Zdravlje za sve

1
Zdravlje za sve

• Henrietta Bencevic-Striehl, dr.med.

2
ZDRAVLJE

• jedno od osnovnih prava svakog covjeka
• preduvjet blagostanja i kvalitetnog života
• pokazatelj za mjerenje napretka
• osnova stalnog ekonomskog rasta

3
Socijalne determinante zdravlja
Nejednakosti u stanju zdravlja pojedinaca i
populacija neizbježne su. Nastaju kao posljedica
genskih razlika, razlicitih socijalnih i
ekonomskih uvjeta ili su rezultat osobnog izbora
nacina života. Ali, nejednakosti u zdravlju
nastaju i kao posljedica razlika u mogucnostima
(nejednakost u pristupacnosti zdr. zaštite,
razlike u stanovanju, pristupacnosti zdravoj
prehrani...
4
Deaths, by broad cause group and WHO Region, 2000

Noncommunicable conditions
75
Injuries
Communicable diseases, maternal and perinatal
conditions and nutritional deficiencies
50
25
AFR
EMR
EUR
SEAR
WPR
AMR
5
Rudolf Ludwig Karl Virchow (1821-1902)otac
socijalne medicine
Medicina je socijalna znanost, a politika ništa
drugo do medicina velikih razmjera.R. Virchow,
Die Medicinische Reform, 1848
6
Uloga socijalne medicine i javnog zdravstva

• Radikalna struja korjenite društvene promjene
  kao preduvjet zdravlja
• Liberalna struja zaštita covjekove okoline,
  bolja organizacija...
• Odnos snaga zrcali društvene, politicke,
  ideološke okolnosti...

7

• Poslijeratni period tehnološka rješenja
• Šezdesete godine planiranje, jacanje
  birokracije
• Novi pristup sociološki aspekti razvoja,
  smanjenje razlika, zdravlje za sve
• Devedesete godine - pragmatski pristup od
  svega uzeti koliko je u praksi korisno.
• Novo javno zdravstvo

8
SZO

• 7. travnja 1948.god. osnovana Svjetska
  zdravstvena organizacija
• Svjetska zdravstvena organizacija medunarodna
  organizacija, djeluje u sustavu Ujedinjenih
  naroda kao
  upravljac i koordinator zdravstvenih akcija, te
  jedinstveni instrument medunarodne zdravstvene
  suradnje medu državama.

9

• Cilj djelovanja Svjetske zdravstvene organizacije
  je dostignuce najvišeg stupnja zdravlja svih
  naroda zdravlje kao temeljno ljudsko pravo

10

• Dr. Štampar upotrijebio je izraz da ce se boriti
  za zdravlje za svakoga (Health for everyone ,
  health for everybody). kasnije, zdravlje za
  sve

11

• 1977. god. Skupština SZO je medunarodnoj
  zajednici i zemljama clanicama uputila izazov
  postici Zdravlje za sve
• pokrece se preispitivanje temelja zdravstvene
  politike
• 1984. su zemlje clanice prihvatile 38 ciljeva
  regionalne strategije Zdravlje za sve

12
Ottawa 1986.

• Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji
  za unapredenje zdravlja. Neophodno je za uspjeh
• izgradnja društvene politike zdravlja
• stvaranje okoline koja podržava zdravlje
• jacanje akcije zajednice
• razvijanje osobnih vještina
• preusmjeravanje zdravstvenih službi.

13
Preduvjeti za zdravlje iz povelje o unaprijedenju
zdravljaOTTAWA, 1986.

• DODATNA SREDSTVA
• SOCIJALNA
• PRAVDA
• JEDNAKOPRAVNOST/JEDNAKOST

• MIR
• DOM
• OBRAZOVANJE
• HRANA
• PRIHODI
• STABILNI EKOSUSTAV

14
SMANJIVANJE RAZLIKA IZMEÐU ZEMALJA

• siromaštvo je glavni uzrok narušavanja zdravlja
• -SZO treba obnašati 5 kljucnih uloga
• 1) Zdravstvena savjest
• 2) Informacijski centar za zdravlje i razvoj
  zdravlja
• 3) Promotor politike zdravlja
• 4) Davati ucinkovite instrumente
• 5) Djelovati kao katalizator za akciju

15

• 1820. razlike izmedu bogatih i siromašnih bile su
  31, a 1992 god. 721
• 2000. samo je 40,8 od ukupne svjetske populacije
  živjelo u zemljama koje poštuju temeljna
  politicka prava i gradanske slobode
• U 71. zemlji (od 192 koliko ih je danas u
  svijetu) vladaju nedemokratski izabrane osobe
• Zemlje razvijene demokracije ostvaruju 86
  globalnog BDP
• 90 istraživacko-razvojnih resursa koncentrirano
  je u razvijenim zemljama

16
Najcešce spominjani termini

• Jednakost i pravicnost. Obveza da se najveca
  pažnja posveti onima koji imaju najvece potrebe,
  onima koji nose najvece breme bolesti te onima
  koji primaju neprikladnu zdravstvenu zaštitu ili
  su ugroženi siromaštvom.

