kritiziranje od strane politicara i medija
• (Pitanje stresa, Nacionalno Udruženje Nastavnika,
  2000)

• stres, tjeskoba i depresija 27
• sukobi s rukovodstvom ili kolegama 14
• pritisak obima posla i prekomjernih promjena 9
• gubitak samouvjerenosti, nisko samopouzdanje
• i tjeskoba vezana uz izvršavanje poslova 9
• Interpersonalni odnosi, bracni i obiteljski
  problemi 5

46
(No Transcript)
47
Pomagaci

• Pomagacke struke (socijalni radnici, psiholozi,
  pedagozi, ucitelji, lijecnici, medicinske
  sestre,)
• Rad s ljudima, a pogotovo rad s djecom i ljudima
  s problemima, za razliku od ostalih poslova,
  ukljucuje izraženu emocionalnu komponentu.
• Do izgaranja može doci i u redovnim poslovima
  profesionalaca pomagackih struka, no pogotovo je
  to prisutno u razdobljima kriznih intervencija
  (nakon prirodnih katastrofa, nesreca, u
  izbjeglištvu, nakon smrti vršnjaka).

• Pomoci drugome, pogotovo kada je u kriznoj
  situaciji, društveno je i moralno obvezujuci i
  pretežno cijenjen cin.
• Pomagaci redovito smatraju da su neizostavno
  potrebni, te da je ono što oni gube radeci (svoje
  vrijeme, strpljenje,) neusporedivo manje u
  odnosu na ono što su izgubili ljudi kojima pomažu
  (clanove obitelji, prijatelje, kuce, zdravlje,).
  
• Dugo radno vrijeme, prekovremeni sati, niska ili
  nikakva primanja, rad u smjenama, nepovoljne
  situacije na poslu (agresivnost klijenata,
  fizicki loši uvjeti ), nedostatak jasne
  organizacije posla su razlozi koje ljudi
  prepoznaju kao uzroke svoga stresa, odnosno
  izgaranja na poslu.
• Kada se brojni uzroci izgaranja sumiraju,
  izdvajaju se dva su glavna nedostatak priznanja
  za dobro obavljen posao i osjecaj kontrole nad
  poslom.

48
Pitamo li se?

• je li to što smo radili do sada rezultate
• u kakvim odnosima nastojimo djelovati na nekoga
• da li je uopce moguce i na koji nacin djelovati
  na nekoga, "oblikovati" nekoga
• što možemo uciniti da budemo efikasniji
• što uciniti da imamo zdraviju i sretniju
  generaciju iza sebe
• što uciniti da mi budemo sretniji zadovoljniji i
  ponosni na našu djecu, ucenike ili studente (na
  svoj obavljeni posao)
• što i kako svakodnevno djelovati na nekoga u
  kvalitetnom okruženju bez prisile.
• vjerujemo li da možemo odgojiti generaciju koja
  ce iza nas živjeti i znati stvarati kvalitetnije
  odnose, nego što su danas

49
Strategije pomoci i samopomoci

• strukturiranje vremena definiranje važnosti i
  hitnosti posla, planiranje vremena za odmor
• postavljanje granica i kratkorocnih i dugorocnih
  ciljeva
• tehnike samoohrabrivanja i osvještavanja
  simptoma stresa
• rekreacija
• tehnike relaksacije

• opažanje na koji nacin posao ima utjecaj na naše
  spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje,
  osjecaje
• prepoznavanje ranih simptoma stresa
• izabrati odgovarajucu strategiju suocavanja sa
  stresnom situacijom

50
Samopomoc
Medice, cura te ipsum! Lijecnice, lijeci sam
sebe! (pometi najprije pred svojim vratima)

• Jedna od najvažnijih stvari je uvodenje, odnosno
  vracanje reda u sustav navika redovito uzimanje
  hrane, spavanje i jasno odredivanje radnog od
  neradnog vremena.
• Nužno je osigurati vrijeme za odmor, relaksaciju
  i vlastite rasterecujuce interese.
• Sustav podrške koji cine clanovi obitelji,
  prijatelji, kolege pomaže ublažiti negative
  utjecaje iscrpljujuceg posla.
• U socijalnu podršku aktivno se ulaže kako bi se
  izgradila ali i održala.
• To je jedan od razloga zbog kojeg su ljudi s
  jakom socijalnom podrškom zdraviji i žive dulje.
• Dobri odnosi s kolegama na poslu velika su
  podrška jer mogu pomoci da se posao bolje
  raspodijeli, ali i da se podijele povratne
  informacije.
• Osjecaj da se na nekoga može osloniti predstavlja
  osjecaj kontrole nad situacijom.

• Ponekad je potrebno steci vještine koje
  olakšavaju nošenje s napetim situacijama.
• Vještine komuniciranja, ali i specificne
  vještine i znanja vezana uz posao mogu pomoci da
  situacija ne bude strana, pa time i
  frustrirajuca.

51

• Gotovo svaki posao dozvoljava modifikacije prema
  vlastitom stilu rada.
• Osjecaj kontrole nad poslom povecava se
  prilagodavanjem posla svojem nacinu rada i
  osobinama licnosti u mjeri, dakako, u kojoj to ne
  ometa uspješno funkcioniranje.
• Koliko je moguce, poželjno je mijenjati i
  usmjerenost na razlicite aspekte posla, pogotovo
  na one u kojima se više uživa.
• Time se sprjecava zasicenost jednim te istim
  poslom, a potice kreativnost u radu.
• Ponekad je najbolje rješenje promijeniti posao.
• Žrtve izgaranja, medutim, cesto ne razumiju
  uzroke svoga nezadovoljstva, te mogu naci novi
  posao na kojem ce biti još nezadovoljniji.

52
Životno nacelo

• DNA je simbol svih životnih nacela
• postoji uvijek
• dvostruka (mora biti dvoje ako se želi živjeti)
• uzvojnica (isprepleteni,povezani cvrstim ali
  fleksibilnim vezama streme prema gore, naprijed)
• ona se replicira, prevodi u glasnike, prepisuje
  pri stvaranju
• povremeno se dogadaji skoro ponavljaju, ponekad s
  gotovo istim sudionicima, no na višem nivou od
  prethodnog, sve dok se u potpunosti ne razriješe
• povremeno se približi neki glasnik (messenger)
  ili prenosilac poruka ili onaj koji pomaže pri
  kreaciji
• ponekad se dogodi susret dvije životne spirale na
  trenutak, na nekom nivou, ponekad i dodir

53
Smijeh je lijek

• Usmjeravanje na ono što se može uciniti boljim,
• umjesto na ono što se ucinilo pogrešnim
• te distanciranje od tudih problema
• sprjecava pojavu izgaranja na poslu.
• Iskustva pokazuju da je humor jedan od cuvara
  mentalnog zdravlja i optimisticnog gledanja u
  buducnost

54
Pogled gore.
Vježba oblaci
55
Neki klasicni tekstovi
56
A gdje je tu Ljubav?

• Ucitelj koji ljubi je strpljiv, dobrostivNe
  sablažnjava se kad mu se ljudi povjeravajuNe
  ogovara ne obeshrabruje se lakoNije
  nepristojanNego je uvijek svojim ucenicima živi
  primjerDobrog nacina života o kojem
  govori.Ljubav nikad ne prestaje.
• Programi? - Zastarjet ceMetode? - Postat ce
  staromodneTehnike? - Bit ce napušteneJer,
  ograniceno je naše znanje,I samo malo ga možemo
  predati svojim ucenicimaAli ako imamo
  ljubaviOnda ce svi naši napori postati
  stvaralacki,I naš utjecaj ostat ce
  zauvijekPrisutan u životima ucenika.A sada
  ostaju vještine, metode i ljubav,to trojeali
  najveca je medu njima ljubav.
• Anonymous (Prema 1. Korincanima 13)