17
6 NACELA ZDRAVLJA ZA SVE

• smanjenje nejednakosti u zdravlju
• sprecavanje bolesti i unapredenje zdravlja
• suradnja razlicitih sektora u društvu
• ucešce zajednice
• primarna zdravstvena zaštita
• medunarodna suradnja

18

• unutar SZO, 166 zemalja clanica jednoglasno je
  prihvatilo program Zdravlje za sve temeljen na
• tehnologiji koja mora biti tehnicki prikladna
• spremnosti društva za unapredenje zdravlja
• suradnji zdravstvenog sektora s ostalim kljucnim
  subjektima
• sudjelovanju citavog društva i pojedinca u
  potrazi za boljim zdravljem

19

• Deklaracijom o primarnoj zdravstvenoj zaštiti iz
  1978.god. u Alma-Ati jasno je zacrtan put kojim
  treba napredovati, ne samo objekti razvoja vec
  njegovi glavni cinioci.
• u interesu je covjecanstva ZDRAVLJE ZA SVESVE ZA
  ZDRAVLJE

20
Iz Deklaracije iz Alma Ate 1978.

• Vlade su odgovorne za zdravlje svojeg naroda, što
  se može zadovoljiti tek poduzimanjem
  odgovarajucih zdravstvenih i društvenih mjera.
  Glavni društveni cilj trebao bi biti postizanje
  razine zdravlja koja omogucuje društveno i
  gospodarski produktivan život svim clanovima svih
  naroda. Primarna zdravstvena zaštita kljuc je
  postizanja ovog cilja u sklopu razvoja u duhu
  socijalne pravde.

21
Jakarta 1997.

• Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta
  unaprjedenja zdravlja u 21. stoljecu
• Promicati društvenu odgovornost za zdravlje
• Povecati ulaganja u razvoj zdravlja
• Ojacati i proširiti partnerstvo za zdravlje
• Povecati kapacitet zajednice i opunomociti
  pojedinca
• Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

22

• Zdravlje 21 odgovor je europske regije na izazove
  globalne strategije Zdravlje za sve i kao takav
  odreduje okvire za akciju za zdravlje regije u
  cjelini, služeci pri tome i kao nadahnuce za
  uoblicavanje ciljeva zdravstvenepolitike na
  nacionalnoj i lokalnoj razini

23
21 cilj "Zdravlja za sve za 21 stoljece"

• Health for All for 21st Century World Health
  Organization, Regional Office for Europe,
  Copenhagen, 1998. Strateški dokument Europskog
  odjela SZO-a

24

• 1 konstantni cilj
• Ostvariti potpuni zdravstveni potencijal ljudi u
  Regiji
• 2 glavna cilja
• Promovirati i zaštititi zdravlje ljudi kroz
  citav život
• Smanjiti incidenciju pobola, ozljeda i olakšati
  patnju

25

• 3 osnovne vrijednosti
• Zdravlje kao osnovno covjekovo pravo
• Ravnopravnost i solidarnost u ostvarivanju
  zdravstvene usluge
• Sudjelovanje i odgovornost za daljnji razvoj
  zdravlja
• 4 glavne strategije
• Znanstvena
• Ekonomska
• Socijalna
• Politicka podrška projektu
• 21 zadani cilj za 21.stoljece

26
21 Cilj

• SOLIDARNOST ZA ZDRAVLJE UNUTAR EUROPSKE REGIJE
• do 2020.godine razlike u zdravstvenom stanju
  izmedu zemalja clanica Regije treba smanjiti
  barem za trecinu
• PRAVICNOST U ZDRAVLJU UNUTAR ZEMALJA CLANICA
•  do 2020. godine razlika u zdravlju izmedu
  socioekonomskih grupa unutar zemalja treba
  smanjiti barem za cetvrtinu u svim zemljama
  clanicama

27

• PRAVI POCETAK ŽIVOTA
• do 2020. godine sva novorodena, mala i
  predškolska djeca u Regiji, trebaju biti
  zdraviji, osiguravajuci im zdraviji pocetak
  života.
•  ZDRAVLJE MLADIH
• do 2020. godine mladi trebaju biti zdraviji i
  spremniji preuzimati društvene uloge
• ZDRAVO STARENJE
•  do 2020. godine starijima od 65 godina treba
  omoguciti uživanje potpunog zdravstvenog
  potencijala i obnašanje aktivne društvene uloge

28

• UNAPREÐENJE DUŠEVNOG ZDRAVLJA 
• do 2020. psihosocijalno stanje ljudi treba
  unaprijediti, te omoguciti cjelovitu skrb i
  osigurati dostupnost takve skrbi osobama s
  poremecajima duševnog zdravlja
• SMANJENJE ZARAZNIH BOLESTI
• do 2020. godine zdravstvene posljedice zaraznih
  bolesti bit ce znatno smanjene sistematski
  primjenjenim programima eradikacije, eliminacije
  ili kontrole obrambenih zaraznih bolesti

29

• SMANJENJE NEZARAZNIH BOLESTI
• do 2020. godine, morbiditet, dizabilitet i
  prijevremena smrtnost uslijed najznacajnijih
  kronicnih bolesti treba se smanjiti do najmanje
  moguce razine
• SMANJIVANJE POVREDA UZROKOVANIH NASILJEM I
  NESRECAMA
• do 2020. godine treba postici znacajni i održivi
  trend pada povreda, dizabiliteta i smrti
  uzrokovanih nesrecama i nasiljem

30

• ZDRAVA I SIGURNA FIZIKALNA OKOLINA
• do 2015. godine ljudi bi trebali živjeti u
  sigurnijoj fizickoj okolini, cija ekspozicija
  tvarima opasnim po zdravlje ne bi prelazila
  medunarodno dogovorene standarde 
• ZDRAVIJE ŽIVLJENJE
• do 2015. godine ljudi bi trebali usvojiti
  zdravije navike življenja