• Kad bih poucavao vještinomnajboljih ucitelja,a
  ljubavi ne bih imaobio bih samo pametan govornik
  i simpatican zabavljac.I kad bih poznavao sve
  tehnike i ispitao mnoge metode,i kad bih imao
  toliko obrazovanja da bih se osjecao
  kompetentnim,a ne bih shvacao nacin na koji moji
  ucenici razmišljaju i osjecajune bi bilo
  dovoljno.I kad bih provodio mnoge sate u
  pripremanjuDa bih postao napet i nervozan, A ne
  bih imao ljubavi i razumijevanjaZa osobne
  probleme mojih ucenikaTo još ne bi bilo dovoljno.

57
Zdravi narcizam

• skrb za mentalno zdravlje pomagaca nije luksuz,
  cak naprotiv, u interesu je kako samih pomagaca
  tako i njihovih klijenata.
• Štetne posljedice "pomagackog sagorijevanja" i
  stalna izloženost visokim razinama profesionalnog
  stresa zbog osobina njihova posla i uvjeta rada,
  vidljivi su kod vecine pomagaca.
• Premda su svjesni ovog procesa, pomagaci obicno
  zanemaruju brigu o svom mentalnom zdravlju,
  odgadajuci to za "bolja vremena".
• briga o vlastitom mentalnom zdravlju dio je
  profesionalne odgovornosti samih pomagaca.

• Ponekad je baš najteže definirati koji je
  vlastiti cilj na poslu.
• Važno je da se zna što se od posla želi
• i nacin kako se to postiže.
• A radimo uvijek radi sebe.
• svaka je osoba agent promjena,
• promjene su proces, a ne dogadaj

58
ZAPOVIJED LJUBAVILjubi Gospodina, Boga svoga,
svim srcem svojim, i svom dušom svojom, i svim
umom svojim.To je najveca i prva zapovijed.
Druga, ovoj jednaka Ljubi bližnjega svoga kao
samoga sebe. (Levitski zakonik 19,18 Mt
22,37-40 )

• Po ljubavi cemo biti sudeni Ovo vam zapovijedam
  da ljubite jedan drugoga! (Iv 15, 17). Meni
  uciniste! (Matej 25,31-46).
• Oporuka samog Isusa je ljubav Ljubite jedni
  druge kao što sam ja ljubio vas. (Ivan 15,12,
  Ivan 13,34)

• Dakle, moramo voljeti sebe da bismo mogli poceti
  voljeti druge

59
SVJESNO
NESVJESNO
60
Razgovor s nesvjesnim umom

• Naše osobno i kolektivno nesvjesno ne poznaje
  "ne"
• ono poznaje samo "da"
• i "cuje" samo predikate
• VEC I SAMA MISAO O PONAŠANJU STVARA PONAŠANJE
• (ideomotorne radnje)
• SVE ŠTO MISLIMO I IZRICEMO TREBA BITI AFIRMATIVNO
• VJERUJMO SVOM NESVJESNOM UMU !
• npr. "necu više biti debela" sugestija se svodi
  samo na "debela" pa to i postanem, trebam misliti
  zaista ono što hocu "želim biti vitka"...i sl.

61
Sjetimo se snage rijeci

• u svakodnevnom svjesnom i nesvjesnom govoru
• u molitvama i mantrama
• snage izrecenog sadržaja
• snage proizvedenog zvuka i njegove fekvencije
• zvuk je val

62
Dr Masaru Emoto i vibracije vode

• Playing a Mozart symphony to water
• Dr. Masaru Emoto je šef Hado instituta u Tokiju.
  
• Istraživao je Hado utjecaj na vodu.
• Hado se opisuje kao Unutrašnja vibracija
  dijelova i atomskih nivoa u svoj materiji. Mali
  djelic energije. Bazira se na energiji ljudske
  svjesnosti. www.hado.net
• "Arigatou" -Thank you in Japanese

63
Prije i poslije molitve
Mother Teresa
Fontana u Lourdesu
64
Beethovens Pastorale
Havy Metal
Kawachi Folk Dance
65

• Yodo rijeka koja tece kroz velike gradove

You Make Me Sick, I Will Kill You
66
još malo o Uciteljima

• Dvadesetogodišnji nastavnici imaju drukcije
  potrebe i interese od onih kojima je trideset,
  cetrdeset ili pedeset godina.
• Dvadesetogodišnjaci istražuju nove opcije oko
  sebe,
• dok sa cetrdeset godina mnogi prolaze kroz krizu
  srednje dobi kad se pitaju rade li ono što su
  mislili da ce raditi i jesu li ostvarili svoje
  ciljeve.
• (Stoll i Fink, 2000, str. 205)

• Fullan smatra da postoje cetiri faze s obzirom na
  radni staž ucitelja
• 1.  faza preživljavanja odnosi se na prve
  godine u školi,
• 2. faza iskusnosti u kojoj je ucitelj znatno
  bolje ovladao raznim nastavnim postupcima, a neki
  su postali rutinom,
• 3.  faza usmjerenosti na ucenike gdje ucitelja
  više zanima kako njegovi postupci utjecu na
  pojedine ucenike neki tu razlikuju dvije
  podfaze
• a.   eksperimentiranje - provjere novih
  pristupa
• b.   ponovno vrednovanje - bitna promjena u
  nekim stavovima kao posljedica narušene ravnoteže
  koje donose stresovi, strucna izgorjelost
  (burn-out), kriza srednjih godina.
• 4. faza postupnog distanciranja i pripremanja za
  mirovinu.
• (prema Marentic-Požarnik, 1993, str. 350-351)

67

• Empatijski umor
• empatija - precizno suosjecajno razumevanje
  klijentovog svijeta videnog iznutra
• osetiti klijentov privatni svijet kao da je tvoj
  osobni, ali da se nikada ne izgubi ono kao to
  je empatija
• nezadovoljstvo ulogom pomagaca, kao i
  neuspješnost distanciranja od emocionalnih i
  kognitivnih sadržaja koji iznosi traumatizirana
  osoba vodi empatijskom stresu i ukoliko on
  potraje duže javlja se empatijski zamor

• Posljedice izloženosti razlicitim vrstama
  traumatskih dogadaja
• Kod sekundarne traumatizacije javlja se
  sekundarni traumatski stres ili empatijski stres
• prirodni oblik ponašanja i emotivnog reagiranja
  koji je posledica saznanja o traumatskim
  dogadajima koje su doživjeli drugi
• stres je posledica pomaganja ili želje za pomoci
  traumatiziranoj ili osobi u patnji
• ukoliko potraje duže od mesec dana govorimo o
  STSP - sekudarnom traumatskom stresnom poremecaju
  ili empatijskom umoru ciji su simptomi slicni kao
  kod PTSP, ali su vezani za traumatske doživljaje
  osobe kojoj se pomaže

68
Coach to AwakenerLevels of Support for Learning
and Change(trenirati za budenje- razina podrške
za ucenje i promjenu)

• Spirit (duhovnost) Awakening(budenje) (Za što?
  Za koga?)
• Identity Sponsoring(sponzoriranje) (Tko?)
• Values and Beliefs Mentoring ( Zašto?)
• (vrijednosti i uvjerenja) (nadziranje)
• Capabilities(mogucnosti)Teaching(nastava) (
  Kako?)
• Behavior(postupak)Coaching(treniranje)
  (Što?Koji?)
• Environment(okolina)Guiding/Caretaking (Gdje?
  Kada? )
• 
  (vodenje/brinuti)