31

• SMANJIVANJE ŠTETNOSTI UZROKOVANE ALKOHOLOM,
  OPOJNIM SREDSTVIMA I DUHANOM
• do 2015. godine u svim zemljama clanicama treba
  znacajno smanjiti uzimanje zdravlju štetnih tvari
  koji dovode do ovisnosti, kao što su duhan,
  alkohol i psihoaktivne droge
• MJESTA ZA UNAPRIJEÐIVANJE ZDRAVLJA 
• do 2015. godine ljudima u regiji treba omoguciti
  bolje uvjete življenja osiguranjem zdravog
  fizickog i društvenog okruženja u vlastitom domu,
  u školi, radnom mjestu i lokalnoj zajednici

32

• SUODGOVORNOST ZA ZDRAVLJE RAZLICITIH SEKTORA
• do 2020. godine svi sektori trebaju spoznati i
  prihvatiti odgovornost za zdravlje
• INTEGRIRANI ZDRAVSTVENI SUSTAV
• do 2020. godine ljudima u regiji treba osigurati
  dostupniju, obitelji i zajednici usmjerenu,
  primarnu zdravstvenu zaštitu, podržanu
  prilagodljivim i primjerenim sustavom bolnicke
  zaštite

33

• RUKOVOÐENJE ZA KVALITETU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE
•  do 2010. godine zemlje clanice trebaju osigurati
  takvo rukovodenje zdravstvenog sektora, od
  populacijski orijentiranih programa do
  individualne zaštite temeljen na jednakosti,
  efikasnosti, solidarnosti i optimalnoj kvaliteti
• FINANCIRANJE SUSTAVA ZDRAVSTVA I ALOKACIJA
  RESURSA
• do 2010. godine zemlje clanice trebaju imati
  održivi sustav financiranja i alokacije resursa,
  mehanizme za sustav zdravstvene zaštite temeljen
  na jednakosti, efikasnosti, solidarnosti i
  optimalnoj kvaliteti

34

• RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA ZA ZDRAVLJE 
• do 2010. godine sve zemlje clanice trebaju
  osigurati da zdravstveni djelatnici i
  profesionalno osoblje drugih sektora , usvoje
  primjerena znanja, stavove i vještine za zaštitu
  i unaprjedenje zdravlja
• ISTRAŽIVANJE I ZNANJE ZA ZDRAVLJE
• do 2005. godine sve zemlje clanice trebaju imati
  sustav istraživanja, informacija i komunikacija
  koji ce bolje podržati usvajanje, efikasno
  korištenje i širenje znanja Zdravlja za sve

35

• MOBILIZIRAJE PARTNERA ZA ZDRAVLJE 
• do 2005. godine primjena politike Zdravlje za sve
  treba obavezati pojedince, grupe i organizacije
  javnog i privatnog sektora i civilnog društva u
  savezu i partnerstvu za zdravlje
• POLITIKA I STRATEGIJA ZDRAVLJE ZA SVE
• do 2010. godine, sve zemlje clanice trebale bi
  imati i primjenjivati politiku Zdravlja za sve na
  razini zemlje, regije i lokalne zajednice,
  podržavanu prikladnom institucionalnom
  infrastrukturom, upravljackim procesima i
  inovativnim vodstvom

36
Svjetska deklaracija o zdravlju

• Ova je deklaracija usvojena na 51. skupštini
  SZO-a u svibnju 1998.g.
• 1. clanak zadovoljstvo postizanja najveceg
  moguceg standarda zdravlja jedno od temeljnih
  prava svakog covjeka.
• 2. clanak poboljšanje zdravlja i blagostanje
  ljudi konacni cilj socijalnog i ekonomskog
  razvitka

37

• 3. clanak o potrebi ucvršcivanja ,
  prilagodavanja i preoblikovanja zdravstvenog
  sustava, pogotovo kljucne javnozdravstvene
  funkcije i službe.
• 4. clanak radeci na ostvarenju zdravlja za sve,
  svi narodi, zajednice, obitelji i pojedinci
  postaju ovisni jedni o drugima, te ce kao
  zajednica naroda raditi zajedno kako bi
  odgovorili na ono što ugrožava zdravlje i kako bi
  promovirali univerzalno blagostanje.

38

• 5. clanak SZO odlucuje promovirati i podržati
  prava i principe ove deklaracije kroz konkretne
  akcije, pozivajuci sve ljude i institucije da se
  prikljuce sa zajednickom težnjom njene
  realizacije.

39
OSTVARIVANJE STRATEGIJE ZDRAVLJE ZA SVE ZA 21.
STOLJECE(IZRAZI I POJMOVI)

• 1. Zdravlje za sve omogucavanje društveno i
  ekonomski produktivnog života, odnosno proces
  koji vodi progresivnom poboljšanju zdravlja
• 2.Globalna strategija zdravlje za sve
• mjere koje moraju poduzimati pojedinci,
• obitelji i zajednice, zdravstvo i drugi sektori

40

• 3. Nacionalna zdravstvena politika
• skup odluka koje donosi jedna zemlja za
  postizanje odredenih ciljeva pri unapredenju
  zdravlja
• 4. Nacionalna strategija smjernice
• kako ostvariti nacionalnu zdravstvenu politiku