69
RAZINE NAŠEG DJELOVANJA I POSTOJANJA

• OKOLINSKA vanjski izgled, okolina, odnosi prema
  nama, kako me vide drugi, (situacije kompetencije
  i povjerenja)
• PONAŠANJE kako se ponašam i kao time utjecem na
  okolinu, pohvale i pokude koje primam, nagrade i
  kazne. ( Kakvo ponašanje želim primjenjivati?
  govoriti? djelovati?)
• SPOSOBNOSTI I VJEŠTINE kako one utjecu na
  ponašanje, razumijevanje, osjecaje, percepciju,
  doživljavanje, na ono što govorim sam sebi. (Koje
  vještine trebam za željeno ponašanje?)
• UVJERENJA I VRIJEDNOSTI individualno
  razumijevanje, što me motivira na uporabu svojih
  znanja i vještina, ponašanja u tom okruženju u
  kom jesam
• IDENTITET ono što jesam u svojoj biti, to sam
  ja, to je ono što želim biti
• DUHOVNOST najdublji nivo, nešto vece od nas,
  ono što nam daje svrhu da budemo ono što jesmo,
  od tud energija, simboli, opca svrha postojanja,
  svijest koja premašuje sve druge razine
• INTENZITET PROMJENE JE PROPORCIONALAN DUBINI
• RAZINE NA KOJOJ JE POSTIGNUTA,
• AUTOMATSKI SE MIJENJAJU I SVE OSTALE RAZINE ISPRED

70

• Sjetimo se svojih uspjeha!
• Sigurno smo ucinili nešto jako dobro, oduševili
  se svojim djelom i uspjehom
• Upitamo li se ikada kako smo to uspjeli?
• Pronadimo ono najbolje u sebi i drugima!

71
Sponsorship Messages

• You exist. I see you.
• You are valuable.
• You are important/special/unique.
• You belong here.
• You have something to contribute.

72
Vježba klupica i ja
73
Hvala na pozornosti!
www.mobbing.hr
74
ŽIVOTOPIS

• mr. sc. Elvira Koic, dr.med., specijalist
  psihijatar
• Rodena je u Orahovici, 1965.g.
• Specijalist je psihijatar od 1996.godine i stalni
  sudski vještak psihijatrijske struke.
• Šef je Odjela za duševne bolesti Županijske opce
  bolnice u Virovitici.
• Magistar je znanosti na Medicinskom fakultetu u
  Zagrebu.
• Clanica je nekoliko hrvatskih i medunarodnih
  psihijatrijskih profesionalnih društava, te
  uredništva casopisa "Vještak".
• Autorica je strucnih i znanstvenih radova te
  kongresnih priopcenja s domacih i medunarodnih
  strucnih skupova.
• Problemom mobinga bavi se od pocetka svoje
  psihijatrijske prakse.

75
1.- Što nam se može dogoditi?2.- Što je važno
znati?3.- Zašto razmišljamo o ovim
temama?4.- Osobine pomagaca5.- Kako si
pomoci?

• 1.a. Izgaranje na poslu
• 1.b. Empatijski zamor
• 1.c. Posredna traumatizacija
• 2.a. Prepoznati simptome
• 2.b. Poznavati uzroke
• 3.4.5 Prevencija i samopomoc
• NLP
• Diltsova shema

76
Teorija izbora

• "Moramo stvoriti uvjete u kojima se i mi i
  ucenici osjecamo sigurnima da možemo riskirati
  neuspjeh.
• Strah je glavna prepreka ucenju strah od
  neuspjeha, strah od kritike, strah da cu ispasti
  glup.
• Nastavnik u kvalitetnoj školi omogucava svakom
  djetetu da griješi bez kazne. Mora se i
  nastavniku omoguciti da ponekad pogriješi.
• Kad se ukloni strah, onda dijete iskušava svoje
  mogucnosti.
• Izjaviti dobrodošlicu pogreškama znaci ohrabriti
  ucenje.
• Stvoriti povjerenje znaci stvoriti osjecaj da
  vodim racuna ovdje sam da Ti pomognem, ne da Te
  povrijedim. Vodim racuna o Tvojim interesima.
• Kada Ti uspijevaš i zadovoljavaš svoje potrebe,
  tada i ja to isto doživljavam."
• Dr.William Glasser teorija unutrašnje motivacije
  i djelovanja covjeka u svom okruženju pod nazivom
  - Teorija izbora. Covjek je iskljucivo motiviran
  iznutra. Živi samo da zadovolji svoje potrebe.
• Nikola Kraljic, u okruženju humanisticke
  filozofske misli da je covjek po prirodi dobar i
  da sve što cini, cini radi dobrog.
• 1. Prema podacima Instituta Williama Glassera,
  više od 60 ucenika osnovnih i srednjih škola
  niti aktivno sudjeluju o obrazovnom procesu, niti
  postiže rezultate primjerene gornjoj razini
  svojih sposobnosti.2. Tehonologija obrazovanja
  još uvijek se osniva na pristupu tzv. vanjske
  motivacije, kojim se ne mogu osigurati optimalne
  psihosocijalne pretpostavke za odgovoran i
  aktivan angažman u vlastitom obrazovanju.

• 3. Unutar obrazovnog sustava ucitelji i ucenici,
  a posredno roditelji i lokalna zajednica, ne mogu
  u potpunosti zadovoljiti vlastite duševne
  potrebe. Cesto se kao posljedice javljaju teškoce
  osobnog razvoja, interpersonalne komunikacije,
  kao i teškoce u rješavanju specificih
  problema.4. Pojave socijalne patologije medu
  djecom i mladeži bilježe progresivan rast.
• U ukupnoj populaciji u Republici Hrvatskoj, kao
  pocinitelji krivicnih djela pojavljuju se djeca i
  malodobnici izmedu 2 i 4.
• U populaciji pocinitelja krivicnih djela djeca i
  malodobnici su zastupljeni s oko 11 do 16.
• Ovisno o istraživanjima, predelinkventna
  ponašanja javljaju se u buducoj delinkventnoj
  populaciji 50 do 85, prije svega u razlicitim
  oblicima školskog neuspjeha
• 5. Progresivan rast bilježi i zlouporaba droga
  "Istraživanja su pokazala da oko 5 gradske
  adolescentske populacije zlorabi neku od droga,
  osim alkohola i duhana, a barem jedan eksperiment
  s bilo kojom ilegalnom drogom ucinilo je oko 20
  mladih iznad 16 godina.
• 6. Podrucja koja su bila izložena neposrednim
  ratnim djelovanjima posebno su ugrožena prema
  službenim podacima iz 1992. godine, od 600.000
  prognanika, proporcija djece predškolske dobi
  iznosi 20, a proporcija školske dobi iznosi 35.
  
• U populaciji prognane djece u Zagrebu 92 djece
  bilo je izloženo oružanom sukobu, 42 je
  prisustvovalo ranjavanju, a 28 je vidjelo kad je
  neka osoba poginula (Stuvland i Kuterovac, 1992.)
  
• Vidovic i suradnici, su na uzorku od 163 djeteta
  prognanika u Zagrebu kod 58 ustanovili strah,
  kod 53 regresivnu ovisnost o roditelju, a kod
  22 opcu napetost i nemir.