41

• 5. Regionalne strategije smjernice za
• zemlje neke regije koje pomažu u stvaranju
  vlastitih nacionalnih strategija
• 6. Program skup aktivnosti za postizanje ciljeva
  u skladu s nacionalnim strategijama (sadrži
  potrebe, tehnologiju, informacije, komunikacije,
  nacin placanja, ostvarenja i evaluacije, vrijeme
  za izvršenje, nacin povezivanja dijelova programa
  i cjeline)

42

• 7. Zdravstveni programi zemlje skup
• svih zdravstvenih programa zemlje
• 8.Nacionalni plan akcije plan akcija koje
  trebaju provesti zdravstvo i drugi sektori
  (politika, ekonomija, zakonodavstvo,
  administracija) kako bi se ostvarili postavljeni
  ciljevi

43

• 9. Ciljevi
• Opci - kome treba težiti
• Krajnji rezultat - koji treba ostvariti neki
  program
• Neposredni rezultat u procesu ostvarivanja
  krajnjeg cilja koji se želi postici nekim
  programom.

44

• 10. Pracenje promatranje aktivnosti i zbivanja
  koja su odredena programom uz odgovarajucu
  evidenciju
• 11.Indikatori pokazatelji za pracenje pojava,
  kretanja, promjena, te procjenu ostvarenosti
  ciljeva nekog programa (SZO ih dijeli na
  indikatore zdravstvene politike, indikatore,
  ekonomskog i socijalnog razvitka, indikatore
  pružanja zdravstvene zaštite, indikatore
  zdravstvenog stanja) HFA database

45

• 12. Kriteriji (standardi) mjere za ocjenu
  kvalitete necega
• 13. Evaluacija programa procjena koliko je neki
  program relevantan, adekvatan, efikasan,
  efektivan, te koliko je doprinio napretku
• 14. Zaštita zdravlja zaštita od mogucih rizika
  po zdravlje

46

• 15. Unapredenje zdravlja proces koji obuhvaca
  unapredenje nacina života, socijalnih i fizickih
  faktora okoline
• 16. Zdravstveno stanje stanje pojedinca, grupe
  ili zajednice, mjeri se pokazateljima,
  standardima i testovima

47

• 17. Zdravstveni razvoj proces poboljšanja
  zdravlja pojedinca, grupe ili zajednice,
  podrazumijeva koordinaciju unutar zdravstva i
  izmedu zdravstva i drugih djelatnosti
• 18. Zdravstvena situacija obuhvaca i zdravstveno
  stanje, zdravstvene mjere, zdravstvene resurse,
  probleme, njihovo rješavanje, ponašanje i svijest
  ljudi o stanju

48

• 19. Zdravstveni trendovi moguci razvitak
  postojeceg zdravstvenog stanja
• 20. Zdravstveni resursi sredstva u
• funkciju zdravstvenog sustava ( kadrovi,
• oprema, znanja)

49

• 21. Zdravstveni sustav brojni elementi u
  funkciji zaštite zdravlja i zdravstvene zaštite,
  ukljucuje zdravstvo i s njim povezane sektore 3
  razine najniža obuhvaca elemente u funkciji
  lokalne zajednice, a središnja I centralna su u
  funkciji administrativnoteritorijalne uprave

50

• 22. Infrastruktura sustava zdravstva
• prostor, oprema, tehnologija, ustanove,
• službe djelatnosti i ljudi
• 23. Zdravstveni okrug
• 24. Zdravstveni centar ustanova koja
• organizira i provodi mjere zdravstvene
• zaštite na odredenom podrucju

51

• 26. SEKUNDARNA ZDRAVSTVENA
• ZAŠTITA obuhvaca metode, oblike i sadržaje
  zdravstvene zaštite specijaliziranije od onih na
  lokalnoj razini. Organizira se uz oblasne
  bolnice.

52

• 25. PRIMARNA ZDRAVSTVENA
• ZAŠTITA dio zdravstvene zaštite dostupan
  pojedincima i obiteljima cini integralni dio
  zdravstvenog sistema i njegova je jezgra, ali je
  i segment opceg društvenog i ekonomskog razvoja
  zajednica

53

• 27. TERCIJARNA ZDRAVSTVENA
• ZAŠTITA obuhvaca metode, oblike i sadržaje
  zaštite koji su specificni, te zahtijevaju
  specijalisticki usmjerene zdravstvene radnike

54

• 28. Rukovodenje u sustavu zdravstva
• planiranje, organiziranje i funkcioniranje
  elemenata zdravstvenog sustava
• 29. Upravljanje resursima postizanje
• najracionalnijeg korištenja zdravstvenih resursa
• 30. Intersektorska akcija suradnja zdravstvenog
  i drugih sektora u ostvarenju zajednickog cilja

55

• 31. Koordinacija u zdravstvu
• suradnja razlicitih razina sustava zdravstva i
  zdravstvenih radnika u pružanju zdravstvenih
  usluga i korištenju resursa
• 32. Zdravstveni tim grupa zdravstvenih radnika
  koja ima odredeni zadatak i cilj

56

• 33. Ukljucivanje zajednice aktivno
• ukljucivanje ljudi u planiranje,
• organiziranje, provodenje i kontrolu
• zdravstvene zaštite
• 34. Oslonac na vlastite snage
• preuzimanje odgovornosti za vlastiti zdravstveni
  razvitak

57
Milenijski razvojni ciljevi

• U rujnu 2000. godine najvece okupljanje šefova
  država dotad uvelo nas je u novo tisucljece
  usvajanjem UN-ove Milenijske deklaracije koju je
  potpisalo 189 zemalja. Ista izlaže ciljeve koje
  treba ostvariti do 2015. godine.

58
Osam milenijskih razvojnih ciljeva (MDG)

• nadograduje sporazume s konferencija UN-a iz
  1990-ih i predstavlja obvezu smanjivanja
  siromaštva i gladi te rješavanja bolesti, spolne
  nejednakosti, nedostatka edukacije, nedostatka
  ciste vode i degradiranja okoliša.

59

• Poboljšanje zdravlja kljucno je da bi napredak
  bio u skladu s MDG-om.

www.who.int/mdg
60
PROJEKT ZDRAVI GRADOVI

• 1986. povelja iz Ottawe- definicija o unapredenju
  zdravlja "proces osposobljavanja ljudi da
  preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem i da ga
  poboljšaju"
• kljucna uloga temelja za poboljšanje zdravlja
  dodijeljena je javnoj politici zdravlja
• koncept javne politike zdravlja "Zdravi gradovi",
  razraden je u Deklaraciji iz Adelaide usvojenoj
  1988. godine
• da bi projekt bio uspješan i da bi uživao
  povjerenje gradana potrebno je ukljuciti lokalne
  strukture

61

• Idejna okosnica Zdravih gradova nalazi se u
  socio-ekološkom konceptu zdravlja o kojima
  govore dokumenti Zdravlje za sve do 2000, a
  kasnije i strategije Zdravlje za sve za 21.
  stoljece,

62
Pokretanje zdravih gradova

• WHO EURO za Europu 1986. godine Zagreb 1987,
  Rijeka 1990...
• Kako bi na adekvatan nacin odgovorili na
  zdravstvene potrebe, gradske vlasti moraju
  izgraditi vlastitu politiku zdravlja.

63
Osnovni smisao projekta

• Projekti Zdravih gradova afirmiraju holisticku
  prirodu zdravlja ukazujuci na meduovisnost
  fizicke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije
  zdravlja, zasnovanu na bitnom ljudskom pravu, a
  to je pravo na zdravlje i kvalitetan život.

64
Strateška nacela

• MULTISEKTORSKI PRISTUP, po kojem pitanje zdravlja
  nije samo stvar sustava zdravstva vec i srodnih
  razvojnih sustava u društvu. Termin
  intersektorsko ili medusektorsko oznacava proces
  zajednickog djelovanja na poboljšanju zdravlja i
  životnih uvjeta.
• AKTIVNA PARTICIPACIJA GRAÐANA, mogucnost
  odlucivanja o zdravlju, uzajamna pomoc, samopomoc
  i drugo.
• BRIGA ZA OKOLINSKO ZDRAVLJE (biološka, fizicka i
  socijalna okolina), pravo i dužnost gradana da
  žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

65
Osnovna nacela sadržana su u dokumentima

• Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima (Human
  Rights, Compilation of International Instruments
  United Nations, New York, 1988.)
• http//www.amnesty.hr/stranica.php?sifra_stropca
  _deklaracija

Clanak 29 Svatko ima dužnosti u zajedniciSvi
imamo odgovornost prema ljudima oko nas, a sami
se možemo potpuno razviti kao pojedinci ako
brinemo jedni za druge. Sva prava u Opcoj
deklaraciji o ljudskim pravima mogu biti
ogranicena jedino zakonom i samo ako je potrebno
zaštititi prava drugih ljudi, javni moral,
poredak i blagostanje društva kao cjeline.
66

• 19 ciljeva Socijalne povelje (European Social
  Charter, European Parliamenet, Strasbourgh,
  1989.)
• Vijece Europe pod socijalnom kohezijom
  podrazumijeva sposobnost jednog društva da
  osigura dobrobit svim svojim clanovima, da
  minimalizira nejednakosti i izbjegne
  polarizacije. Kohezivno je društvo solidarna
  zajednica...

67

• Dusseldorfska deklaracija o covjekovoj okolini
  (Charter on Health and Environment, WHO, Regional
  Office for Europe, Copenhagen, 1990.).

68
Tri su važna strateška nacela zdravih gradova

• Multisektorski pristup, po kojem pitanje zdravlja
  nije samo stvar sustava zdravstva vec i svih
  srodnih i razvojnih sustava u društvu
• Aktivna participacija gradana (samopomoc,
  uzajamna pomoc, mogucnost odlucivanja o zdravlju
  i dr.)
• Briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizicka i
  socijalna okolina) - pravo i dužnost gradana da
  žive u estetski i ekološki kvalitetnoj okolini.

69

• Projekt i pokret "Zdravi grad" razvojni je
  projekt - temelji se na povezivanju svih
  razvojnih sustava društva i aktiviranju samih
  stanovnika u stvaranju "zdravih" naselja -
  naselja u kojima ce svim stanovnicima biti
  osigurana covjeka dostojna kvaliteta života.
  Upravo je stoga ovo projekt i pokret koji može
  presudno doprinijeti kvaliteti urbane obnove i
  poslijeratnom razvitku Hrvatske.

70
Zdravlje u zajednici

• WHO zajednica je specificna skupina ljudi koja
  živi na zemljopisno definiranom podrucju, koja
  dijeli zajednicku kulturu, sustav vrijednosti i
  društvene norme te ima uredenu socijalnu
  strikturu koja pociva na odnosima što su se
  unutar nje razvijali tijekom odredenog razdoblja.
  