77

• Vjerovanje da se nema utjecaja na situaciju u
  kojoj se nalazi, na poslu, ili izvan njega, na
  covjeka djeluje da se osjeca bespomocno.
• Osjecaj bespomocnosti vezan je uz depresivnost i
  zatvara krug u kojem se onda ništa niti ne
  poduzima jer se ionako ni na što ne može
  utjecati, pa kakve svrhe onda?.
• Misli o vlastitom neuspjehu, zabrinutost,
  slušanja tudih problema opterecuju i poticu
  negativne osjecaje i misli.
• Jedno od rješenja je supervizija na kojoj se
  nalaze ljudi slicnog radnog okruženja i na kojoj
  se proraduju emocionalna i meduljudska
  opterecenja poslom.

• S poslovne strane, ukoliko netko ne želi imati
  izgorjele ljude, potrebno je da im osigura jasno
  organiziran posao (s jasno definiranim zadacima,
  radnim vremenom, komunikacijskim kanalima,
  protokom informacija),
• da im osigura priznanje za dobro obavljen posao.
• Pod priznanjem podrazumijeva se sve ono što neka
  osoba smatra pozitivnim.
• To može biti pozitivna povratna informacija,
  slobodni dani, promoviranje na viši položaj,
  slanje na put, veca placa, ali i dinamican posao,
  izazov, avantura, dobra atmosfera na poslu, dobri
  kolege, povjerenje kolega, zanimljivost posla.
• Vecina ljudi ocekuje priznanje izvana, no
  potrebno je i vlastito pronalaženje svrhe i
  zadovoljstva u poslu, te nagradivanje sebe zbog
  odredenog uspjeha.

78
3. Zašto ovdje i sada razmišljamo o tim temama?

• ucestalija izloženost direktnoj traumatizaciji na
  poslu povezana je s povecanim rizikom od
  empatijskog umora
• viši nivo obrazovanja utjece kao zaštitni faktor
  od ove neželjene pojave i s njom ima negativnu
  umjerenu povezanost
• razni vidovi edukacija, seminara, radionica i
  bolje komunikacije s raznim institucijama
• razne vrste supervizije, razgovora u grupi ili
  individualne pristupe problemima unutar
  organizacije
• razni vidovi relaksacije (anti-stres programi,
  zajednicki izleti i druženja)
• poboljšanja uslova za rad unutar organizacije
  (beneficije za radni staž, duže godišnje odmore,
  povecanje broja zaposlenih, manje birokracije i
  vece place)

• U najvecem broju odgovornost za organiziranje
  programa pomoci se prebacuje na strucnjake i
  strucne organizacije, nadležna ministarstva, samu
  organizaciju u kojoj rade
• Manji dio pomagaca vidi spas u nevladinim
  organizacijama i široj društvenoj zajednici
• Interesantno je da radnici sami sebe rijetko vide
  kao one koji nešto mogu sami uciniti po ovom
  pitanju.
• Ovaj podatak govori da bez podrške viših instanci
  realizacija nekog programa pomoci pomagacima nije
  moguca,
• I predstavlja informaciju o rezigniranosti
  pomagaca koji još uvek ne prihvacaju filozofiju
  ovog vremena u kom se moraju i sami izboriti za
  poboljšanje vlastitih uslova života i rada

79

• profesionalni stres se veže uz dogadaje na
• radnom mjestu.
• Npr. samoubojstvo ucenika, smrt
• ucenika zbog bolesti, smrt ili ranjavanje,
• eksploziju, prijetnju oružjem u školi i sl.
• U takvim situacijama bitno je da su ponajprije
  nastavnici
• dobro informirani.
• Informiranje nastavnika o
• kriznom dogadaju kao i informiranje o reakcijama
• djece i odraslih koje se mogu javiti nakon takvog
• dogadaja ujedno je prvi korak u provedbi kriznih
• intervencija.
• Nakon toga dobro je provesti sažetu
• psihološku integraciju traume, organizirati

• Tri su specificna postupka koja se koriste u
  kriznim
• intervencijama sažeta psihološka integracija
  traume koja se kasnije detaljnije opisuje, zatim
  rasterecenje i
• demobilizacija.
• Cilj rasterecenja je
• da se prije prelaska na svakodnevne dužnosti
• pomagacima koji su sudjelovali u pomaganju
• žrtvama umanji neugodan ucinak proživljenih
• dogadaja.
• Ona zapocinje uvodom, nastavlja se
• fazom .istraživanja. te završava pružanjem
• informacija.
• Demobilizacija je vrlo kratka, a
• primjenjuje se kada je rijec o vecim kriznim
• dogadajima pri cemu se sudionici upoznaju sa
• znakovima stresa, kako ih prepoznati kod sebe
• te kako si pomoci.