• Pojedinci mogu pripadati brojnim zajednicama

71
Tri pristupa zajednici

• Zajednica je mnogo i mnogo ljudi
• Mjesto podupiranja promijenjenog ponašanja
  pojedinca
• Zajednica kao socijalni sustav, odnosno
  ekosustav s kapacitetom pronalaženja rješenja za
  vlastite, u zajednici utvrdene probleme

72
Devedesete godine 20. stoljeca

• Idejni okvir socioekološkog koncepta zdravlja,
  tijekom devedesetih uoblicavaju temeljni
  dokumenti unaprijedenja zdravlja i Strategija
  zdravlja za sve...

73
Ottawa 1986.

• Pet strategija postavljenih u Ottawskoj povelji
  za promicanje zdravlja neophodno je za uspjeh
• izgradnja društvene politike zdravlja
• stvaranje okoline koja podržava zdravlje
• jacanje akcije zajednice
• razvijanje osobnih vještina
• preusmjeravanje zdravstvenih službi.

74
Definicija promocije zdravlja prema SZO

• Promocija zdravlja je PROCES koji osposobljava
  ljude u naporima da preuzmu kontrolu i unaprijede
  svoje zdravlje.

75
Jakarta 1997.

• Deklaracija iz Jakarte identificira 5 prioriteta
  unaprjedenja zdravlja u 21. stoljecu
• Promicati društvenu odgovornost za zdravlje
• Povecati ulaganja u razvoj zdravlja
• Ojacati i proširiti partnerstvo za zdravlje
• Povecati kapacitet zajednice i opunomociti
  pojedinca
• Osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja

76
Zdravlje za sve za 21. stoljece

• Postici puni potencijal zdravlja za sve,
  unaprijediti i ocuvati zdravlje tijekom
  cjelokupnog života, smanjiti ucetalost vodecih
  bolesti i ozljeda te ublažiti njima uzrokovanu
  patnju.

77
Novi milenij

• SOCIJALNI KAPITAL.
• Nacin na koji organiziramo svoje društvo, raspon
  do kojega jacamo interakciju medu gradanima,
  stupanj do kojega si vjerujemo i medusobno se
  udružujemo, odnosno stvaramo zajednice koje brinu
  o svojim clanovima, u stvari predstavlja
  najvažniju determinantu zdravlja.

78
Cilj pokreta

• Formuliran je na 2. medunarodnoj konferenciji o
  unapredenju zdravlja održanoj u Adelaidu 1987.
  godine.
• IDENTIFICIRATI, USVOJITI I PROVODITI RAZVOJNU
  POLITIKU GRADOVA KOJA CE REZULTIRATI STVARANJEM
  NE SAMO HUMANIH VRIJEDNOSTI I PODIZANJEM FIZICKIH
  I PROSTORNIH UVJETA ZA RAZVOJ ZDRAVIH NASELJA U
  GRADOVIMA, VEC I OBOGACIVATI SOCIJALNI MILJE I
  TAKAV NACIN ŽIVLJENJA I PONAŠANJA U GRADOVIMA DA
  KVALITETA ŽIVLJENJA U GRADOVIMA BUDE U STALNOM
  USPONU, A DA ZAJEDNIŠTVO I HUMANI ODNOSI MEÐU
  LJUDIMA BUDU OSNOVNA KARAKTERISTIKA STILA
  ŽIVLJENJA I PONAŠANJA.

79
Da bi se glavni cilj ostvario potrebno je

• STVARATI DRUŠTVENU POLITIKU ZDRAVLJA - stvarati
  zdravu javnu politiku, neprestano utjecati na
  budenje zdravstvene i ekološke svijesti gradana.
• STVARATI POVOLJNU OKOLINU - educirati gradane o
  zdravlju i ekologiji.
• JACATI AKCIJE ZAJEDNICE - poticati organizirane
  akcije u vezi s unapredenjem zdravlja i zaštitom
  okoline.
• RAZVIJATI OSOBNE SPOSOBNOSTI - svijest o osobnoj
  odgovornosti, komunikacija, novi stilovi života,
  razne vještine...
• PROVESTI REORJENTACIJU ZDRAVSTVENE SLUŽBE
  preusmjeravanje zdravstvene službe. Raditi na
  holistickom, ekološkom pristupu zdravlju.

80
Obilježja

• PREDANOST IDEJI ZDRAVLJA holisticka priroda
  zdravlja.
• POLITICKO ODLUCIVANJE Bitna postavka projekta je
  spoznaja da pri donošenju politickih odluka na
  razini gradske vlade treba uvijek obratiti
  pozornost na njihov moguci utjecaj na zdravlje.
• INTERSEKTORSKO DJELOVANJE proces kroz koji
  sektori izvan zdravstva doprinose unapredenju
  zdravlja.
• UCEŠCE ZAJEDNICE promoviranje aktivnije uloge
  gradana i omogucivanje da oni direktno utjecu na
  donošenje odluka.
• INOVACIJA uspješnost projekta ovisi o njegovoj
  sposobnosti da stvori prilike za inovaciju, za
  istraživanje novih metoda.
• JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA uspjeh projekta
  izražava se stupnjem na kojem je u citavoj
  gradskoj upravi na djelu politika koja stvara
  uvjete za zdravlje i koliko je to integrirano u
  stanovništvo.