80
How can stress be managed in education?

• Seven steps to reduce stress
• Adequate risk analysis
• Thorough planning of preventive actions
• A combination of work-orientated and
  worker-orientated measures
• Context-specific solutions
• Using appropriate external expertise
• Effective social dialogue, partnership, and
  worker involvement (e.g. stress surveys)
• Sustained preventive actions and senior
  management support

81
Bullying (Mobbing)

• Bullying (mobbing) at work is repeated
  unreasonable behaviour directed towards an
  employee or group of employees that creates a
  risk to health and safety
• Bullying may be a consequence of escalated
  inter-personal conflict, or where the victim is
  not in a conflict, but becomes the target of a
  perpetrators aggression

82
Outcomes of bullying

• Symptoms in the victim may range from
  stress-related symptoms (e.g. digestive problems)
  to post-traumatic stress disorder
• Can have devastating effect on professional and
  private life
• Organisational efficiency is lost with likelihood
  of increased costs

83
Actions to prevent bullying (I)

• Formulation of a clear policy, with
  procedures/protocols on bullying
• Strong and unequivocal message from top
  management
• Awareness raising on bullying for all
• Investigation into all reported problems
• Reducing stress factors in the school

84
Actions to prevent bullying (ii)

• Clear setting and compliance of standards and
  values in the organisation
• Improving management responsibilities and
  competence in conflict handling and communication
• Establishing an independent contact for workers
• Involvement of workers and their representatives
  in the assessment and prevention of bullying

85
Violence at work

• Violence at work is any incident where a person
  is abused, threatened, or assaulted at their work
  from persons outside the organisation, and which
  endangers their safety, health, well-being, or
  work performance
• Violence need not be physical can be uncivil
  behaviour

86
High risk activities for violence in education

• Working directly with pupils/ guardians
• Working alone or late
• Making off site/home visits
• Working with those with special needs
• Violence may come from pupils, ex-pupils,
  parents, visitors, intruders

87
Consequences of violence

• Physical harm to worker
• Work-related stress
• Emotional trauma
• Feelings of powerlessness and demotivation
• Organisational costs (e.g. from absenteeism)

88
Managing violence in education

• Must be as part of the holistic risk prevention
  process
• Must be a no blame approach
• Should be a clear policy on violence prevention
• Need multidimensional action to manage violence
• Need to ensure a post incident plan in place

89
Actions to prevention violence

• Actions can be
• Environmental
• Administrative
• Behavioural
• Awareness raising
• Partnerships

90
Minimising harm after violence incidents

• There should be known procedures in place to
  prevent further harm, including
• Not leaving victims alone
• Senior management involvement / support
• Psychological support as necessary
• Ongoing support in administrative / legal
  procedures (e.g. if police involvement)
• Information to other workers
• Review of risk assessment

91
Conclusion Success factors in preventing stress
violence, and bullying (i)

• Adequate risk analysis
• Thorough planning and a stepwise approach
• Combination of measures covering anticipation,
  prevention, intervention, support and evaluation
  with main focus on collective prevention measures
  
• Context-specific solutions

92
Conclusion success factors (ii)

• Experienced practitioners and evidence-based
  solutions
• Social dialogue, partnership and workers
  involvement. Continuing staff feedback
• Liaison with external bodies police, judiciary,
  local community (violence)
• Sustained prevention and top
• management support and resources