81
Metode rada

• Društveni odbori za unapredenje zdravlja
• Tematske grupe (grupe intersektorskog okupljanja
  dobno i tematski orjentirane)
• Europski simpoziji
• Skupštine zdravlja
• Bilateralni medunarodni odnosi (Intercity
  cooperation)
• Medunarodna aktivnost
• Informiranje i izvještavanje javnosti
• Širenje nacionalnih mreža Zdravih gradova

82
Zdravi grad je dinamican koncept

• Aktivnosti globalne mreže odvijaju se u
  petogodišnjim fazama. Trenutno je u tijeku
  cetvrta faza aktivnosti zdravih gradova koja
  traje od 2003. do 2008. godine.
• Cetvrtu fazu karakteriziraju tri teme zdravo
  starenje, zdravo urbano planiranje i procjena
  utjecaja na zdravlje (Health impact assessment),
  te dodatna tema fizicke aktivnosti i aktivnog
  življenja.

83

• Zdravi je grad onaj koji unapreduje svoju okolinu
  i proširuje svoje resurse kako bi ljudi, dajuci
  podršku jedni drugima, mogli doseci svoj najviši
  potencijal.
• Proces...

84
Rezultati projekta Zdravi grad

• JAVNA POLITIKA ZDRAVLJA
• INTERSEKTORSKO DJELOVANJE
• STRATEŠKO PLANIRANJE
• UCEŠCE ZAJEDNICE
• SVIJEST O ZDRAVLJU
• INOVATIVNOST

85
Hrvatska mreža "Zdravih gradova" danas okuplja
slijedece gradove, opcine i županije Crikvenica,
Cakovec, Daruvar, Dubrovnik, Gospic, Hrvatska
Kostajnica, Karlovac, Koprivnica, Korcula,
Krapina, Labin, Makarska, Matulji, Metkovic,
Opatija, Osijek, Pazin, Porec, Pula, Rijeka, Rab,
Sisak, Slatina, Slavonski Brod, Split, Umag,
Varaždin, Varaždinske Toplice, Vinkovci, Zadar,
Zagreb...
86
Odlike "Zdravog grada Grad bi trebao težiti (WHO
Healthy Cities Papers, No.1, 1988)

• 1. Cistoj, sigurnoj i kvalitetnoj fizickoj
  okolini (ukljucujuci kvalitetu stanovanja)
• 2. Ekosistemu koji je stabilan i dugorocno održiv
• 3. Snažnoj zajednici ciji se clanovi medusobno
  podržavaju, a ne iskorištavaju
• 4. Visokoj razini ucešca i kontrole javnosti nad
  odlukama koje utjecu na živote, zdravlje i
  blagostanje ljudi
• 5. Udovoljavanju temeljnih potreba (za hranom,
  vodom, krovom nad glavom, prihodom, sigurnošcu i
  radom) za sve ljude u gradu

87

• 6. Postojanju raznolikih iskustava i resursa, uz
  mogucnost ostvarivanja raznolikih kontakata,
  interakcija i komunikacije
• 7. Raznolikoj, vitalnoj i inovativnoj gradskoj
  ekonomiji
• 8. Poticanju njegovanja veza s prošlošcu grada,
  kulturnim i biološkim naslijedem starosjedilaca i
  drugih skupina i pojedinaca
• 9. Takvoj formi koja omogucuje i potice navedene
  znacajke
• 10. Optimalnoj razini zdravstvene zaštite
  dostupne svima
• 11. Visokoj razini stanja zdravlja (visokoj
  razini pozitivnog zdravlja i niskoj razini
  bolesti)

88
Programi

•   NEZAPOSLENOST   OBITELJ I ZDRAVLJE   DJECA
  I MLADI          Ekološka edukacija djece i
  mladih          Škole koje promicu zdravlje 
          Škole demokracije          Kvaliteta
  života djece s poteškocama u razvoju         
  Slobodno vrijeme mladih          Prevencija
  ovisnosti   KVALITETA ŽIVOTA STARIH  
  URBANIZAM, EKOLOGIJA, ODRŽIVI RAZVOJ         
  Urbanizam i prostorno planiranje         
  Održivi razvoj   KVALITETA ŽIVOTA OSOBA S
  INVALIDITETOM   MEDIJI I ZDRAVLJE   PROCJENA
  UCINKA NA ZDRAVLJE (HIA - HEALTH IMPACT
  ASSESSMENT)

89

• Mjera uspješnosti projekta "Zdravi grad" jest
  prihvacanje politike zdravlja na razini grada.
• Domovi, radna mjesta, škole, ulice - svi dijelovi
  urbanog okoliša - moraju postati zdrava mjesta za
  život.

90
ZDRAVOG GRADA NEMA BEZ

• politicke podrške
• ucešca gradana
• intersektorske suradnje
• ljudskih resursa entuzijasta
• svijesti o pozitivnom zdravlju
• edukacije i usavršavanja

91
METODA BRZE PROCJENE ZDRAVSTVENIH POTREBA U
ZAJEDNICI

• (RAP Rapid Appraisal Procedure to asses
  community health needs)
• PRIMJER GRADA RIJEKE

92

• prikupljanje informacija o problemima zdravlja u
  zajednici u kratkom razdoblju, s malim utroškom
  vremena strucnjaka i financijskih sredstava
• saznajemo što su problemi

93
Metoda brze procjene provodi se tako da se

• unaprijed odredi koje su informacije potrebne,
• procjenu treba provesti tako da rezultati
  odražavaju lokalne uvjete i specificnosti neke
  zajednice,
• ukljuci predstavnike zajednice u odredivanju
  potreba i mogucih rješenja,
• osigura intersektorska suradnja ukljucivanjem
  predstavnika lokalne uprave, profesionalnih
  skupina (zdravstvenih i socijalnih radnika,
  arhitekata urbanih planera, nastavnika, ekologa
  i drugih) i zajednice (skupine gradana).

94
Tri su glavna izvora podataka

• postojeca pisana dokumentacija
• promatranje, zapažanje
• interview s osobama koje raspolažu informacijama
• Na primjer, u Rijeci za tu su se svrhu koristili
  polustrukturirani upitnici Kakva je to
  zajednica? (heterogena/homogena, aktivna/pasivna,
  prosperitetna, što je i kakva je duša te
  zajednice) Kako žive Rijecani? Tko su
  najsretniji, a tko najnesretniji žitelji Rijeke?
  Što umanjuje ljepotu življenja u Vašem gradu?
  Kakvu Rijeku želite vidjeti za 10 godina? Kako
  ostvariti Vašu viziju Rijeke?

95
Pisani izvori podataka

• popis stanovništva
• gradski razvojni planovi
• gradski proracun
• rutinska zdravstvena dokumentacija
• vec provedene studije (navike i nacin života)
• dokumentacija drugih sektora uprave ili
  društvenih djelatnosti ili izvještaji vladinih
  ureda i ministarstava ukoliko imaju utjecaja na
  lokalnu situaciju
• povijesni dokumenti

96
Rezultati brze procjene ugradeni su u

• gradske slike zdravlja
• konsenzus predstavnika gradske vlade, strucnjaka
  i gradana oko prioriteta za rad na unapredenju
  zdravlja i podizanju kvalitete života
• dugorocni i kratkorocni plan / program aktivnosti
  na unapredenju zdravlja
• zajednicki, koordinirani program , tj.
  savezništvo svih interesnih skupina (politicari,
  strucnjaci i zajednica) u unapredenju kvalitete
  življenja u gradu.

97
Zdrave županije
RUKOVOÐENJE i UPRAVLJANJE ZA ZDRAVLJE - ZDRAVE
ŽUPANIJE dio su mreže hrvatskih zdravih
gradova i metodologija njihova rada uvelike se
oslanja na metodologiju zdravih gradova , a
razvili su je i prilagodili strucnjaci Škole
narodnog zdravlja Andrija Štampar. U ožujku
2006., Odjel za globalno zdravlje, Centra za
kontrolu i prevenciju bolesti (CDC Atlanta, SAD)
dodijelio je programu Rukovodenje i upravljanje
za zdravlje Zdrave županije najvece priznanje
koje je hrvatsko (ne samo) javno zdravstvo ikada
dobilo Nagradu za izvrsnost (Management
Trainning Program Excellence Award 2006).
98

• Projekt je osmišljen da podupre županijska tijela
  uprave i samouprave u novom procesu
  decentralizacije te ukaže na nužnost
  intersektorskog pristupa u rješavanju kompleksnih
  javnozdravstvenih problema.

99
Vodeci ciljevi postizanja statusa Zdrava
županija su da s postojecim županijskim
resursima dostignu

• smanjenje razlika u zdravlju pojedinih jedinica
  lokalne samouprave (djelovanjem na što više
  negativnih cinitelja) i posebno u kvaliteti
  zdravstvene zaštite,
• podizanje odgovornosti prema zdravstvenom stanju
  vlastitog stanovništva u donošenju odgovarajuce
  zdravstvene i socijalne politike,
• postizanje višeg stupnja utjecaja cijele
  zajednice na odabir vodecih problema te podizanja
  razine zdravstvene zaštite.

100
Županijski prioriteti u zdravlju

• Smanjenje korištenja alkohola kod srednjoškolaca
• Smanjenje umiranja od raka dojke i grlica
  maternice
• Sprijecavanje teških ozljeda i invalidnosti
• Briga za osobe trece životne dobi, (Briga za
  psihicki oboljele starije osobe)
• Smanjenje ucestalosti kardiovaskularnih bolesti

101

• Shema razvoja strateškog okvira za zdravlje

SLIKA ZDRAVLJA
Konzultacije
102
(No Transcript)
103
Health impact assesment

• Procjena utjecaja na zdravlje pociva na politici
  zdravlja za sve i održivom razvoju. Utemeljena
  je na demokraciji (pravu gradana na sudjelovanje
  u politickom odlucivanju), jednakosti (posebno
  skrbi o ranjivim, marginaliziranim i rizicnim
  grupama), održivom razvoju i etickoj uporabi
  dokaza.
• To je kompleksan, interdisciplinarni proces,
  razvijen upravo za potrebe odgovornog odlucivanja
  i dobivanje svih potrebnih informacija kako bi se
  utjecaj jedne politicke odluke ili projekta na
  znanstveni nacin prikazao u jednoj zajednici.

104

• Probir (screening)
• Planiranje djelokruga rada (scoping)
• Strucna procjena (appraisal)
• Izvještavanje (reporting)
• Donošenje odluke (decision-making)
• Pracenje i evaluacija (monitoringevaluation)

105

• Go to people
• Live among the people
• Start with what they have
• Build with them
• When the deed is done, the mission accomplished,
  the people will say We have done it ourselves
• Lao Tze, 600 BC